| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| INFORMATOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 3.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Feldvari, Kristina | 30 |
30 |
0 |
| Nastavna aktivnost | Aktivnost studenta | Ishod učenja | Metoda procjene |
|---|---|---|---|
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|
Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene). Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera znanja(60%): 120; aktivnost na nastavi (10%): 20; zadaci na predavanjima i vježbama(30%): 60. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).0,94
Predavanja:
Broughton, Vanda. Essential classification. 2nd ed. London: Facet, cop. 2015. (Poglavlja 17)
Dewey decimal classification. Dostupno na: http://www.gutenberg.org/files/12513/12513h/12513-h.htm.
Horvat, A. Knjižnični katalog i autorstvo. Rijeka : "Benja", 1995.
Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : "Benja", 2005.
Taylor, A. G.; Joudrey, D. N. The organization of information. Pearson Education, cop. 2016.
Dodati uz postojeću literaturu iz predavanja i obveznu za vježbe
Vježbe:
McIlwaine, I. C. Univerzalna decimalna klasifikacija: upute za uporabu. Lokve ; Zagreb : Naklada Benja : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2004.
Univerzalna decimalna klasifikacija: hrvatsko džepno izdanje. / prevela Jelica Leščić. Zagreb : Naklada Nediljko Dominović, 2003.
Broughton, V. Klasifikacija za 21.stoljeće: načela i struktura Blissove bibliografske klasifikacije.// Vjesnik bibliotekara Hrvatske 44 (2001), 1/4 ; str. 38-51.
Buzina, T. Katalogizacija omeđenih publikacija na CD-ROM-u u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu: neki aspekti opisa. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003), str. 69-79. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/88.
Byrum, J. D., jr. Izazovi elektroničke građe: postojeće stanje i neriješena pitanja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003), str. 1-14. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/88.
Dunsire, G. Tko je to rekao? // 13. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji „Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture“. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 233-243.
Delsey, T. Preispitivanje konvencionalnih paradigmi za opis dokumenta. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003), str. 32-43.
Gavranović, D. Osuvremenjivanje sustava za sadržajno označivanje: primjer UDK skupine 2 Religija. Teologija. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 57, 1-3(2014), 117-140. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/112.
Mikačić, M. Primjena lingvistike u stvaranju umjetnih bibliotečnih jezika za označivanje sadržaja knjiga. // Suvremena lingvistika 47-48(1999), 143-154.
Polanski, D.; Ravnić, R. Individualni i zajednički pseudonimi: primjeri iz prakse. // Međunarodni skup u čast 100-te godišnjice rođenja Eve Verona: zbornik radova / uredile Mirna Willer & Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007. Str. 179-189.
Purgarić-Kužić, B. Društveno označivanje i knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 4(2011), str. 189-210.
Slavić, A. Predmetni pristup informacijama na internetu i knjižnična klasifikacija. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 44, 1-4(2001), str. 82-95. 106
Slavić, A. Razina korištenja UDK u knjižničnim OPAC-ima: pilot istraživanje 2004.-2005. / Vjesnik bibliotekara Hrvatske 49, 3-4(2006), str. 149-165. Škorić, L. Tezaurus Medical