| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| INFORMATOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 3.g. |
ljetni |
izborni |
| INFORMATOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 3.g. |
ljetni |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Bosančić, Boris | 15 |
30 |
0 |
Ciljevi predmeta su upoznati studente s razvojem metapodatkovnih standarda te identifikatora u suvremenom mrežnom okruženju kao i drugim aktualnim standardima i kretanjima u području organizacije informacija. U okviru predmeta obrađuju se definicije ključnih pojmova, vrste metapodataka i identifikatora te objašnjavaju specifični koncepti poput interoperabilnosti, mapiranja i pobiranja metapodataka, aplikacijskih profila i sl. Studente se upoznaje i s primjerima shema metapodataka i aplikacijskih profila s naglaskom na Dublin Core shemu metapodataka. Jedan od ciljeva predmeta je i upoznavanje studenata s konceptom povezanih podataka (engl. linked data). Na vježbama studenti se osposobljavaju za provedbu sljedećih postupaka: označavanja metapodataka u različitim formatima pohrane, pobiranja metapodataka iz digitalnih repozitorija te izradu aplikacijskih profila za potrebe opisivanja specifične vrste građe.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
- razumjeti teorijske postavke metapodatkovnih standarda i identifikatora
- definirati ključne pojmove metapodataka i identifikatora
- objasniti specifične koncepte vezane uz metapodatkovne standarde i identifikatore
- opisati sheme metapodataka različitih zajednica unutar područja informacijskih znanosti
- razlikovati identifikatore koji su zastupljeni u mrežnom okruženju
- objasniti koncept interoperabilnosti metapodataka u mrežnom okruženju
- objasniti koncept povezanih podataka u mrežnom okruženju
- usvojiti sintaksu i semantiku izrade i označavanja metapodatkovnih zapisa
- označiti metapodatkovne zapise različitih shema metapodatka u različitim formatima pohrane (XHTML, XML, RDF)
- pobirati metapodatke iz digitalnih repozitorija (pomoću OAI-PMH)
- izraditi aplikacijski profil za opis specifične vrste građe (izvora)
- pratiti promjene i suvremene trendove u području organizacije informacija
Povijest, definicije i vrste metapodatkovnih standarda. Podaci vs. metapodaci. Dublin Core (DC) shema metapodataka; nekvalificirani i kvalificirani DC set metapodataka. RDF model podataka. XML imenski prostori. Označavanje DC sheme metapodataka u HTML-u, XML-u i RDF-u. Dublin Core apstraktni model podataka. Identifikatori. IRI/URI (International/Uniform Resource Identifiers), URN (Uniform Resource Name), URL (Uniform Resource Locator). NBN (National Bibliographic Numbers). DOI (Digital Object Identifier). PURL (Persistent Uniform Resource Locator). OpenURL. Sheme metapodataka. Metapodatkovni standardi knjižnične zajednice; MARCXML, MODS, METS, MADS i sl. Metapodatkovni standardi arhivske i muzejske zajednice; EAD, VRA Core, CDWA i dr. Sheme metapodataka u obrazovanju (IMS i LOM), nakladništvu (ONIX) i za zaštitu (PREMIS); sheme metapodataka za opis općenito digitalnih dokumenata (TEI Header), geoprostornih informacija (FGDC, GILS) i dr. Interoperabilnost metapodataka. Mapiranje shema metapodataka (engl. crosswalks). Konvertiranje shema metapodataka. Pobiranje metapodataka pomoću OAI-PMH (Open Archives Initiative Protocol for Metadata Harvesting). Aplikacijski profili. Dublin Core aplikacijski profil. Deklariranje elemenata i atributa shema metapodataka u XML Schema dokumentu. Povezani podaci (engl. linked data); principi povezanih podataka. Suvremeni trendovi u području organizacije informacija; računalne ontologije i dr.
predavanja, vježbe, samostalni zadatci
| 2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4 Metoda procjene |
| Predavanja | slušanje predavanja i sudjelovanje u raspravama | - razumjeti teorijske postavke metapodatkovnih standarda i identifikatora - definirati ključne pojmove metapodataka i identifikatora - objasniti specifične koncepte vezane uz metapodatkovne standarde i identifikatore - opisati sheme metapodataka različitih zajednica unutar područja informacijskih znanosti - razlikovati identifikatore koji su zastupljeni u mrežnom okruženju - objasniti koncept interoperabilnosti metapodataka u mrežnom okruženju - objasniti koncept povezanih podataka u mrežnom okruženju - pratiti promjene i suvremene trendove u području organizacije informacija |
pisani test (40 % ukupne ocjene) |
| Vježbe | rješavanje zadataka na vježbama (aktivnost u nastavi) i zadataka za ponavljanje (kontinuirana provjera znanja) | - usvojiti sintaksu i semantiku izrade i označavanja metapodatkovnih zapisa - pobirati metapodatke iz digitalnih repozitorija |
ocjena vježbi (20% ukupne ocjene) |
| Samostalni zadaci | rješavanje zadataka praktičnog rada | - označiti metapodatkovne zapise različitih shema metapodatka u različitim formatima pohrane (XHTML, XML, RDF) - izraditi aplikacijski profil za opis specifične vrste građe (izvora) |
ocjena samostalnih zadataka (40% ukupne ocjene) |
Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad
pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,2 | 0% |
| Kontinuirana provjera znanja | 0,2 | 0% |
| Pisani ispit | 0,675 | 0% |
| Pohađanje nastave | 1,125 | 0% |
| Praktični rad | 0,8 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz kontinuirane provjere znanja, pismenog ispita te praktičnog rada: 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti u nastavi (20 ocjenskih bodova), 10% konačne ocjene čini ocjena kontinuirane provjere znanja (20 ocjenskih bodova), 40% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog ispita (80 ocjenskih bodova) i 40% konačne ocjene čini ocjena praktičnog rada (80 ocjenskih bodova).
Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova, dobar (3) – od 125 do 159 bodova; dovoljan (2) – od 110 do 124 boda; nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.
Obveze studenata:
Redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u nastavi, rješavati samostalne zadatke u sklopu kontinuirane provjere znanja te zadatke u sklopu vježbi.
1. Caplan, P. Metadata Fundamentals for All Librarians. Chicago: American Library Association, 2003. [odabrana poglavlja]
2. Dublin Core Metadata Initiative (DCMI). URL: http://dublincore.org/ (05.03.2017.)
3. Hilse H.-W.; J.Kothe. Implementing persistent identifiers. London: CERL; Amsterdam: ECPA, 2006. Dostupno i na: http://xml.coverpages.org/ECPA-PersistentIdentifiers.pdf [odabrana poglavlja]
4. Introduction to metadata. Third edition. 2008. Edited by Murtha Baca. URL: http://www.getty.edu/publications/intrometadata/ (05.03.2017.)
5. Understanding metadata. Bethesda, MD: NISO, 2017. http://www.niso.org/standards/resources/UnderstandingMetadata.pdf (05.03.2017.)
6. Zeng, M. L.; Qin, J. Metadata, 2nd edition. Chicago: American Library Association, 2016. [odabrana poglavlja]
1. Berners-Lee, T. Linked data. 2006. URL: http://www.w3.org/DesignIssues/LinkedData.html
2. Chan, L. M.; Zeng, M. L. Metadata interoperability and standardization: a study of methodology part 1. // D-Lib magazine 12, 6(2006). URL: http://www.dlib.org/dlib/june06/chan/06chan.html
3. Duval, E. [et. al...] Metadata Principles and Practicalities. // D-Lib magazine 4, 8(2002).
4. Reynolds, R. ISSN, identifikatori i metapodaci u digitalnom svijetu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 1-2, 47(2004), 16-29.
5. Sompel, H. [et. al...] Resource Harvesting within the OAI-PMH Framework. // D-Lib magazine 10, 12(2004).
6. Willer, M. Interoperabilnost sadržaja metapodataka. // 4. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredile Mirna Willer i Tinka Katić. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001. Str. 57-72.
Na početku svakog predavanja daje se osvrt na nastavne sadržaje s prethodno održanog sata. Prati se aktivnost na vježbama i zadaju zadaci za ponavljanje. Završna kvaliteta provjerava se studentskom anketom.