Umjetnost 17. i 18. stoljeća

 

Naziv kolegija:
Umjetnost 17. i 18. stoljeća
Šifra ISVU:
228781
Šifra MOZVAG:
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST UMJETNOSTI - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Ćurić, Tomislav
0
0
0
Ruso Brečić, Anita
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanje s najznačajnijim pojavama i djelima svjetske i hrvatske povijest umjetnosti, umjetnicima i osnovnim obilježjima stilskih pojava te kulturno-povijesnim uvjetima u kojima nastaju tijekom 17. i 18. stoljeća.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • povezati obilježja povijesnog konteksta i nastanka umejtničkih radova u 17. i 18. stoljeća
  • opisati, koristeći stručnu terminologiju, karakteristična djela svjetske i nacionalne umjetnosti od početka 17. do kraja 18. stoljeća
  • prosuditi kako kontekst utječe na nastanak umjetničkog djela prezentirati teme iz nacionalne povijesti umjetnosti

Sadržaj predmeta:

Kolegij daje pregled europske i hrvatske povijesti umjetnosti s najznačajnijim primjerima iz slikarstva, skulpture, arhitekture i urbanizma 17. i 18. st.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, terenska nastava, multimedija i mreža, mentorski rad, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

 
2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Nastavna aktivnost obuhvaća predavanja praćena projekcijama, vježbe, terenski rad u Osijeku i drugim gradovima-tvrđavama, te konzultacije. Aktivnost studenta podrazumijeva dolazak na nastavu te aktivno prećenje nastave, sudjelovanje u vježbama i izradu seminarskog rada. Ishod učenja podrazumijeva savladavanje teme predmeta te mogućnost primjene stečenih znanja i vještina u analizi i interpretaciji barokne arhitekture i urbanizma. Rad sa studentima na vježbama i terenskoj nastavi, seminarski rad, pisani i usmeni ispit.
predavanja praćena projekcijama, vježbe, terenski rad u Osijeku i drugim gradovima-tvrđavama, seminarski rad, konzultacije. dolazak na nastavu te aktivno praćenje nastave, sudjelovanje u vježbama i izrada seminarskog rada vrednovati i kritički razumjeti urbanizam i arhitekturu baroknih gradova-tvrđava istočne Hrvatske (u razdoblju od oslobođenja ovih krajeva od Osmanlija potkraj 17. do sredine 18. stoljeća) unutar konteksta ostalih srednjoeuropskih gradova-tvrđava oblikovanih pod utjecajem Eugena Savojskog Izrada seminarskog rada, prezentacija, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanja praćena projekcijama, vježbe, terenski rad u Osijeku i drugim gradovima-tvrđavama, seminarski rad, konzultacije. dolazak na nastavu te aktivno praćenje nastave, sudjelovanje u vježbama i izrada seminarskog rada prepoznati ishodišta pojedinih arhitektonskih oblika (fortifikacije, javna, sakralna i rezidencijalna arhitektura) u europskim središtima te razumjeti njihovu implementaciju u urbane sredine istočne Hrvatske Izrada seminarskog rada, prezentacija, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanja praćena projekcijama, vježbe, terenski rad u Osijeku i drugim gradovima-tvrđavama, seminarski rad, konzultacije. dolazak na nastavu te aktivno praćenje nastave, sudjelovanje u vježbama i izrada seminarskog rada savladati vještine prikupljanja i interpretacije relevantnih činjenice za datiranje, atribuiranje i vrednovanje barokne arhitekture gradova-tvrđava istočne Hrvatske Izrada seminarskog rada, prezentacija, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanja praćena projekcijama, vježbe, terenski rad u Osijeku i drugim gradovima-tvrđavama, seminarski rad, konzultacije. dolazak na nastavu te aktivno praćenje nastave, sudjelovanje u vježbama i izrada seminarskog rada kreativno korištenje prikupljenih činjenica u kritičkom vrednovanju urbogeneze Osijeka i ostalih gradova-tvrđava Izrada seminarskog rada, prezentacija, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanja praćena projekcijama, vježbe, terenski rad u Osijeku i drugim gradovima-tvrđavama, seminarski rad, konzultacije. dolazak na nastavu te aktivno praćenje nastave, sudjelovanje u vježbama i izrada seminarskog rada prijenos stečenog znanja i metodologije rada na ostale teme urbanizma i arhitekture Izrada seminarskog rada, prezentacija, pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,2 0%
Pismeni ispit 2 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,3 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Ukupnu konačnu ocjenu kolegija čine slijedeći elementi:

10% pohađanje i aktivnost na nastavi

20% priprema i prezentacija seminarskog zadatka

70%  pismeni ispit ili položena dva kolokvija

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Skala ocjenjivanja je slijedeća:

50-55% = dovoljan (2), 56-70% = dobar (3), 71-85% = vrlo dobar (4), 86-100% =izvrstan (5)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

 

  • Penelope J. E. Davies; Walter B. Denny; Frima Fox Hofrichter; Joseph Jacobs; Ann M. Roberts; David L. Simon, Jansonova povijest umjetnosti: zapadna tradicija, 7. izdanje, Varaždin: Stanek d.o.o., 2008. – poglavlja koja se odnose na likovne umjetnosti, arhitekturu i urbanizam 17. i 18. stoljeća
  • Baroque, ed. R.Tolman, Könemann, Köln, 1997.
  • Rudolf Wittkower, Art and Architecture in Italy 1600–1750, London: The Pelican History of Art, 1982. [5. izdanje; prvo izdanje 1958.]
  • Hrvatska i Europa, Sv. III, Barok i prosvjetiteljstvo, HAZU Zagreb, 2003., ur. I. Golub - poglavlja koja se odnose na arhitekturu, urbanizam i likovne umjetnosti 17. i 18. stoljeća)
  • Katarina Horvat Levaj, Barokna arhitektura, edicija Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Ljevak, Zagreb, 2015. (odabrana poglavlja)
  • Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982. Heinrich Wölfflin, Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti: problem razvoja stila u novijoj umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti – Kontura, Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja

Dopunska literatura:

  • Frédérique Lemerle, Yves Pauwels, Baroque Architecture 1600–1750, Pariz: Flammarion, 2008.
  • Peter Rietbergen, Power and Religion in Baroque Rome (odabrana poglavlja)
  • Sculpture, from the Renaissance to the present day, part III, Taschen, 2006.
  • Germain Bazin, Barok i rokoko 
  • Ch. Norberg-Schulz, Baroque Architecture, Electa/Rizzoli, New York, 1979.
  • Ch. Norberg-Schulz, Late Baroque and Rococo Architecture, Electa/Rizzoli, New York, 1980.
  • Anthony Blunt – Art and architecture in France 1500 – 1700. ., New Haven, Yale University Press, 1999.
  • Kalein – Levey, Art and Architecture of 18th Century France, Yale University Press/ Pelican History of Art
  • S. Silve, Dutch Painting 1600 – 1800, Yale University Press/ Pelican History of Art, 5. izdanje, 1995.
  • Vladimir Marković, Dvorci 18. stoljeća – rafinirana upravna sjedišta, u: Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije, Galerija Klovićevi dvori, katalog izložbe, sv. II, (ur.) Vesna Kusin, Branka Šulc, Zagreb, 2009., 349–357
  • Barokne palače u Dubrovniku, IPU, Zagreb – HAZU, Zavod za povijesne znanosti, Dubrovnik, 2001.
  • Milan Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2012. -  poglavlja koja se odnose na arhitekturu, urbanizam i likovne umjetnosti 17. i 18. stoljeća)
  • Hrvatska umjetnost: povijest i spomenici, Institut za povijest umjetnosti i Školska knjiga, 2010. , ur. Milan Pelc - poglavlja koja se odnose na arhitekturu, urbanizam i likovne umjetnosti 17. i 18. stoljeća)
  • Andrija Mutnjaković, Arhitektonika Siksta V, HAZU, Zagreb, 2010. (odabrana poglavlja)

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Razgovori sa studentima tijekom kolegija i praćenje napredovanja studenta. Sveučilišna anketa.

 

Ostale informacije:

1.

28. 2. 2022.

 

Uvod, objašnjenje nastavnog izvedbenog plana. Kulturno-povijesni kontekst; Tridentski koncil, Reformacija i protureformacija, Tridesetogodišnji rat, terminologija vezana uz barokno razdoblje, periodizacija

Andrija Mutnjaković, Arhitektonika Siksta V

R. Wittkower, Art and Architecture in Italy, 1600-1750, vol. 1, 1-5;

H. Woelfflin, Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti:  problem razvoja stila u novijoj umjetnosti, 35-70.

 

2.

8. 3. 2022.

Rani barok u Rimu: urbanizam i arhitektura od Sixta V do Urbana VIII

 

 

 

 

W. Jung, Architecture and City in Italiy from the Early Baroque to the Early Neo-Classical Period, Baroque : architecture, sculpture, painting, (ur. R. Toman), 12-18.

P. Portoghesi, Birth of the Baroque in Rome, The Triumph of Baroque. Architecture in Europe 1600-1750., (ur. H. A. Millon), 33-36.

C. Norberg-Schulz, Baroque architecture,  10-12, 19-32.

 

G. A. Bailey, Baroque and Rococo, 46-48.

R. Neuman, Baroque and Rococo Art and Architecture, 44-54.

 

 

3.

14. 3. 2022.

 

Slikarstvo ranog baroka (Annibale Carracci, Michelangelo Merisi – Caravaggio i Artemisia Gentileschi)

 

 

A. Moir, Caravaggio.

C. Puglisi, Caravaggio.

R. Wittkower, Art and Architecture in Italy, 1600-1750, vol. 1., 15-14, 27.- 40, “19-26. 75-77.

 

 

4.

21. 3. 2022.

 

 

Visoki barok u Rimu, arhitektura i kiparstvo: Cortona, Rainaldi, Bernini, Borromini

 

 

Iluzionističko slikarstvo: P. da Cortona, A. Pozzo

 

 

 

 

B. Boucher, Italian Baroque Sculpture, 38-48, 58-64, 115-123, 134-146.

R. Wittkower, Art and Architecture in Italy, 1600-1750, vol. 2, 6-21.

R. Wittkower, Bernini: The Sculptor of the Roman Baroque

R. Wittkower, Art and Architecture in Italy, 1600-1750, vol. 2, 23-38.

 

C. Norberg-Schulz, Baroque architecture, 97-122.

R. Wittkower, Art and Architecture in Italy, 1600-1750, vol. 2, 39-62., 45-58, 75-82.

G. A. Bailey, Baroque and Rococo, 51-56.

R. Neuman, Baroque and Rococo Art and Architecture, 70-77.

 

 

5.

28. 3. 2022.

 

 

Arhitektura baroka u sjevernoj Italiji (Pijemont, Veneto): Guarino Guarini, Filippo Juvarra i Baldassare Longhena

 

 

 

C. Norberg-Schulz, Baroque architecture,

122-123, 130-143.

P. Portoghesi, Birth of the Baroque in Rome, The Triumph of Baroque. Architecture in Europe 1600-1750., 54-62., 64-71., 86-108.

R. Wittkower, Art and Architecture in Italy, 1600-1750, vol. 3, 29-51., 110-117.

 

6.

4. 4. 2022.

Arhitektura u Francuskoj u 17. stoljeću: J. Lemercier, F. Mansart, L. le Vau. Versailles.

 

Slikarstvo i grafika u Francuskoj u 17. stoljeću: Georges de la Tour. Francusko pejzažno slikarstvo (Nicolas Poussin, Claude Lorrain). Charles Le Brun i francuska Akademija

 

 

 

7.

11. 4. 2022.

 

Zlatno doba španjolskog slikarstva: El Greco u Toledu, Francisco Ribera, Francisco Zurbaran, Diego Velasquez, Bartolome Esteban Murillo.

 

Slikarstvo u Flandriji (od Carravaggista do Rembrandta, Rubensa i Antony van Dycka)

 

 

 

 

8.

 

18. 4. 2022.

 

Uskrsni pon/preskačemo

 

 

9.

25. 4. 2022.

Palladijanizam i Neo-Paladijanizam u Engleskoj

 

Kolokvij

 

 

 

10.

02. 5. 2022.

 

Kasnobarokno slikarstvo u Italiji: Pozzo, Gauli, Tiepolo; slikarski žanrovi, vedute (Canaletto)   

 

La pittura nel Veneto, Il Seicento I., (ur. Carlo Pirovano, Mauro Lucca), Milano, 2000.; La pittura nel Veneto, Il Seicento II., (ur. C. Pirovano, M. Lucca), Milano, 2001.

 

11.

9. 5. 2022.

 

Skulptura visokog i kasnog baroka u Italiji.

  1. Algardi, F. Duquesnoy, Fontana di Trevi

 

Skulptura u Francuskoj u 17. i 18. stoljeću: F. Girardon, A. Coysevox, P. Puget, skulptura i vrtovi Versaillesa.

 

B. Boucher, Italian Baroque Sculpture,18, 49-56, 65-78, 123.

R. Wittkower, Art and Architecture in Italy, 1600-1750, vol. 2, 85-94.

 

12.

16. 5. 2022.

 

Kasnobarokna i rokoko arhitektura u Srednjoj Europi: Austrija (J. B. Fischer von Erlach, J. L. von Hildebrandt, J. Prandtauer)

 

 

 

13.

23. 5. 2022.

 

Rokoko slikarstvo u Francuskoj: Fete Galante: Antoine Watteau, Francois Boucher, Jean-Honore Fragonard

 

 

 

14.

30. 5. 2022.

DAN DRŽAVNOSTI

NADOKNADA 7. 6.

 

Reprezentativna stambena arhitektura kontinentalne Hrvatske u 17. i 18. stoljeću

 

Sakralna arhitektura barokne Hrvatske

 

 

Slavonija nakon oslobođenja od Turaka: gradnja utvrda

 

Studentska izlaganja

 

 

 

15.

6. 6. 2022.

 

Obnova Dubrovnika nakon 1667: sakralna i profana arhitektura

 

Studentska izlaganja

 

 

 

 

15. 6. 2022.

 

2. kolokvij / 1. ispitni rok