Humana genetika

 

Naziv kolegija:
Humana genetika
Šifra ISVU:
43225
Šifra MOZVAG:
PID25
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lepeduš, Hrvoje
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Usvajanje općih saznanja o pojavama i zakonima nasljeđivanja, tj. prijenosa nasljednih osobina s generacije na generaciju. Spoznaje iz humane genetike pridonose razlučivanju genetskih i okolinskih utjecaja, bilo da se radi o somatskim ili psihološkim osobinama čovjeka.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti važnost primjene spoznaja o pojavama i zakonima nasljeđivanja, tj. prijenosa nasljednih osobina s generacije na generaciju u psihologiji
  • adekvatno koristiti temeljnu genetičku terminologiju
  • kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje o razlučivanju genetskih i okolinskih utjecaja, bilo da se radi o somatskim ili psihološkim osobinama čovjeka
  • prepoznati u analiziranim znanstvenim radovima preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje
  • odabrati prikladne metode i tehnike za ispitivanje odabranog problema i testiranje postavljenih pretpostavki i organizirati istraživanje

Sadržaj predmeta:

Povijest genetike: 1865. godina; godina uvoda u genetsku revoluciju - osnove koncepta o nasljednim svojstvima G. Mendela; 1911. godina lokalizacije gena na kromosomima. 1950. godina DNA, 1970. godina dostignuće talijanskog Nobelovca R. Dulbecca, projekt Ljudski genom.

Medicinska genetika. Normalni i nenormalni kromosomi u čovjeka: varijacije kromosoma, aberacije (numeričke kromosomske aberacije, strukturne kromosomske aberacije), druge anomalije. Sindromi i bolesna stranja vezana uz kromosomske aberacije. Kongenitalne anomalije. Teratogeneza. Mutageneza. Osnovne teoretske postavke genetike stanovništva. Prenatalno i perinatalno otkrivanje genetskih bolesti.

Determinacija spola. Davanje genetičke informacije; preduvjeti za genetičku informaciju. Etika u medicini.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, rasprava sudjelovanje u raspravi, usmeno izlaganje objasniti važnost primjene spoznaja o pojavama i zakonima nasljeđivanja, tj. prijenosa nasljednih osobina s generacije na generaciju u psihologiji aktivnost na nastavi, usmeni ispit
predavanje, demonstracija rješavanje problemskih zadataka, sudjelovanje u raspravi, usmeno izlaganje adekvatno koristiti temeljnu genetičku terminologiju aktivnost na nastavi, usmeno izlaganje, usmeni ispit
predavanje, rasprava istraživanje literature, usmeno izlaganje sudjelovanje u raspravi, izrada seminarskog rada kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje o razlučivanju genetskih i okolinskih utjecaja, bilo da se radi o somatskim ili psihološkim osobinama čovjeka aktivnost na nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit – seminarski rad, usmeni ispit
rasprava istraživanje literature, usmeno izlaganje, sudjelovanje u raspravi, izrada seminarskog rada prepoznati u analiziranim znanstvenim radovima preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje aktivnost na nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit – seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, demonstracija, vježbe, rasprava istraživanje literature, demonstracija, usmeno izlaganje, sudjelovanje u raspravi, izrada seminarskog rada odabrati prikladne metode i tehnike za ispitivanje odabranog problema i testiranje postavljenih pretpostavki i organizirati istraživanje aktivnost na nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit – seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,25 0%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Referat 0,4 40%
Seminarski rad 0,4 40%
Usmeni ispit 0,2 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada (40%), referata (40%) i ocjena iz završnog usmenog ispita (20%).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

Seminarski rad – 4

referat – 5

završni usmeni ispit - 3

 (4 x 0,4) + (5 x 0,4) + (3 x 0,2) = 1,6 + 2 + 0,6 = 4,2

Konačna ocjena 4,2 →  vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako ispune dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremili su seminarski rad u pisanom obliku i usmeno ga prezentirali i (2) bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Turnpenny, P., Ellard, S. 2011. Emeryjeve osnove medicinske genetike. Medicinska naklada, Zagreb.

Dopunska literatura:

  1. Švob, T., Švob M. i M.  Novaković, 1991. Osnove opće i humane genetike. Školska knjiga, Zagreb

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: