Slavenska mitologija

Ciljevi predmeta su:

Pružiti studentima uvid u osnovne teorijske postavke mitologije kao multidisciplinarne znanstvene djelatnosti.

Omogućiti studentima cjelovit uvid u stanje istraživanja (pra)slavenske mitologije, izvore za proučavanje i metode.

Ukazati na mogućnosti rekonstrukcije pojedinih segmenata duhovne kulture i pokazati važnost komparativnoga pristupa pri proučavanju povijesnoga aspekta kulture.

Osvijestiti važnost proučavanja i razumijevanja mitskoga načina razmišljanja čiji su tragovi prisutni i u današnjem životu.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati temeljna značenja i razlikovati postojeće konceptualizacije mitologije
• definirati i opisati osnovni predmet istraživanja i zadatke poredbenopovijesne lingvistike, indoeuropeistike i (pra)slavenske mitologije
• identificirati najvažnije istraživače slavenske mitlogije i klasificirati njihove prinose istraživanju slavenske mitlogije
• rangirati i uspoređivati etape povijesnoga razvoja istraživanja slavenske mitologije
• primjenjivati postupke analize i sinteze
• interpretirati odabrane folklorne tekstove i tradicijska vjerovanja s uporištem u slavenskoj mitologiji
• pripremiti pisani oblik rada i usmenu prezentaciju o odabranoj temi iz slavenske mitologije
• prepoznati elemente praslavenske mitologije u krajoliku i toponimiji

Uvid u temeljno stanje istraživanja (pra)slavenske mitologije podrazumijeva svijest o prirodi i nužnosti interdisciplinarnoga pristupa. Temeljni okvir poredbenoj slavenskoj mitologiji dan je početkom 19. stoljeća razvojem poredbenopovijesne lingvistike i poredbene indoeuropske lingvistike. Tomu je tako stoga što je riječ o kulturi i vjerskoj doživljajnosti koja nije mogla biti kanonizirana pismom jer je indoeuropska kultura pretpismovna. Vjerski nazori Slavena, kao i većine europskih naroda, povezani su s njihovim zajedničkim praslavenskim, odnosno praindoeuropskim podrijetlom. Podložni su stalnim mijenama, ovise o seobama i geografskim podjelama na istočne, zapadne i južne slavenske jezike, novim kulturnim utjecajima i zahtjevima. Ta je nadogradnja na zajedničke praslavenske i praindoeuropske temelje ovisila o nizu čimbenika. Najvažnijim se ipak pokazao višestoljetni proces kristijanizacije koji je stupio u složen interferencijski odnos sa starim vjerskim sustavom. Jedan od pojavnih oblika tog složenoga međuodnosa jesu i kršćanski supstituti: trojedini Bog i sveci kao nasljednici atributa praslavenskih božanstava). Posljednjih su desetljeća osobitu pozornost pobudile analize folklornih tekstova i slavenske usmene tradicije koja su potaknuli ruski filolozi na temelju kojih se rekonstruira praslavenski vjerski sustav. Rekonstruiranjem tekstova sakralnoga pjesništva koji su se pjevali pri vršenju obreda i tvorili njihov neodvojiv dio oblikuju se polazišta za proučavanje slavenske mitologije i pretkršćanskih vjerovanja. Iako je riječ o neizravnom pristupu slavenskoj mitologiji, pouzdana i čvrsta rekonstrukcija tih tekstova, koja se osniva na poredbenim etimološkim jezikoslovnim istraživanjima plana izraza i plana sadržaja, u stanju je posvjedočiti o praslavenskoj vjerskoj doživljajnosti.  Iz usmeno-predajne folklorne književnosti pokušavaju se tako dekodirati prasadržaji što potječu, dakako preoblikovani, od praslavenske sakralne poezije. Rekonstruktivno nastrojene suvremene znanosti (lingvistika i etnologija) oslanjaju se i na druge predajne izvore – običaje, dječje igre, toponime gora i voda (oronime i hidronime), pjesme, pripovijetke, jezične sklopove te ostale prežitke u usmenoj književnosti i kulturi. U najnovije vrijeme – posebice prema radovima i knjigama lingvista Radoslava Katičića i etnologa Vitomira Belaja – odnosi se iz mitološkoga svijeta pretkršćanskih Slavena, i uže, Hrvata mogu se nazrijeti iz pretpostavljenih svetišta bogu Perunu nad Žrnovnicom kraj Splita, nad Mošćenicama kraj Lovrana te na mnogim drugim lokacijama.

SYLLABUS (P + S)

1. Predstavljanje sadržaja kolegija, objašnjenje načina rada, preciziranje studentskih obveza, pojašnjenje korištene literature
2. Širi uvod u mitologiju kao multidisciplinarnu znanstvenu djelatnost koja se oslanja na nekoliko grana znanosti (lingvistiku, filologiju, antropologiju, etnologiju, arheologiju i dr.)
3. Slavenska mitologija u kontekstu indoeuropske religije i mitologije
4. Indoeuropski mit o blizancima
5. Istraživački prinosi (pra)slavenskoj mitologiji: Jakob Grimm (1785.-1863.), Joachim Lelewel (1786.-1861.), Jan Kollar (1793.-1852.), Pavel Josef Šafarik (1795.-1861.), Jan Ignac Hanuš (1812.-1869.), Fjodor Ivanovič Buslajev (1818.-1897.) , Aleksandr Nikolajevič Afanasjev, Natko Nodilo (1834.-1912.)
6. Izvori za proučavanje (pra)slavenske mitologije i razvoj metoda proučavanja (pra)slavenske mitologije
7. Mitovi naše poganske starine i Natko Nodilo
8. Praslavensko mitsko stablo svijeta.
9. Pretkršćanski elementi Božića, Nove godine i popratnih običaja
10. Božanski boj
11. Trudan hod i zeleni lug.
12. Sveta svadba djece boga gromovnika
13. Gospođa Mokoš
14. Vile u slavenskoj mitologiji
15.  Veles ispod Povila kod Novoga Vinodolskog, Perunovo svetište nad Mošćenicama, nad Žrnovnicom kod Splita

predavanja, seminari i radionice, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Prisutnost (i aktivnost) na predavanjima: 10% ocjene, kontinuirana provjera znanja (kolokvij ili usmeni ispit): 50% ocjene (izlaganje i pismeni oblik), seminarski rad: 40% ocjene

1. Vera Blažević Krezić, Iva Muškić i dr., Leksikon slavenskih mitoloških bića iliti Kratki azbukvar slavenskih starovjernih bogova i bića. Filozofski fakultet Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2022.
2. Radoslav Katičić, Naša stara vjera. Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine. Zagreb: Ibis grafika, Matica hrvatska, 2017.
3. Radoslav Katičić, Božanski boj: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika, Zagreb, 2008.
4. Radoslav Katičić, Gazdarica na vratima: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika, Zagreb, 2011.
5. Radoslav Katičić, Zeleni lug: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika, Zagreb, 2010.
6. Vitomir Belaj, Hod kroz godinu, Mitska pozadina hrvatskih narodnih običaja i vjerovanja, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.
7. Deniver Vukelić, Magija na hrvatskom povijesnom prostoru, Školska knjiga, Zagreb 2021.
8. James Mallory, Indoeuropljani, zagonetka njihova podrijetla, Školska knjiga, Zagreb, 2006.

1. Spasoje Vasiljev. Slovenska mitologija. Beograd: Tehnologije, izdavaštvo i agencija Janus, 1928. (pretisak 2001.)
2. Svetlana Tolstoj, Ljubinko Radenković, Slovenska mitologija, enciklopedijski rečnik. Beograd: Zepter Book World, 2001.
3. Spasoje Vasiljev. Slovenska mitologija. Beograd: Tehnologije, izdavaštvo i agencija Janus, 1928. (pretisak 2001.)
4. Svetlana Tolstoj, Ljubinko Radenković, Slovenska mitologija, enciklopedijski rečnik. Beograd: Zepter Book World, 2001.
5. Aleksandar Afanasjev, Poetičeskija vozzrjenija Slavjan na prirodu, svezak prvi, Moskva, 1865.
6. Aleksandar Afanasjev, Poetičeskija vozzrjenija Slavjan na prirodu, svezak drugi, Moskva, 1868.
7. Aleksandar Afanasjev, Poetičeskija vozzrjenija Slavjan na prirodu, svezak treći, Moskva, 1869.
8. Milica Lukić, Vera Blažević Krezić, NOVA VITA GLAGOLITICI: Glagoljica iz perspektive znanstvenih, kulturnih i kreativnih praksi. Osijek, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Hrvatska sveučilišna naklada, 2019.
9. Dragutin Nemet, Knez Zoran (Mitologijska pripovijest iz davne prošlosti Slavena), Zagreb, 1929.
10. Jasna Horvat, Alemperkina kazivanja, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
11. Jasna Horvat, Vilikon, Naklada Ljevak, 2012.
12. Jurij Miroljubov, Aleksandar Asov, Slovenske vede, Pešić i sinovi, Beograd, 2004.
13. Louis Leger, La Mythologie Slave, (1901. Preveo na srpski Rad. Agatonović), Beograd, 1904.
14. Marjanić, Suzana, Boginja i duoteizam u Nodilovoj Staroj vjeri Srba i Hrvata, Narodna umjetnost 39/2, str. 175-198.
15. Milica Lukić, Vera Blažević Krezić, Tena Babić Sesar, Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskoga pisma prema formuli božanskoga tetrakisa, Lingua Montenegrina, časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja god. V/2, br. 10. Podgorica, 2012., str. 23-66
16. Natko Nodilo, Stara vjera Srba i Hrvata, Logos, Split, 1981.
17. Paul M. Barford, The Early Slavs, Culture and Society in Early Medieval Eastern Europe, Cornell University Press, New York, 2001.
18. Radoslav Katičić, Mitovi naše poganske starine i Natko Nodilo, Filologija 44, 2005., str. 63-84
19. Ranko Matasović, Poredbeno povijesna gramatika hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb 2008., (poglavlje Najstariji jezični tragovi Slavena i problem slavenske pradomovine, str. 39-46)
20. Vera Blažević Krezić, Hrvatska i crnogorska folklorna baština i književnost u doticaju – narodne predaje, legende i kratke priče o vampirima, Lingua Montenegrina, časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja, god. IV/2, br. 8, Institut za crnogorski jezik i književnost, Podgorica, str. 201-230.

Studentska anketa.