Pisanje povijesti umjetnosti

 

Naziv kolegija:
Pisanje povijesti umjetnosti
Šifra ISVU:
228782
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST UMJETNOSTI - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Zec, Daniel
15
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je predmeta približiti studentima pojam i ulogu likovne kritike unutar povijesti umjetnosti te ih zadatcima poticati da sami za vrijeme trajanja kolegija pišu vlastite osvrte na posjećene izložbe u obliku eseja. Nadalje, cilj je da studenti nauče kritički čitati tekstove likovnih kritičara, analizirati ih i o njima donositi vlastite sudove.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • Prepoznati, imenovati i objasniti temeljne komponente vrednovanja umjetničkog djela
  • Znati opisati, analizirati, interpretirati i donijeti sud o umjetničkom djelu
  • Razlikovati vrste i kategorije pisanih izvora vezanih za predmetna područja povijesti i teorije umjetnosti
  • Razlikovati vrste i kategorije vizualnih izvora vezanih za predmetna područja povijesti i teorije umjetnosti
  • Koristiti pisane i vizualne izvore za rješavanje zadataka primjerene složenosti

Primijeniti i demonstrirati temeljnu kritičku terminologiju i analizu u usmenom i pismenom obliku

Sadržaj predmeta:

Na predmetu se studente upoznaje s osnovnim strategijama kritičarskog pisanja o umjetnosti. Uz pomoć primjera kritičkih tekstova domaćih i stranih likovnih kritičara analiziraju se različiti način pisanja likovne kritike kao i mogući pristupu valorizaciji umjetničkoga djela ili projekta. Uz teorijsko znanje, studente se potiče na puno samostalnog rada kako bi stečena znanja primijenili u praksi.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe, terenska nastava, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
Predavanja, samostalni rad, rasprave, eseji
 
 
Dolazak na predavanja, sudjelovanje u raspravama o tekstovima zadanima za svako pojedino predavanje, pisanje četiri kritička eseja od koji svaki treba imati 4-6 kartica teksta. Eseji trebaju biti strukturirani i pisani na način kako se piše likovna kritika. Prepoznati, imenovati i objasniti temeljne komponente vrednovanja umjetničkog djela
 
Evidencija dolazaka i aktivnosti, strukturna i sadržajna analiza eseja
Predavanja, samostalni rad, rasprave, eseji Dolazak na predavanja, sudjelovanje u raspravama o tekstovima zadanima za svako pojedino predavanje, pisanje četiri kritička eseja od koji svaki treba imati 4-6 kartica teksta. Eseji trebaju biti strukturirani i pisani na način kako se piše likovna kritika. Znati opisati, analizirati, interpretirati i donijeti sud o umjetničkom djelu
 
Evidencija dolazaka i aktivnosti, strukturna i sadržajna analiza eseja
Predavanja, samostalni rad, rasprave, eseji Dolazak na predavanja, sudjelovanje u raspravama o tekstovima zadanima za svako pojedino predavanje, pisanje četiri kritička eseja od koji svaki treba imati 4-6 kartica teksta. Eseji trebaju biti strukturirani i pisani na način kako se piše likovna kritika. Razlikovati vrste i kategorije pisanih izvora vezanih za predmetna područja povijesti i teorije umjetnosti Evidencija dolazaka i aktivnosti, strukturna i sadržajna analiza eseja
Predavanja, samostalni rad, rasprave, eseji Dolazak na predavanja, sudjelovanje u raspravama o tekstovima zadanima za svako pojedino predavanje, pisanje četiri kritička eseja od koji svaki treba imati 4-6 kartica teksta. Eseji trebaju biti strukturirani i pisani na način kako se piše likovna kritika. Razlikovati vrste i kategorije vizualnih izvora vezanih za predmetna područja povijesti i teorije umjetnosti
 
Evidencija dolazaka i aktivnosti, strukturna i sadržajna analiza eseja
Predavanja, samostalni rad, rasprave, eseji Dolazak na predavanja, sudjelovanje u raspravama o tekstovima zadanima za svako pojedino predavanje, pisanje četiri kritička eseja od koji svaki treba imati 4-6 kartica teksta. Eseji trebaju biti strukturirani i pisani na način kako se piše likovna kritika. Koristiti pisane i vizualne izvore za rješavanje zadataka primjerene složenosti
 
Evidencija dolazaka i aktivnosti, strukturna i sadržajna analiza eseja
Predavanja, samostalni rad, rasprave, eseji Dolazak na predavanja, sudjelovanje u raspravama o tekstovima zadanima za svako pojedino predavanje, pisanje četiri kritička eseja od koji svaki treba imati 4-6 kartica teksta. Eseji trebaju biti strukturirani i pisani na način kako se piše likovna kritika. Primijeniti i demonstrirati temeljnu kritičku terminologiju i analizu u usmenom i pismenom obliku Evidencija dolazaka i aktivnosti, strukturna i sadržajna analiza eseja

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Esej 2,5 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Ocjenjivanje se vrši na sljedeći način:

10% pohađanje nastave

10% aktivnost u raspravama i kontinuirano čitanje zadanih tekstova

80 % četiri napisana seminarska rada (svaki seminarski rad nosi 20% ukupne ocjene).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

Ješa Denegri, Umetnička kritika u drugoj polovici XX veka, Svetovi, Novi Sad 2006.

James Elkins, What Happend to Art Criticism?, Prickly Paradigm Press, Chicago 2003.

Paul Barolsky, David Carrier, Ivan Gaskell, Joseph Kosuth, Linda Schele,  „Writing (and) the History of Art“, The Art Bulletin, Vol. 78, No. 3, 1996., 398–416.

Frederick Antal, „Remarks on the Method of Art History I“, u: The Burlington Magazine 551/XCI, London: The Burlington Magazine Publications (Feb., 1949), 49–52;

Frederick Antal, „Remarks on the Method of Art History II“, u: The Burlington Magazine 552/XCI, London: The Burlington Magazine Publications (Mar., 1949), 73–75.

 

Dopunska literatura:

James Elkins; Michael Newman (eds.), The State of Art Criticism (The Art Seminar), Routledge, New York – London 2007.

Kerr Houston, Introduction to Art Criticism, An: Histories, Strategies, Voices, Maryland Institute College of Art, Pearson, UK/USA 2012.

Gillian Perry, Paul Wood (ur.), Themes in Contemporary Art, The Open University & Yale University Press, London 2004.

URL: https://archive.org/details/themesincontempo0000unse_y4s1/page/n3/mode/2up

Milivoj Solar, Predavanja o lošem ukusu, Politička misao, Zagreb 2004.

Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb 2005.

Belting, Dilly, Kemp, Sauerländer, Warnke (ur.), Uvod u povijest umjetnosti, Fraktura, Zagreb 2005. Poglavlje „Utvrđivanje stanja skulptura i slika“, 55–85.

John Murdoch, „Attribution and the Claim to Objectivity“, u: International Journal of Cultural Property 2/II, New York, Berlin: Walter de Gruyter & Co, 1993., 319–334.

Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo: strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente, Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.

Ana Tkalac Verčić, Dubravka Sinčić Ćorić, Nina Pološki Vokić, Priručnik za metodologiju istraživačkog rada: kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i stručno istraživanje, M.E.P. d.o.o., Zagreb 2010.

Ratko Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 2000.

Časopisi: Peristil, Radovi instituta za  povijest umjetnosti, Život umjetnosti, Kvartal, Osječki zbornik, Kontura, Muzeologija, Informatica Museologica…

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Razgovor sa studentima, analiza napretka na temelji kontinuiranoga pisanja eseja, sveučilišna anketa.

 

Ostale informacije: