Metode analize diskursa

Cilj je kolegija pružiti studentima što je moguće obuhvatnije razumijevanje metoda koje se upotrebljavaju u tekstnoj lingvistici i (najšire shvaćenoj) analizi diskursa kao dijelu društvenih znanosti i prenijeti im praktične vještine potrebne za uporabu tih metoda.

Cilj je vježbi upoznati studente s načinima rada na različitim vrstama podataka prikupljenima iz medija jezične uporabe kao korpusa za znanstveno bavljenje jezikom, uključujući među ostalim službene dokumente, (raz)govore te intervjue u njihovu izvornom i transkribiranom obliku, i uputiti ih u njihovu važnost za suvremena istraživanja unutar analize diskursa kao konceptualnog i metodološkog pristupa komunikaciji.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

• samostalno transkribirati govorene tekstove iz različitih medija, sastavljati upitnike i strukturirati (pitanja za) intervjue u različite svrhe
• prepoznati probleme na koje se može odgovoriti uporabom metoda tekstne lingvistike, analize razgovora, odnosno analize diskursa kao skupa pristupa
• formulirati hipoteze i temeljna pitanja na koja valja odgovoriti analizom odabranoga materijala
• adekvatno odabrati usvojene metode u svrhu analize konkretnih društvenih fenomena te ih primijeniti u raspravama vezanima kako uz problematiku uporabe jezika tako i u odnosu na položaj analize diskursa unutar drugih društvenih znanosti
• kritički procijeniti upotrebljivost i prikladnost usvojenih metoda pri vlastitom istraživanju i pri čitanju radova drugih autora diskutirati o znanstvenim saznanjima te samostalno pratiti razvoj istraživanja vezanih uz polje jezične i nejezične uporabe

Kolegij Metode analize diskursa prirodno se nadovezuje na izborni kolegij Analiza diskursa. Iako je poželjno da su studenti odslušali potonji kolegij, kao kolegij više usmjeren na uvod i (odabrane) teorijske postavke analize diskursa, isti nije nužan preduvjet za njegov izbor budući da će studenti predavanjima te čitanjem relevantne literature dobiti adekvatan uvod u vidove na koje se stavlja fokus.

Općeprihvaćeno, prikladno i opravdano shvaćanje analize diskursa kao skupa metodoloških pristupa proučavanju jezika u njegovoj stvarnoj uporabi, a ne strogo zaokružene znanstvene discipline prirodnom potrebom, čini upoznavanje studenata s u tu svrhu najčešće korištenim kvalitativnim i kvantitativnim metodama opravdanjem za njihovu primjenu u svrhu dolaženja do adekvatnih spoznaja o svrhama i funkcioniranju jezika. Studenti će u tu svrhu dobiti poduku iz osnova transkribiranja izvora govorenoga jezika (u prvom dijelu kolegija) te biti upoznati s tipovima i osnovama provođenja intervjua kao izvora stvarne jezične uporabe (u drugom dijelu kolegija) i njihove statističke obrade.

Nadalje, kolegij će razmotriti jedno od temeljnih polazišta analize diskursa – raznolikost medija jezične i nejezične uporabe (i njihovu neizostavnu interakciju), od govorenog jezika do tipova pisanih dokumenata, te raznovrsnost načina i svrhe njihove organizacije u konkretnim slučajevima uporabe jezika.

Ovaj je kolegij stoga usmjeren na praktične probleme, strategije i metode istraživanja jezične uporabe, odnosno na pitanja: Što tražiti u jezičnoj uporabi? Gdje, dakle, u kojim domenama/ medijima jezične uporabe to tražiti? te Kako SAMOSTALNO donositi zaključke iz vlastite analize?

Odgovore na navedena pitanja kolegij će ponuditi kroz predstavljanje pomno izabranih oglednih primjera (metoda) analiza priznatih znanstvenika u polju koji će služiti kao početna točka za primjenu na podatcima osobno prikupljenima od strane studenata iz izvora na engleskome i hrvatskome jeziku.

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci

Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad

Ocjene iz pisane zadaće iz transkripcije vlastitoga izabranog govorenog teksta, pisanog testa i sastavljanja intervjua na zadanu temu te na satu predstavljenoga seminarskog rada s prijedlogom istraživanja.

Pisana zadaća iz transkripcije vlastitoga izabranog govorenog teksta (30%), pisani test iz sastavljanja intervjua na zadanu temu (30%), seminarski rad s prijedlogom istraživanja (30%) te redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u seminarskim diskusijama (10%). Za priznavanje bodova potrebno je zadovoljiti 80% uvjeta.

• Gee, James Paul (2011). How to Do Discourse Analysis: A Toolkit. Routhledge: New York and London.
• Jørgensen, Marianne, Louise Phillips (2002). Discourse Analysis as Theory and Method. SAGE Publications: London- Thousand Oaks -New Delhi.

Weiss, Gilbert, Ruth Wodak, ur. (2007): Critical Discourse Analysis: Theory and Interdisciplinarity. Palgrave McMillan: New York.

Izbor članaka iz znanstvenih časopisa

Pisana zadaća iz transkripcije vlastitoga izabranog govorenog teksta (30%), pisani test iz sastavljanja intervjua na zadanu temu (30%), seminarski rad s prijedlogom istraživanja (30%) te redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u seminarskim diskusijama (10%). Za priznavanje bodova potrebno je zadovoljiti 80% uvjeta