| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| POVIJEST UMJETNOSTI - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 2.g., 3.g. |
ljetni |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Vrbešić-Ravlić, Narcisa | 30 |
0 |
15 |
Cilj ovog kolegija je razvijanje općih i posebnih znanja studenata o ljudskim pravima kao korpusa znanja koji će, kroz obradu definicija i podjele ljudskih prava, dati specifične kompetencije u prepoznavanju uloge kulture i umjetnosti u društvu i pravu na pristup kulturi i umjetnosti te problematike vezane uz to. Studenti će kroz prepoznavanje teorija razvoja kulturnih prava i zakonodavnog okvira u njihovu razvoju te općih saznanja o kulturnim pravima razvijati sposobnost povezivanja prezentiranih i stečenih znanja kroz pravni i institucionalni okvir na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Kroz ovaj će se kolegij razvijati specifične kompetencije poznavanja važnosti i mogućnosti pristupa kulturi i umjetnosti te analitičkog i komparativnog pristupa zakonodavnih okvira na svim razinama kao mogućnost prepoznavanja problematike nemogućnosti pristupa kulturi i umjetnosti u bilo kojem obliku. Nakon prihvaćenih i stečenih znanja ista će moći samostalno razvijati te ih kritički vrednovati u zaštiti druge generacije ljudskih prava te općeg razvoja uloge pristupačnosti kulturi i umjetnosti.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
prepoznati korelaciju prepoznavanja i primjene povrede i zaštite prava na pristup kulturi i umjetnosti
Uloga kulture i umjetnosti u društvu. Važnost pristupa ustanovama kulture. Uvod u temeljne pojmove i vrste ljudskih prava.
Jednaka važnost ostvarenja svih ljudskih prava, utjecaj i povezanost.
Generacije ljudskih prava, Druga generacija ljudskih prava, izravna povezanost s gospodarskom i socijalnom sigurnošću, pravo na sudjelovanje u kulturnom životu zajednice.
Uloga kulture i umjetnosti u društvu. Važnost pristupa ustanovama kulture. Uvod u temeljne pojmove i vrste ljudskih prava.
Jednaka važnost ostvarenja svih ljudskih prava, utjecaj i povezanost.
Generacije ljudskih prava, Druga generacija ljudskih prava, izravna povezanost s gospodarskom i socijalnom sigurnošću, pravo na sudjelovanje u kulturnom životu zajednice.
Podjela kulturnih prava; kulturni identitet, sudjelovanje u kulturnom život, pravo na odgoj, obrazovanje i stručnu izobrazbu, pravo na kulturno stvaranje, pravo na kulturnu baštinu, pravo na sudjelovanje u izradi kulturnih politika i međunarodnu kulturnu suradnju.
Opća deklaracija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Područje kulture unutar propisanog pravnog okvira (institucionalna kultura, muzejska i galerijska djelatnost, polivalentne ustanove kulture), poticanje kulturnog razvoja i multidisciplinarnog pristupa kulturi i umjetnosti. Relevantni pozitivni propisi, pravilnici, uredbe, odluke, statuti i pravilnici ustanova kulture i umjetnosti.
Ustav RH - dijelovi posvećeni zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Aspekt fizičke pristupačnosti kulturnim, umjetničkim, spomeničkim i drugim sadržajima iz područja umjetnosti i kulture. Osobe s invaliditetom, (ne)mogućnost pristupa javnim ustanovama ili drugim aktivnostima vezanim za kulturu i umjetnost.
Pristupačnost, definicije, primjene tehničkih rješenja pristupačnosti, zakonodavni okvir.
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom.
Inkluzivnost društva, mogućnost pristupa za sve, edukacije za stvaranje prikladnog dizajna i uvođenja potrebnih komunikacijskih uređaja za jednake prilike u stvaranju i uživanju kulturnih, umjetničkih i ostalih društvenih sadržaja.
Primjer dobre prakse, preduvjeti za afirmaciju kulture sukladno novim muzeološkim tendencijama, a posebno na dobrobit osoba s invaliditetom (Tifološki muzej u Zagrebu –jedan od rijetkih specijalnih muzeja u Europi koji se bavi problematikom osoba s invaliditetom, UNICEF-ov Muzej realnosti u Zagrebu…).
Obveze država, institucija, pojedinaca na poštivanje odredbi o zaštiti ljudskih prava i o pravu na kulturu (druga generacija ljudskih prava).
predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, multimedija i mreža, samostalni zadatci
| Nastavna aktivnost | Aktivnost studenta | Ishod učenja | Metoda procjene | |
|---|---|---|---|---|
| Predavanje, razgovor, rasprava | Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava | Argumentirati temeljne pojmove vezano uz ulogu i razvoj kulture i umjetnosti | Aktivnost studenta na nastavi, grupna rasprava | |
| Predavanje, zadatak čitanja i analize sadržaja i literature, grupna rasprava | Slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature, izrada radne mape primjera, rasprava | Analizirati doprinos Druge generacije ljudskih prava za važnost specifičnih kompetencija u kulturi i umjetnosti | Aktivnost studenta na nastavi, kolokvij | |
|
Slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza literature, rasprava | Prepoznati koncept primjene zakonske regulative uz primjere nemogućnosti pristupa kulturi i umjetnosti |
Aktivnost studenta na nastavi, kratki prikaz slučaja | |
| Projektno istraživanje, analiza sadržaja, suradničko učenje |
Slušanje izlaganje, analiza literature i primjera, izrada radne mape primjera, rasprava |
Kritički analizirati relevantne stavove utemeljene na pozitivnim zakonodavnom okviru koji jamči jednaku mogućnost pristupa | Samostalno istraživanje/projektna aktivnost |
|
| Predavanje, grupna rasprava, čitanje i analiza primjera, debata | Analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, rješavanje problema, izrada projekta, suradnja | Prepoznati problematiku procesa pronalaska rješenja u pravnim propisima nacionalne i međunarodne razine | Aktivnost studenta na nastavi, kolokvij |
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi, seminarski rad i dva kolokvija: 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti na nastavi, 40% ocjene je kvaliteta seminarskog rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja (dva kolokvija).
Materijali s predavanja
Batistić Kos V. (2012.). Pozitivne obveze prema Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Narodne novine, Zagreb
Usmeni razgovori sa studentima. Kratke evaluacije. Provođenje ankete o razumijevanju i kvaliteti sadržaja kolegija. Sveučilišna anketa.