| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| INFORMATOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 3.g. |
ljetni |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Bosančić, Boris | 15 |
0 |
15 |
|
| Mićunović, Milijana | 15 |
0 |
0 |
Cilj je predmeta upoznati studente s područjem teorije informacijskih znanosti s povijesnoga, filozofskoga, društvenoga i tehničkog aspekta. U okviru predmeta obrađuju se postojeće definicije informacijskih znanosti kao i definicije temeljnih pojmova i koncepata u području. Poseban naglasak stavlja se odnos ključnih pojmova informacijskih znanosti - informacije, podatka i znanja – koji se prepoznaje kao temeljni koncept informacijskih znanosti. Povijest informacijskih znanosti usporedo je izložena s poviješću uporabe pojmova informacije, podatka i znanja te informacijsko-komunikacijske tehnologije. S filozofskog aspekta razmatraju se postojeće paradigme u informacijskoj znanosti. S teorijskog stajališta obrađuju se informacijske i druge teorije u području te općenito metodologija informacijskih znanosti. U okviru predmeta raspravlja se o odnosu informacijskih znanosti i drugih područja znanosti, s naglaskom na odnos informacijske i tzv. podatkovne znanosti (engl. data science). Jedan od ciljeva predmeta je dati uvid studentima u sažeti pregled postojećih područja (grana) informacijskih znanosti s naglaskom na one koja su aktualne u trenutku izvođenja kolegija. Na seminarskim raspravištima naglasak se stavlja na osposobljavanje studenata za kritičko i konstruktivno promišljanje uloge informacijskih znanosti u suvremenom društvu te trendovima i smjerovima njezina daljnjeg razvoja. Poseban naglasak se stavlja na pitanja prava na pristup informacijama, autorsko i druge vrste prava kao i na društveni kontekst i pojave u društvu vezane uz razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije koje utječu na razvoj informacijskih znanosti u cjelini.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
- razumjeti osnovne teorijske postavke informacijskih znanosti s povijesnoga, filozofskoga, društvenoga i tehničkog aspekta
- definirati ključne pojmove i koncepte informacijskih znanosti
- kritički promišljati odnos ključnih pojmova informacijskih znanosti informacije, podatka i znanja
- opisati područja (grane) informacijskih znanosti
- razumjeti informacijske i druge teorije u informacijskim znanostima
- opisati odnos informacijskih znanosti i drugih područja znanosti
- pratiti suvremene trendove i promjene u području razvoja informacijskih znanosti
- kritički promišljati ulogu informacijskih znanosti u suvremenom društvu
- kritički promišljati pitanja vezana uz prava na pristup informacijama, autorsko i druge vrste prava te informacijsku etiku
- kritički i konstruktivno promišljati pojave u društvu vezane uz razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije koje utječu na razvoj informacijskih znanosti u cjelini
Osnovni pojmovi i koncepti informacijskih znanosti; podatak, informacija, znanje i dr.; DIKW hijerarhija. Povijest informacijskih znanosti; povijest uporabe pojmova podatka, informacije i znanja; povijest informacijsko-komunikacijske tehnologije. Problemi informacijskih znanosti; informacijska eksplozija, relevantnost, informacijsko pretraživanje i dr. Informacijska vs. informacijske znanosti. Paradigme u informacijskoj znanosti. Područja (grane) informacijskih znanosti. Pregled postojećih teorija u informacijskim znanostima; informacijske teorije. Odnos informacijskih znanosti s drugim disciplinama; informacijska vs. podatkovna znanost. Trendovi u informacijskoj znanosti. Uloga informacijskih znanosti u suvremenom društvu. Pravo na pristup informacijama, autorsko i druge vrste prava. Informacijska etika. Utjecaj razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije na razvoj informacijskih znanosti.
predavanja, seminari i radionice
| 2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4 Metoda procjene |
| Predavanja | slušanje predavanja i sudjelovanje u raspravama | - razumjeti osnovne teorijske postavke informacijskih znanosti s povijesnoga, filozofskoga, društvenoga i tehničkog aspekta - definirati ključne pojmove i koncepte informacijskih znanosti - kritički promišljati odnos ključnih pojmova informacijskih znanosti informacije, podatka i znanja - opisati područja (grane) informacijskih znanosti - razumjeti informacijske i druge teorije u informacijskim znanostima - opisati odnos informacijskih znanosti i drugih područja znanosti - pratiti suvremene trendove i promjene u području razvoja informacijskih znanosti |
pisani test (50 % ukupne ocjene) + usmeni ispit (20 % ukupne ocjene) |
| Seminari i radionice | pisanje i izlaganje seminara, sudjelovanje u seminarskim raspravištima | - kritički promišljati ulogu informacijskih znanosti u suvremenom društvu - kritički promišljati pitanja vezana uz prava na pristup informacijama, autorsko i druge vrste prava te informacijsku etiku - kritički i konstruktivno promišljati pojave u društvu vezane uz razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije koje utječu na razvoj informacijskih znanosti u cjelini |
seminarski rad (30 % ukupne ocjene) |
Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Pisani ispit | 1,425 | 0% |
| Pohađanje nastave | 1,125 | 0% |
| Seminarski rad | 0,875 | 0% |
| Usmeni ispit | 0,575 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene seminarskog rada te pismenog i usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena seminarskog rada (60 ocjenskih bodova), 50% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog ispita (100 ocjenskih bodova) i 20% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita (40 ocjenskih bodova).
Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova, dobar (3) – od 125 do 159 bodova; dovoljan (2) – od 110 do 124 boda; nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.
Obveze studenata:
Redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u nastavi, izraditi seminarski rad, održati seminarsko izlaganje.
1. Bawden D.; Robinson, L. Introduction to information science. London: Facet, 2012. [odabrana poglavlja]
2. Borko, H. Information science: What is it? American Documentation 19, 1(1968), 3-5.
3. Burke, C. History of information science. // Annual Review of Information Science and Technology 41, 1(2008), 3–53.
4. Bush, V. As We May Think. // Atlantic monthly 176, 7(1945), 101-108.
5. Saračević, T. 2006. Informacijska znanost. / Prilozi utemeljenju informacijske znanosti, Osijek: Filozofski fakultet Osijek, 2006 109-131.
6. Saračević, T. Relevantnost: pregled i teorijski okvir za promišljanje o pojmu relevantnosti u informacijskoj znanosti. / Prilozi utemeljenju informacijske znanosti, Osijek: Filozofski fakultet Osijek, 2006. 13-52.
7. Zins, C. Conceptions of information science. // Journal of the American Society for Information Science and Technology 58, 3(2007), 335–350.
1. Bosančić, B. Information in the knowledge acquisition process. // Journal of Documentation 72, 5(2016), 930-960.
2. Brookes, B. C. The foundations of information Science: Part I. Philosophical Aspects. // Journal of Information Science 2, 3–4(1980), 125–133.
3. Capurro, R. Foundations of information science: review and perspectives.1999. URL: http://www.capurro.de/tampere91.htm (2017-03-07)
4. De Solla Price, D. J. 1963. Little science, big science, New York, London: Columbia University Press.
5. Haigh, T. The history of information technology. // Annual Review of Information Science and Technology 45, 1(2011), 431–87.
6. Hjørland, B. Library and information science: practice, theory, and philosophical basis. // Information Processing and Management 36, (2000), 501-531.
7. Rowley, J. The wisdom hierarchy: representations of the DIKW hierarchy. // Journal of Information Science 33, 2(2007), 163-80.
8. Tuđman, M. Teorija informacijske znanosti. Informator: Zagreb, 1990. [odabrana poglavlja]
Aktivnost studenata na predavanjima prati se interaktivno, u obliku pitanja i odgovora vezanih uz nastavne sadržaje s prethodno održanoga sata, a na seminarima tijekom izlaganja i sudjelovanja u grupnim raspravama. Na seminarima se kroz grupne rasprave nastoji kritički i konstruktivno analizirati problemska pitanja i nastavni sadržaj, dok se na vježbama kroz uspješno odrađene zadatke provjerava usvojeno gradivo. Završna kvaliteta provjerava se studentskom anketom.