Povijest povijesti umjetnosti

U sklopu kolegija cilj je studente upoznati s temeljnim smjernicama povijesti struke te predstaviti osnove različitih metodoloških pristupa kojima su se povjesničari umjetnosti u različitim povijesnim razdobljima služili u analizi i tumačenju umjetničkih artefakata te pri razumijevanju konteksta u kojem su oni nastajali. Uz upoznavanje studenata s imenima i djelovanjem važnih predstavnika struke poput J. J. Winkelmanna, A. Riegela, M. Dvořáka, A. Warburga, E. Panofskog, E. Gombricha, J. Elkinsa i drugih, studente će se upoznati i s aktualnim problemima struke s kojima se povijest umjetnosti u posljednjih pedesetak godina susreće kako bi se pokazalo da su problemi unutar struke vrlo živi i aktualni te da je povijest umjetnosti vrlo dinamična humanistička disciplina oslonjena na čitav spektar drugih, prvenstveno društveno-humanističkih znanosti.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• prepoznati, imenovati i objasniti temeljne pojmove i specifičnosti različitih „škola“ povijesti umjetnosti
• razumjeti promjene u pristupu analizi i tumačenju umjetničkih artefakata koje su se događale unutar struke često neovisno o samom proučavanom vizualnom materijalu nastalom kroz povijest
• objasniti razloge promjena u shvaćanju funkcije umjetnosti u različitim povijesnim periodima
• razlikovati individualne metodološke pristupe pojedinih povjesničara umjetnosti u analizi umjetničkih problema
• koristiti pisane izvore i literaturu o povijesno umjetničkim metodologijama kao pomoć pri analizi i vrednovanju umjetničkih djela u kontekstu današnje vizualne kulture

Zapise o umjetnosti moguće je pronaći već u antičkom vremenu, no povijest umjetnosti kao struka s vlastitom metodologijom utemeljena je u 18. stoljeću. S vremenom se struka mijenjala uslijed čega su se izmjenjivali i različiti metodološki pristupi analizi povijesnoumjetničkih artefakata. Studenti će se na kolegiju upoznati s najvažnijim promicateljima povijesti umjetnosti kao humanističke discipline, područjima njihova djelovanja i metodološkim modelima kojima su nastojali protumačiti brojne pojave u likovnim i vizualnim umjetnostima kroz povijest te objasniti razloge njihove raznolikosti. Povijest povijesti umjetnosti nije homogena pa će se velika pažnja pridati i neriješenim problemima struke koji još uvijek plijene pažnju istraživača. Zbog toga će se osim klasičnih pristupa struci studentima dati uvid i u suvremene alternativne modele analize i interpretacije pojedinih pitanja kojima su se povjesničari umjetnosti uvijek iznova vraćali ili im se još uvijek vraćaju. Povijest struke nije samo zbir faktografskih činjenica. Činjenice koje tu povijest čine potrebno je analitički promišljati, osobito u umjetničkom polju u kojem su granice slobode u poetičkom pristupu prilično fleksibilne. Spomenuta je fleksibilnost uvelike odredila smjernice razvoja struke u 20. i 21. stoljeću kada su postojeći metodološki obrasci kojima su se povjesničari umjetnosti do tada služili pokazali neadekvatnima. Zadatak je ovoga kolegija studente upoznati s heterogenošću povijesnoumjetničke znanosti i omogućiti im da na temelju stečenih znanja samostalno i kritički pristupaju umjetničkoj produkciji kao specifičnom obliku čovjekova djelovanja u svijetu.      

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Zalaganje studenata za vrijeme diskusije na predavanjima i seminarima, kolokviji, pismeni ispit te seminarski rad.

Ukupna ocjena nastaje kao zbroj sljedećih elemenata:

10% pohađanje nastave i aktivnost

10% seminarski rad

80% kolokviji (ili pismeni ispit)

Pohađanje predavanja i seminara. U sklopu kolegija bit će dva kolokvija. Na kraju kolegija potrebno je predati seminarski rad kako bi se stekao uvjet za izlazak na pismeni ispit (pismeni ispit može biti zamijenjen pozitivno ocijenjenim kolokvijima).

Kultermann, U. Povijest povijesti umjetnosti. Kontura/Institut za povijest umjetnosti, 2002.

Knežević, S. (ur.), Bečka škola povijesti umjetnosti, BARBAT, 1999. (odabrana poglavlja)

Wood, Ch. S., A History of Art History. Princton University Press, 2019. (odabrana poglavlja)

Harris, J. The New Art History: a Critical Introduction, Routledge, 2002.

Fernie, E. (ed.), Art History and its Methods. A critical anthology. Phaidon, 1995. (odabrana poglavlja)

Preziosi, D. (eds.), The Art of Art History: A Critical Anthology. Oxford University Press, 2009. (odabrana poglavlja)

Nelson, R.S., Shiff, R. (eds.), Critical Terms for Art History, The University of Chicago Press, 2003. (odabrana poglavlja)

Razgovor sa studentima za vrijeme seminara te završna evaluacija na kraju semestra. Studentska anketa.