Muzejska teorija i praksa

 

Naziv kolegija:
Muzejska teorija i praksa
Šifra ISVU:
228783
Šifra MOZVAG:
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST UMJETNOSTI - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Zec, Daniel
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

  • stjecanje osnovnih znanja o muzejskoj teoriji i praksi te razumijevanje suvremene uloge baštine i baštinskih institucija
  • upoznavanje studenata s povijesnim slijedom muzeologije
  • opisati i upoznavanje studenata s ulogom i funkcijom muzeja
  • upoznavanje studenata s primarnim muzejskim funkcijama zaštite, istraživanja i komunikacije baštine
  • koristiti stečeno znanje za praktičnu razinu primjene muzeologije kritički sagledati stanje muzejske struke i njene dosege na nacionalnoj razini

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će:

  • usvojiti znanja o povijesti muzeja; osnovna teorijska i metodološka načela unutar područja muzeologije
  • steći znanja o funkciji i organizaciji muzeja te usvojiti i znati primjenjivati znanja i vještine vezane za muzeološke funkcije prikupljanja, zaštite, dokumentiranja, istraživanja i prezentacije muzejskih predmeta
  • razviti sposobnost upotrebe znanja iz muzejske teorije i prakse u analizi, interpretaciji i valorizaciji izložbi i stalnih muzejskih postava te integrirati stečena znanja, za upravljanje muzejskim predmetima i muzejskim zbirkama
  • primijeniti stečeno znanje na samostalan rad te planiranje, organiziranje i osnovno oblikovanje različitih načina komuniciranja baštine u muzeju ili srodnim ustanovama

Sadržaj predmeta:

Pregled povijesti muzeja i razvoja muzeologije (heritologije) kao znanosti; osnove teorije muzeologije i osnove funkcioniranja muzeološke institucije i muzejske ustanove; osnove muzeografije kao primijenjene muzeologije s naglaskom na muzeološke funkcije prikupljanja, zaštite, dokumentiranja, istraživanja i prezentacije (komuniciranja) muzejskih predmeta. Stjecanje znanja o klasifikaciji (tipologiji) i organizaciji muzeja, načinu upravljanja muzejima, o pojmu mreže i matičnosti muzeja, o organizaciji muzejske građe po zbirkama. Upoznavanje s profesionalnim kodeksom muzejske struke i Zakonom o muzejima u Republici Hrvatskoj. Posebni segment predavanja, seminara i terenske nastave predstavlja upoznavanje s konceptom i praktičnom razradom muzejske izložbe, odnosno upoznavanje s temeljnim postavkama muzejske izložbe na teorijskoj i na praktičnoj razini, od povremenih izložbi u muzejima i galerijama do muzejskih stalnih postava. Predmet je primarno vezan uz umjetničke muzeje i zadržava se na stjecanju elementarnih znanja i vještina neophodnih za rad u toj vrsti muzeja.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, terenska nastava, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanje aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje literature
 
usvojiti znanja o povijesti muzeja; osnovna teorijska i metodološka načela unutar područja muzeologije aktivnosti studenata u nastavi, zadatci, kolokvij, pismeni ispit
Predavanje, izvanučionična nastava aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje literature;
obilazak muzeja i upoznavanje s radom muzeja; obilazak izložbi u galerijama i muzejima
steći znanja o funkciji i organizaciji muzeja te usvojiti i znati primjenjivati znanja i vještine vezane za muzeološke funkcije prikupljanja, zaštite, dokumentiranja, istraživanja i prezentacije muzejskih predmeta aktivnosti studenata u nastavi, izlaganje, kolokviji, pismeni ispit
Predavanje, priprema seminarskog rada aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje literature, samostalna analiza literature; priprema seminarskog rada,
diskusija
razviti sposobnost upotrebe znanja iz muzejske teorije i prakse u analizi, interpretaciji i valorizaciji izložbi i stalnih muzejskih postava te integrirati stečena znanja, za upravljanje muzejskim predmetima i muzejskim zbirkama aktivnosti studenata u nastavi, zadatci, kolokvij, pismeni ispit
Izlaganje, rasprava, predaja seminarskog rada, vrednovanje aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje literature, samostalna analiza literature; predaja seminarskog rada,
diskusija
primijeniti stečeno znanje na samostalan rad te planiranje, organiziranje i osnovno oblikovanje različitih načina komuniciranja baštine u muzeju ili srodnim ustanovama predaja seminarskog rada, izlaganje, kolokviji, pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,2 0%
Pismeni ispit 1,5 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna ocjena nastaje kao zbroj sljedećih elemenata:

• 10% aktivnost u nastavi

• 20% pisanje seminarskoga rada

• 70% pismeni ispit (ili zbroj postotaka s dva kolokvija)

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

Ivo Maroević, Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske studije, Zagreb, 2003.

Tomislav Šola, Eseji o muzejima i njihovoj teoriji – prema kibernetičkom muzeju, Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, Zagreb, 2003.

Etički kodeks za muzeje, ICOM, Sarajevo – Zagreb, 2007.

Zakon o muzejima, NN 142/98, 65/09 - http://www.zakon.hr/z/302/Zakon-o-muzejima

Dopunska literatura:

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi, NN 108, Zagreb, 1992, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/309509.html 1

André Gob, Noémie Drouguet, Muzeologija: Povijest, razvitak, izazovi današnjice, Antibarabrus, Zagreb, 2007.

Tomislav Šola, Marketing u muzejima, ili o vrlini i kako je obznaniti, Hrvatsko muzejsko društvo, Zagreb, 2001.

Želimir Koščević, „Muzej u prošlosti i sadašnjosti“, Muzeologija, Vol. No. 21, 1977., 13–74.

Nikola Albaneže, „Interpretacija i izložbena komunikacija“, Zbornik II. Kongresa povjesničara umjetnosti RH, https://www.ipu.hr/content/knjige/Zbornik-II-kongresa_233-236_Albaneze.pdf

Branka Šulc, „Muzeji potkraj 20. stoljeća: Nove osnovne muzejske orjentacije u evropskim i izvanevropskim zemljama u prezentaciji“, Informatica museologica, Vol. 20 No. 1-2, 1989., 8–13.

Jadranka Vinterhalter, „Novi muzejski postavi“, Informatica museologica, Vol. 20 No. 1-2, 1989., 5–7.

 

Časopisi Muzeologija i Informatica Museologica (ovisno o temi seminarskih radova studenata), http://www.mdc.hr/hr/mdc/publikacije/informatica-museologica/arhiva-casopisa/)

 

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: