Estetika i teorija umjetnosti

 

Naziv kolegija:
Estetika i teorija umjetnosti
Šifra ISVU:
241090
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST UMJETNOSTI - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Loinjak, Igor
30
0
0
Vuger, Dario
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

  • steći znanja o temeljnim teoretskim modelima te njihovoj povijesnoj i geografskoj uvjetovanosti
  • razviti vještine za samostalnu primjenu znanja o temeljnim teorijama na nekom suvremenom problemu
  • razviti samostalnost u istraživanju teorijskih tekstova i kritičkom argumentiranju pretpostavki

Ishodi učenja:

  • Primijeniti osnovna znanja i vještine iz područja teorije umjetnosti na primjeru rada ili procesa jednog umjetnika 
  • Usporediti  i obrazložiti  sličnosti i razlike među određenim teorijskim idejama u povijesno i geografski različitim kontekstima
  • analizirati i  kritički vrednovati temeljne teorije o umjetnosti zapadne kulture 
  • demonstrirati i prezentirati znanje o temeljnim teorijama u usmenom i pismenom obliku
  • odabrati i koristiti relevantne pisane i vizualne izvore u samostalnom istraživanju odabrane teme

Sadržaj predmeta:

U  kolegiju će se obrađivati teoretske paradigme o umjetnosti i od antike do postmodernizma. Studenti će dobiti uvid u povijesni razvoj ili promjene teorija istražujući tekstove filozofa i teoretičara umjetnosti od Platona, Winckelmana, Goethea, Berlinske škole, Bečke škole povijesti umjetnosti, Dantoa, Panofskog, Beltinga, Mitchela. Teoretskim paradigmama se neće pristupati isključivo kronološki nego će se razmatrati u kontekstu predloženih tema u kojoj će se direktno povezivati suvremene teorije s teorijama iz prošlosti. Barem 20% nastave treba održati u prostorima muzeja, galerija, javnim prostorima ili na suvremenim umjetničkim zbivanjima.

Teme za obradu sadržaja su:

Povijest teorije umjetnosti

Estetika i kič

Epistemiološke promjene discipline u 20. i 21.stoljeću

Zapadna paradigma umjetnosti

Ikonički ili slikovni obrat

Afirmacija tijela i tjelesnosti

Problem reprezentacije

Teorija pogleda i integritet promatrača

Postmoderna i kraj umjetnosti

Feminizam i društveno aktivna umjetnost

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, terenska nastava, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Aktivnost na nastavi rasprava Usporediti  i obrazložiti  sličnosti i razlike među određenim teorijskim idejama u povijesno i geografski različitim kontekstima Anketa (samovrednovanje)
Terenska nastava rasprava Primijeniti osnovna znanja i vještine iz područja teorije umjetnosti na primjeru rada ili procesa jednog umjetnika  Anketa (studenti)
Istraživanje Seminarski rad i prezentacija Odabrati i koristiti relevantne pisane i vizualne izvore u samostalnom istraživanju odabrane teme
Demonstrirati i prezentirati znanje o temeljnim teorijama u usmenom i pismenom obliku
Osvrt (nastavnik)
Završni ispit Usmeno odgovaranje Analizirati i  kritički vrednovati temeljne teorije o umjetnosti zapadne kulture ;
Demonstrirati i prezentirati znanje o temeljnim teorijama u usmenom i pismenom obliku
Usmeni ispit (nastavnik)

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,2 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,2 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se tijekom godine kontinuirano vrednuje aktivnost u  raspravama na seminarima kolegija i  primjena znanja iz teorije na terenskoj nastavi, na kraju godine vrednuje im se napisan i prezentiran seminarski rad na odabranu temu istraživanja.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su dužni pohađati nastavu 70%  od ukupne satnice, sudjelovati u analizi i raspravama tijekom seminara, demonstrirati znanje iz teorije tijekom terenske nastave, izvesti jedno istraživanje odabrane teme te ga napisati u obliku seminarskog rada i prezentirati.

 

 

Obavezna literatura:

Udo Kulterman, Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.;

J.J. Winckelmann / H. Wölfflin / A.M. Warburg, Ideal, forma simbol, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995.

Hans Belting: Kraj povijesti umjetnosti? (Izmijenjeno izdanje), biblioteka Refleksije, MSU, Zagreb, 2010.

(prir.) Ljiljana Kolešnik, Umjetničko djelo kao društvena činjenica, Institut za povijest umjetnosti, Mala biblioteka Instituta za povijest umjetnosti, knjiga 10 (Teorija umjetnosti), Zagreb, 2005

Dopunska literatura:

V. Horvat Pintarić, Od kiča do vječnosti, CDD, Zagreb, 1979.;

(prir) Umberto Eco, Povijest ljepote, HENA COM, Zagreb, 2004.

M. Hatt, Art History: A Critical Introduction to its Methods, Manchester University Press; V. Hyde Minior, Art History's History, Pearson, 2000.;

Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.;

Belting, Hans, Firenca i Bagdad: zapadno-istočna povijest pogleda, Fraktura, Zagreb, 2011.

(ur) Purgar, Krešimir, Vizualni studiji: umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata, Centar za vizualne studije, Zagreb, 2009.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Samovrednovanje, studentska anketa

Ostale informacije: