Uvod u snage karaktera

Ciljevi predmeta obuhvaćaju: usvajanje postavki Cjelovitog modela stanja mentalne bolesti i zdravlja primjena ovoga modela na raznovrsnim primjerima iz života te razumijevanje pozicije snaga karaktera u kontekstu ovoga modela. Nadalje, obuhvaćaju: upoznavanje temelja koncepcija o ljudskim snagama, postojećih klasifikacija te načina prepoznavanja, principa u osnovi razvoja i primjene snaga. Razumijevanje dinamike i čimbenika razvoja pojedinih snaga karaktera, kao i međuodnosa različitih snaga. Kritičko sagledavanje implikacija pojedinih snaga karaktera za funkcioniranje na razini osobe, interpersonalnih odnosa i društva.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

1. Obrazložiti postavke cjelovitog modela stanja mentalne bolesti i zdravlja, smjestiti snage karaktera u kontekst ovoga modela te primijeniti logiku ovoga modela na različite primjere iz svakodnevnog života.

2. Objasniti na kojim se postavkama temelje koncepcije o ljudskim snagama.

3. Usporediti postojeće klasifikacije ljudskih snaga.

4. Navesti načine prepoznavanje vlastitih snaga, principe u osnovi razvoja i primjene snaga.

5. Izdvojiti empirijske nalaze o međuodnosima pojedinih snaga karaktera te ih interpretirati.

6. Analizirati dobiti i rizike pojedinih snaga karaktera na osobnoj, interpersonalnoj i društvenoj razini.

1. Cjeloviti model stanja mentalne bolesti i zdravlja; temelji za usmjeravanje na ljudske snage

2. Klasifikacije ljudskih snaga i vrlina

3. Prepoznavanje vlastitih snaga, principi u osnovi razvoja i primjene snaga

4. Kognitivne snage

5. Emocionalne snage

6. Interpersonalne snage

7. Građanske snage

8. Snage koje predstavljaju zaštitne čimbenike od ekscesnog ponašanja; samoregulacija

9. Snage vezane uz transcendentnost

10. Dobiti i rizici pojedinih snaga karaktera.

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Portfolio, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena na temelju kontinuiranog praćenja studenta u aktivnostima na nastavi, ocjene iz seminarskog rada  te ocjene iz završnog usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena na temelju kontinuiranog praćenja, 40% konačne ocjene čini ocjena seminarskog rada i 30% ocjena iz usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ako student ostvari ocjenu vrlo dobar (4) na temelju kontinuiranog praćenja, ocjenu izvrstan (5) iz seminarskog rada, te ocjenu dobar (3) iz usmenog ispita, ocjena se formira na idući način; (4 X 0,30) + (5 X 0,40) + (3 X 0,30) = 1,20 + 2,00 + 0,90 = 4,10 što predstavlja konačnu ocjenu vrlo dobar (4).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ako student ostvari ocjenu vrlo dobar (4) na temelju kontinuiranog praćenja, ocjenu izvrstan (5) iz seminarskog rada, te ocjenu dobar (3) iz usmenog ispita, ocjena se formira na idući način; (4 X 0,30) + (5 X 0,40) + (3 X 0,30) = 1,20 + 2,00 + 0,90 = 4,10 što predstavlja konačnu ocjenu vrlo dobar (4).

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni sljedeće uvjete:

1) Predani svi izvještaji o provedenim vježbama u okviru domaćih zadaća te pripadajući prilozi (portfolio)

2) Sudjelovanje u nastavnim aktivnostima najmanje 70% nastavne satnice predviđene studijskim programom

3) Predan seminarski rad koji zadovoljava uvjete za prolaznu ocjenu te aktivno sudjelovanje studenta u

    izradi toga seminarskog rada.

• Rijavec, M., Miljković, D. i Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija: znanstveno istraživanje ljudskih snaga i sreće. Zagreb: IEP-D2.
• Znanstveni i stručni članci dostupni u bazama znanstvenih radova i drugim relevantnim izvorima (pregledni radovi i izvorna istraživanja s fokusom na konstrukte iz područja ljudskih snaga).

• Peterson, C. i Seligman, M. E. P. (2004). Character Strengths and Virtues: A Handbook and Classification. Oxford: Oxford University Press.
• Snyder, C.R. i Lopez, S.J. (2009). Handbook of Positive Psychology. Oxford: Oxford University Press.

o   Napredovanje studenata kontinuirano se prati analizom uradaka na različitim nastavnim zadatcima, kao i pomoću informacija pruženih kroz aktivno sudjelovanje studenata u dijalozima i raspravama na nastavi.

o   Kod potreba uočenih na takve načine, dodatni mehanizmi stjecanja znanja, vještina i kompetencija omogućavaju se kroz redovite konzultacije, ali i specifičnije usmjereni predavački, mentorsko-savjetodavni i praktični rad sa studentima tijekom nastave. 

o   Povratne informacije studenata prikupljaju se redovito tijekom semestra te se na temelju njih u daljnjem nastavnom procesu po potrebi pojedini elementi nastavnog rada prilagođavaju iskazanim potrebama studenata.

o   Razina ostvarenih izlaznih ishoda procjenjuje se na temelju seminarskog rada, studentske ankete na kraju semestra te uspjeha na usmenom ispitu.