| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| PSIHOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 1.g. |
zimski |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Lepeduš, Hrvoje | 15 |
0 |
15 |
Usvajanje općih saznanja o pojavama i zakonima nasljeđivanja, tj. prijenosa nasljednih osobina s generacije na generaciju. Spoznaje iz humane genetike pridonose razlučivanju genetskih i okolinskih utjecaja, bilo da se radi o somatskim ili psihološkim osobinama čovjeka.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Povijest genetike: 1865. godina; godina uvoda u genetsku revoluciju - osnove koncepta o nasljednim svojstvima G. Mendela; 1911. godina lokalizacije gena na kromosomima. 1950. godina DNA, 1970. godina dostignuće talijanskog Nobelovca R. Dulbecca, projekt Ljudski genom.
Medicinska genetika. Normalni i nenormalni kromosomi u čovjeka: varijacije kromosoma, aberacije (numeričke kromosomske aberacije, strukturne kromosomske aberacije), druge anomalije. Sindromi i bolesna stranja vezana uz kromosomske aberacije. Kongenitalne anomalije. Teratogeneza. Mutageneza. Osnovne teoretske postavke genetike stanovništva. Prenatalno i perinatalno otkrivanje genetskih bolesti.
Determinacija spola. Davanje genetičke informacije; preduvjeti za genetičku informaciju. Etika u medicini.
predavanja, seminari i radionice
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| predavanje, rasprava | sudjelovanje u raspravi, usmeno izlaganje | objasniti važnost primjene spoznaja o pojavama i zakonima nasljeđivanja, tj. prijenosa nasljednih osobina s generacije na generaciju u psihologiji | aktivnost na nastavi, usmeni ispit |
| predavanje, demonstracija | rješavanje problemskih zadataka, sudjelovanje u raspravi, usmeno izlaganje | adekvatno koristiti temeljnu genetičku terminologiju | aktivnost na nastavi, usmeno izlaganje, usmeni ispit |
| predavanje, rasprava | istraživanje literature, usmeno izlaganje sudjelovanje u raspravi, izrada seminarskog rada | kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje o razlučivanju genetskih i okolinskih utjecaja, bilo da se radi o somatskim ili psihološkim osobinama čovjeka | aktivnost na nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit – seminarski rad, usmeni ispit |
| rasprava | istraživanje literature, usmeno izlaganje, sudjelovanje u raspravi, izrada seminarskog rada | prepoznati u analiziranim znanstvenim radovima preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje | aktivnost na nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit – seminarski rad, usmeni ispit |
| predavanje, demonstracija, vježbe, rasprava | istraživanje literature, demonstracija, usmeno izlaganje, sudjelovanje u raspravi, izrada seminarskog rada | odabrati prikladne metode i tehnike za ispitivanje odabranog problema i testiranje postavljenih pretpostavki i organizirati istraživanje | aktivnost na nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit – seminarski rad, usmeni ispit |
Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad, Usmeni ispit
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kontinuirana provjera znanja | 0,25 | 0% |
| Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
| Referat | 0,4 | 40% |
| Seminarski rad | 0,4 | 40% |
| Usmeni ispit | 0,2 | 20% |
U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada (40%), referata (40%) i ocjena iz završnog usmenog ispita (20%).
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).
Primjer izračunavanja ocjene:
Seminarski rad – 4
referat – 5
završni usmeni ispit - 3
(4 x 0,4) + (5 x 0,4) + (3 x 0,2) = 1,6 + 2 + 0,6 = 4,2
Konačna ocjena 4,2 → vrlo dobar (4)
Studenti ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako ispune dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremili su seminarski rad u pisanom obliku i usmeno ga prezentirali i (2) bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati.