Kognitivna psihologija u svakodnevnom životu

Cilj predmeta je upoznavanje studenata s mogućnostima praktične primjene znanja iz područja kognitivne psihologije u situacijama i problemima koji se javljaju u svakodnevnom životu te u rješavanju konkretnih problema.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• Prepoznati psihologijsku osnovu određenog konkretnog problema u okviru kognitivne psihologije
• Analizirati mehanizme i postupke prilikom donošenja odluka.
• Analizirati vrstu i stupanj kognitivnog opterećenja prilikom izvođenja različitih zadataka
• Objasniti procese pamćenja koji dovode do stvaranja lažnih sjećanja u svakodnevnom životu
• Objasniti odnos kognitivne psihologije i umjetne inteligencije
• Prepoznati utjecaj konteksta na kogniciju 
• Identificirati promjene u kognitivnom funkcioniranju vezane uz dob

Pažnja i percepcija;  Razlike u istraživanju pamćenja u i izvan laboratorija; Radno pamćenje i ograničenja izvedbe; Prepoznavanje lica; Ispitivanje pamćenja u sudskim procesima; Lažna sjećanja; Donošenje odluka; Utjecaj konteksta na kogniciju; Kognitivne promjene u starijoj životnoj dobi; Umjetna inteligencija

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir ocjena iz dva kolokvija i praktičnog zadatka (seminara): svaki od kolokvija nosi 30% konačne ocjene (odnosno, zajedno 60%), a 40% konačne ocjene čini ocjena iz seminara. Završni ispit nije obavezan, ali student ukoliko želi može pristupiti usmenom završnom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ocjena iz usmenog ispita odnosi se isključivo na 60% ukupno ocjene koju studenti tijekom nastave ostvaruju putem kolokvija. 

Skala ocjenjivanja kolokvija je sljedeća: 60 % - 70% = dovoljan (2), 71%  - 80% = dobar (3), 81% - 90% = vrlo dobar (4), 91% do 100% = izvrstan (5).

Ocjene se izračunavaju na sljedeći način:

(ocjena iz prvog kolokvija x 0,30) + (ocjena iz drugog kolokvija x 0,30) + (ocjena iz seminara x 0,4)

Primjer izračunavanja ocjene:

1. kolokvij – 4
2. kolokvij – 2

ocjena iz seminarskog rada – 5

(4 x 0,30) + (2 x 0,30) + (5 x 0,4) = 3,8; Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4)

Polaganje kolokvija i izlaganje seminarskog rada je obavezno. Ukoliko student ne pristupi kolokviju iz tog kolokvija dobiva ocjenu nedovoljan (1). Nedolazak na kolokvij računa se kao izostanak. Ukoliko student ne izloži seminarski rad u unaprijed određenom terminu, ocjenjuje se ocjenom nedovoljan (1).

Prepisivanje tijekom kolokvija kažnjava se oduzimanjem istog i za taj kolokvij student dobiva ocjenu nedovoljan (1).

Esgate, A. i Groome, D.(2005). An introduction to applied cognitive psychology. Psychology Press.

Kolesarić, V., Ivanec, D. i Domijan, D. (2021). Kontekst u psihologiji. Novi redak: Zagreb

Sterbnerg, R. (2005). Kognitivna psihologija. Naklada Slap: Jastrebarsko

Vranić, A. i Tonković, M. (2012). Lažna sjećanja (21. Ljetna psihologijska škola). Zagreb: FF Press

Durso, F. T. i sur. (2007). Handbook of applied cognition. John Wiley & Sons.

Eysenck, M.W., Keane, M. (2000). Cognitive psychology: A student’s handbook. Taylor & Franics Group

Loftus, E. (1996). Eyewitness testimony. Harvard University Press.

Schwartz, B. (2011). Memory. Los Angeles: SAGE.

Smyth i sur. (1987). Cognition in action. London: Lawrence Erlbaum.

Zarevski, P. (1995.). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Zarevski, P. (2001.). Struktura i priroda inteligencije.  Jastrebarsko: Naklada Slap

Interna evaluacija na razini Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Ažurno vođenje evidencije o studentskom pohađanju kolegijskih predavanja, izvršenim obvezama te rezultatima pismenog dijela ispita.

Primjena stečenog znanja u okviru ovog kolegija, kroz izradu i prezentaciju seminarskog zadatka