Organizacija informacija II

Ciljevi i zadaci kolegija: je upoznati studente s problematikom osiguravanja pristupa sadržaju dokumenata u knjižničnim zbirkama. Poseban naglasak na kolegiju daje se teoriji kategorija i klasifikacijskim sustavima. Studenti detaljnije uče o velikim klasifikacijskim shemama (UDK; DDK; LCC, CC, BC2). U dugom dijelu kolegija studenti slušaju o načelima bibliografskog opisa te jezicima djela i jezicima dokumenta.

Na vježbama studenti označavaju dokumente uz pomoć Univerzalne decimalne klasifikacije, te vježbaju strojno-čitljivo katalogiziranje i klasificiranje uz pomoć dostupnog softvera.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• tumačiti svrhu i zadaće sadržajne katalogizacije
• razumjeti osnovne postavke bibliografske klasifikacije
• razumjeti razliku između različitih načela bibliografskog opisa
• prepoznati razlike između različitih knjižničnih klasifikacijskih shema
• analizirati pitanja vezana uz izbor i oblikovanje UDK oznaka koristeći Univerzalnu klasifikacijsku shemu
• samostalno klasificirati knjižničnu građu uz pomoć Univerzalne klasifikacijske sheme
• vježbati strojno-čitljivu katalogizaciju i klasifikaciju

Sadržajno označivanje; predmetni jezici; teorija kategorija; klasifikacijski sustavi; unutarnja struktura klasifikacijske sheme; vrste klasifikacijskih shema; redoslijed u klasifikacijskoj shemi; bibliografske klasifikacijske sheme (UDK; DDK; LCC, CC, BC2); načela bibliografskog opisa; jezici djela; jezici dokumenta.

Označivanje knjižnične građe uz pomoć UDK klasifikacijske sheme.

predavanja, vježbe, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Zadaci na predavanjima

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene). Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera znanja(60%): 120; aktivnost na nastavi (10%): 20; zadaci na predavanjima i vježbama(30%): 60. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjensk

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).0,94

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje i zadaci na predavanjima ostvario je minimalno 28 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Organizacija informacija 2.

Predavanja:

Broughton, Vanda. Essential classification. 2nd ed. London: Facet, cop. 2015. (Poglavlja 17)

Horvat, A. Knjižnični katalog i autorstvo. Rijeka : "Benja", 1995.  Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : "Benja", 2005. 

Vježbe: 

McIlwaine, I. C. Univerzalna decimalna klasifikacija: upute za uporabu. Lokve ; Zagreb : Naklada Benja : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2004.  

Univerzalna decimalna klasifikacija: hrvatsko džepno izdanje. / prevela Jelica Leščić. Zagreb : Naklada Nediljko Dominović, 2003.

Predavanja:

Broughton, V. Klasifikacija za 21.stoljeće: načela i struktura Blissove bibliografske klasifikacije.// Vjesnik bibliotekara Hrvatske 44 (2001), 1/4 ; str. 38-51.

Gavranović, D. Osuvremenjivanje sustava za sadržajno označivanje: primjer UDK skupine 2 Religija. Teologija. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 57, 1-3(2014), 117-140. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/112. 

Mikačić, M. Primjena lingvistike u stvaranju umjetnih bibliotečnih jezika za označivanje sadržaja knjiga. // Suvremena lingvistika 47-48(1999), 143-154.

Slavić, A. Predmetni pristup informacijama na internetu i knjižnična klasifikacija. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 44, 1-4(2001), str. 82-95.

 Slavić, A. Razina korištenja UDK u knjižničnim OPAC-ima: pilot istraživanje 2004.-2005. / Vjesnik bibliotekara Hrvatske 49, 3-4(2006), str. 149-165.

Škorić, L. Tezaurus Medical Subject Headings – MESH. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 4(2011), str. 95-114.  Vježbe:  74 

Univerzalna decimalna klasifikacija / urednica Lidija Jurić Vukadin ; [prijevod Ana Čizmić ... et al. ; izrada kazala Lidija Jurić Vukadin]. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2013. 

McIlwaine, I.C. Prilagodba UDK mrežnom svijetu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 44, 14(2001), str. 51-67.

Slavić, A. UDK i druge opće velike klasifikacijske sheme dostupne na webu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 44, 1-4(2001), str. 95-109. 

Universal Decimal Classification Consortium. // URL: http://www.udcc.org 

Univerzalna decimalna klasifikacija / urednica Lidija Jurić Vukadin ; [prijevod Ana Čizmić ... et al. ; izrada kazala Lidija Jurić Vukadin]. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2013.

Hrvatski online UDK. // URL: http://hr.udc-hub.com/hr/login.php 

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadacima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; rasprave kojima se studentima omogućuje da iznesu primjedbe i prijedloge. Završna se kvaliteta održane nastave provjerava studentskom anketom.