Kulturna baština istočne Hrvatske u europskom kontekstu

Cilj kolegija je upoznati studente s naznačajnijim spomenicima i primjerima kulturno-povijesne baštine istočne Hrvatske. Kolegij daje pregled  povijesti umjetnosti, unutar stilskih mijena i umjetničkih pojava. Upoznaje sa  najznačajnijim spomenicima arhitekture, skulpture i slikarstva. Razvijanje pismenog i usmenog izražavanja studenata. Naglasak na upoznavanju i valorizaciji industrijske i plemićke baštine istočne Hrvatske koja predstavlja, neistraženo i nedovoljno dobro prezentirano područje naše kulturne povijesti. Europske veze osobito su izražene u kontekstu  likovne baštine, koja je nastajala u europskim centrima umjetnosti. Cilj je razviti kritički osvrt prema ulozi kulturno-povijesne baštine te njenom korištenju u suvremenom društvenom razvoju te mogućnosti praktične primjene u funkcioniranju društva i razvojnoj strategiji ovog dijela Hrvatske.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• prepoznati i identificirati kulturno-povijesnu baštinu istočne Hrvatske
• usporediti, interpretirati i kontekstualizirati kulturno-povijesnu baštinu ovog kraja
• razlikovati, umrežavati i integrirati kulturno-povijesnu baštinu
• primjena usvojenog znanja u praktične primjere za samostalni rad i u razvojnoj strategiji ovog područja

Uvodno predavanje upoznavanje studenata sa sadržajem kolegija, programom i načinom rada te s obvezama i uvjetima za polaganje ispita. Dati pregleda kulturnih spomenika istočne Hrvatske, u korelaciji s nacionalnim i europskim primjerima.

Obilazak lokaliteta, crkava, dvoraca, kurija, kapela i muzejskih postava. Razvijanje pismenog i usmenog izražavanja studenata.

predavanja, seminari i radionice, terenska nastava

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave

pismeno

Završna ocjena donosi se na temelju dva kolokvija (ili rezultata završnog pismenog ispita, ako student nije izlazio na kolokvije) te rezultata izlaganja seminarske teme te priprema pp. prezentacije kao i sudjelovanja u radu seminara.

Kolokviji iznose 80 % ocjene svaki od kolokvija donosi 40 %  ocjene, dok 20 % ocjena odnosi se na usmeno izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara. Prvi kolokvij je planiran sredinom semestra, drugi zadnji sat u semestru i obuhvaćaju do tada obrađene tematske jedinice. Seminarske teme se obrađuju u formi power point prezentacije, gdje će se ocjenjivati usmeno izlaganje teme i osmišljena prezentacija.  Ako polaznik ne položi oba kolokvija koji obuhvaćaju sadržaje predavanja iz navedene ispitne literature morat će pristupiti završnom pismenom ispitu. Isto vrijedi i ukoliko pristupnik nije zadovoljana postignutim uspjehom na kolokvijima. Uspješno polaganje ispita podrazumijeva pozitivne ocjena, pohađanje nastave i izlaganje seminarske teme te sudjelovanje u radu seminara.

1. AAVV, Hrvatska umjetnost: Povijest i spomenici, ur. Milan Pelc, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti – Školska knjiga, 2010. (odabrana poglavlja)
2. M. Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Ljevak, Zagreb, 2012.
3. M. i B. Šćitaroci, Dvorci i perivoji u Slavoniji - od Zagreba do Iloka, Zagreb: «Šćitaroci», 1998.
4. J. Najcer Sabljak, Likovna baština kneževa Odescalchi od Lombardije i Rima do Iloka, MLU, DPUH i MGI, Osijek, 2015.
5. J. Najcer Sabljak, S. Lučevnjak, Likovna baština obitelji Pejačević (katalog izložbe, 19. 9. 2013. – 7. 1. 2014.), MLU, Osijek, 2013.
6. J. Najcer Sabljak, S. Lučevnjak,  Industrijska arhitektura Đurđenovca, u: Osječki zbornik, 27 (2004.), str. 207–221

7. Švajcer, Oto, Hugo Conrad Hötzendorf; Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Knjiga XXIX i Galerija likovnih umjetnosti, Osijek; Zagreb, 1982.

8. Švajcer, Oto, Adolf Waldinger; Galerija lkovnih umjentosti, Osijek i Institut za povijst umjentosti Centra za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu -

9. Ambruš, Jelica, Vladimir Filakovac; Osijek: Galerija likovnih umjetnosti, Osijek i Institut za povijest umjetnosti, Zagreb; Osijek, Zagreb, 2009.; -

10. Purgar, Krešimir (ur.), Slika i antislika. Julije Knifer i problem reprezentacije; Zagreb: Centar za vizualne studije, 2017.;

11. katalozi i knjige o sljedećim umjetnicima: Ivan Faktor, Kata Mijatović, Vladimir Frelih; izložbena institucija Slavonsko bijenale

1. AAVV,  Hrvatska i Europa, Sv. I-IV, HAZU Zagreb, ur. I. Golub, 1997. 2003. (poglavlja koja se odnose na nacionalnu povijest umjetnosti)
2. R. Ivančević, Antologija hrvatskih spomenika, u: H. W. Janson i A. F. Janson, Povijest umjetnosti,  Stanek, Varaždin, 2003.
3. AAVV, Historicizam u Hrvatskoj, Katalog izložbe, MUO, Zagreb, 2000.
4. AAVV, Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, HAZU Zagreb-Osijek, 2001.
5. AAVV, Secesija u Hrvatskoj, Katalog izložbe, MUO, Zagreb, 2004.
6. AAVV, Osječka arhitektura 1918. – 1945., Julijo Martinčić (ur.): HAZU, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Zagreb – Osijek, 2006.
7. D. Damjanović, Herman Bolle, 1845. -1926. - život i djelo, Leykam international, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2013.
8. K. Horvat – Levaj, Barokna arhitektura, Naklada Ljevak d.o.o., Zagreb, 2015.

Studentska anketa.