Sociologija knjige i čitanja II

Cilj je predmeta studente upoznati sa suvremenim metodološkim pristupima u istraživanju povijesti knjige i čitanja te s raznovrsnošću izvora koji se pritom koriste. Studenti će se u okviru predmeta upoznati s različitim fenomenima vezanim uz knjigu i čitanje, uočit će osnovne utjecaje koje je knjiga imala/ima na društvo te će razumjeti socijalne i psihološke mehanizme pomoću kojih se ta interakcija u različitim društvenim i političkim sustavima zbiva/la. 

-         prepoznati različite fenomene vezane uz povijest knjige i čitanja

-         razlikovati istraživačke mogućnosti raznovrsnih izvora za povijest knjige i čitanja

-         kritički vrednovati najreprezentativnija, kao i najrecentnija istraživanja, naslove i autore iz područja povijesti knjige i čitanja

-         razlikovati prednosti i nedostatke sustava cenzure i propagande u različitim društvenim i političkim sustavima

Odabrani fenomeni iz područja povijesti knjige i čitanja: Bibliomanija, bibliofilija i profil bibliomana kroz povijest. Oznake vlasništva nad knjigom (rukopisne posvete, uvez i supralibrosi, knjižne kletve, pretplatničke liste, oporuke, darovnice, ugovori o vraćanju knjiga, cenzorski spisi, katalozi privatnih knjižnica, korespondencija, dnevnici i memoari, putni zapisi, narudžbenice i računi, itd.). Tragom čitateljskih navika kroz povijest i izvori za povijest čitanja: dnevnici, autobiografije i memoari, „commonplace“ knjige, pisma urednicima, pisma spisateljima, recenzije i kritički osvrti, sociološke i antropološke studije suvremenika, dokumentarna fotografija, umjetnička djela, itd. Rukopisne bilješke (marginalije) i čitatelj na digitalnim marginama. Pučka knjiga i pučka knjižna kultura, „razdoblja“ hrvatske pučke knjige. Djeca kao čitatelji i slušateljske i čitateljske prakse djece prije i poslije pojave književnosti namijenjene djeci. Žene u svijetu knjige: žene kao čitateljice, tiskarice i knjižničarke. Knjiga i pisana riječ u totalitarističkim državama: Austrijsko Carstvo i Kraljevina Jugoslavija. Knjiga kao sredstvo promidžbe u NDH. Knjiga kao „instrument revolucije“ u socijalističkoj Jugoslaviji. „Bijela“ knjiga i crne liste u socijalističkoj Jugoslaviji. Šund romani i pornografija u doba socijalističke Jugoslavije. „Knjigocid“: uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih godina. Društveno čitanje i suvremeni čitatelj na digitalnim marginama.

predavanja, seminari i radionice

Pisani ispit, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir ocjena pismenog ispita (dvaju kolokvija), seminarski rad i usmeni ispit.  Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5)

Obveze studenata

Pohađanje nastave, pisani/usmeni ispit, seminarski rad i sudjelovanje u seminarskim raspravama.

1. Hameršak, Marijana. Višestruki odnosi i neočekivani ishodi: prvo stoljeće hrvatske dječje književnosti iz vizure povijesti čitanja, knjige i djetinjstva. // Časopis za suvremenu povijest 41 (2009), 3, str. 783-804. URL:   http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=87655
2. Lakuš, Jelena. Thinking like a book historian: searching for the evidence of book ownership. // Records, Archives and Memory: selected papers from the Conference and School on Records, Archives and Memory Studies, University of Zadar, Croatia, May 2013 / Willer, Mirna ;Gilliland, Anne J. ; Tomić, Marijana (ur.). Zadar : Sveučilište u Zadru, 2015. Str. 193-221.
3. Manguel, Alberto. Povijest čitanja. Zagreb: Prometej, 2011. (odabrana poglavlja)
4. Metz, Bernhard. Bibliomania and the Folly of Reading. // Comparative Critical Studies 5 (2008),2-3, str. 249-269.
5. Stipčević, Aleksandar. Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja, 2000. (odabrana poglavlja)
6. Stipčević, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb: Matica hrvatska, 2006. (odabrana poglavlja)
7. Stipčević, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata, Knjiga I. Srednji vijek. Zagreb: Školska knjiga, 2004. (odabrana poglavlja)
8. Stipčević, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata, Knjiga II. Od glagoljskog prvotiska (1483.) do Hrvatskog narodnog preporoda (1835.). Zagreb: Školska knjiga, 2005.(odabrana poglavlja)
9. Stipčević, Aleksandar. Popis zabranjenih knjiga iz 1942. : prilog povijesti čišćenja knjižnica od nepodobnih knjiga u Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43 (2000), 3, str. 91-97.
10. Vujić, Mirjana. Zatvoreni fond cenzuriranih knjiga u praksi jedne knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43 (2000), 3, str. 98-118.

1. Hameršak, Marijana. Pričalice: o povijesti djetinjstva i bajke. Zagreb: Algoritam, 2011. (odabrana poglavlja)
2. Ginzburg, Carlo. Sir i crvi: kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1989.
3. Eliot, Simon; Rose, Jonathan (ur.). A Companion to the History of the Book. Wiley-Blackwell, 2009. (odabrana poglavlja)
4. Finkelstein, David; McCleery, Alistair (ur.). The Book History Reader. London and New York: Routledge, 2006. (2. izd.) (odabrana poglavlja)
5. Grbelja, Josip. Prva kronologija o cenzuri knjiga 1929-1941. u Hrvatskoj. // Forum 42 (2003), 7-9, str. 1122-1134.
6. Lešaja, Ante. Knjigocid: uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih. Zagreb: Profil, 2012.
7. Pederin, Ivan. Austrijska cenzura od 1810. do 1848. i njezin utjecaj na razvitak knjižnica u Dalmaciji. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 30 (1987), 1-4, str. 19-44.
8. Stipčević, A. Cenzura u knjižnici. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije, 1992.
9. Šporer, David. Uvod u povijest knjige: temelji pristupa. Zagreb : Leykam international, 2015. (odabrana poglavlja)

1. Stipčević, Aleksandar.. O savršenom cenzor ili Pratkični priručnik protiv štetnih knjiga i njihovih autora. Zagreb : Matica hrvatska, 1994.
2. Turčinec, Zdenka. Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43(2000), 3, str. 79-90.

Bilježe se podaci o prisustvovanju studenata nastavi. Prati se aktivnost studenata u seminarskoj nastavi. Kritička prosudba predanih seminarskih radova. Pismenim i usmenim ispitom provjerava se usvojenost sadržaja. Završna se kvaliteta provjerava studentskom anketom.