Interdisciplinarnost: teorijski i praktični uvidi

 

Naziv kolegija:
Interdisciplinarnost: teorijski i praktični uvidi
Šifra ISVU:
229117
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA -PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Balić, Davor
0
0
0
Papo, Demian
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija studente putem predavanja i seminarske nastave uputiti u teorijska obilježja, metode i praktičnu provedbu interdisciplinarnih znanstvenih istraživanja. Da bi taj cilj ostvarili, studenti će biti upoznati s vodećim svjetskim teoretičarima i praktičarima interdisciplinarnosti kao suvremene znanstvene paradigme, čija je svrha prevladavanje nedostataka disciplinarnih pristupa fenomenima 21. stoljeća. Studenti će, uz to, znati razlikovati disciplinarni, multidisciplinarni, transdisciplinarni i interdisciplinarni pristup znanstvenim istraživanjima. Bit će upućeni u aktualne teorije interdisciplinarnosti, a onda i u interdisciplinarne teorije. Jedan od ciljeva kolegija sastoji se i od podučavanja studenata o povezanosti filozofije i interdisciplinarnosti, kao i o mogućnosti uspostave nove filozofske discipline: filozofije interdisciplinarnosti.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • razlikovati disciplinarni, multidisciplinarni, transdisciplinarni i interdisciplinarni pristup znanstvenim istraživanjima u teoriji i praksi
  • objasniti teorijsku osnovu interdisciplinarnosti kao znanstvene paradigme, kao i metode praktične provedbe interdisciplinarnih istraživanja
  • objasniti teorijsku povezanost filozofije i interdisciplinarnosti
  • raspolagati uvidima o mogućoj uspostavi filozofije interdisciplinarnosti kao nove filozofske discipline

Sadržaj predmeta:

Sadržaji predavanja i seminarske nastave su sljedeći:

  • historijski pregled nastanka znanstvenih paradigmi: od disciplinarnosti do interdisciplinarnosti; 
  • teorijska obilježja i praktična primjena suvremenih znanstvenih paradigmi;
  • disciplinarnost: teorija i praksa;
  • multidisciplinarnost: teorija i praksa;
  • transdisciplinarnost: teorija i praksa;
  • teorije interdisciplinarnosti i interdisciplinarne teorije;
  • interdisciplinarnost u praksi;
  • odnos filozofije i interdisciplinarnosti; 
  • filozofija interdisciplinarnosti.

Nakon što će biti upoznati sa sadržajem kolegija, od studenata se očekuje usvajanje sljedećih znanja, kompetencija i vještina:

  • teorijska znanja o suvremenim znanstvenim paradigmama (disciplinarnost, multidisciplinarnost, transdisciplinarnost, interdisciplinarnost), zatim o teorijama interdisciplinarnosti i o interdisciplinarnim teorijama, potom o odnosu filozofije i interdisciplinarnosti, te o filozofiji interdisciplinarnosti kao o mogućoj novoj filozofskoj disciplini;
  • praktična znanja o primjeni interdisciplinarne znanstvene metode na istraživanja u kojima filozofija te druge humanističke i društvene znanosti u 21. stoljeću dolaze u neposredan doticaj s drugim znanostima.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje, samostalni istraživački zadatak, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature razlikovati disciplinarni, multidisciplinarni, transdisciplinarni i interdisciplinarni pristup znanstvenim istraživanjima u teoriji i praksi
 
aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, samostalni istraživački zadatak, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature objasniti teorijsku osnovu interdisciplinarnosti kao znanstvene paradigme, kao i metode praktične provedbe interdisciplinarnih istraživanja
 
aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, samostalni istraživački zadatak, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature objasniti teorijsku povezanost filozofije i interdisciplinarnosti
 
aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, samostalni istraživački zadatak, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature raspolagati uvidima o mogućoj uspostavi filozofije interdisciplinarnosti kao nove filozofske discipline
 
aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,75 0%
Usmeni ispit 0,4 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Joe Moran, Interdisciplinarity (London – New York: Routledge, 2002);
  2. Robert Frodeman (Editor-in-Chief), Julie Thompson Klein, Carl Mitcham (Associate Editors), The Oxford Handbook of Interdisciplinarity (New York: Oxford University Press Inc., 2010);
  3. Allen F. Repko, Rick Szostak, Michelle Phillips Buchberger, Introduction to interdisciplinary studies, second edition (Los Angeles: Sage Publications, Inc., 2017).

Dopunska literatura:

1. Jan C. Schmidt, »Towards a philosophy of interdisciplinarity. An attempt to provide a classification and clarification«, Poiesis & Praxis: International Journal of Ethics of Science and Technology Assessment 5/1 (2007), str. 53–69;

2. Jerry A. Jacobs, Scott Frickel, »Interdisciplinarity: A Critical Assessment«, Annual Review of Sociology 35 (2009), str. 43–65;

3. Michael H. G. Hoffmann, Jan C. Schmidt, Nancy J. Nersessian, »Philosophy of and as interdisciplinarity«, Synthese 190/11 (2013), str. 1857–1864;

4. Mary S. Morgan, Till Grüne-Yanoff, »Modeling Practices in the Social and Human Sciences. An Interdisciplinary Exchange«, Perspectives on Science 21/2 (2013), str. 143–156;

5. Robert Frodeman, Sustainable Knowledge: A Theory of Interdisciplinarity (London: Palgrave Pivot, 2014);

6. Uskali Mäki, »Philosophy of Interdisciplinarity. What? Why? How?«, European Journal for Philosophy of Science 6/3 (2016), str. 327–342;

7. David Budtz Pedersen, »Integrating social sciences and humanities in interdisciplinary research«, Palgrave Communications 2/1 (2016), str. 1–7.

8. Allen F. Repko, Rick Szostak, Interdisciplinary research: process and theory, third edition (Los Angeles: Sage Publications, Inc., 2017)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, kolokvij, seminarski rad, usmeni ispit

Ostale informacije: