Kulturna baština istočne Hrvatske u europskom kontekstu

 

Naziv kolegija:
Kulturna baština istočne Hrvatske u europskom kontekstu
Šifra ISVU:
228779
Šifra MOZVAG:
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST UMJETNOSTI - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Marušić, Matko Matija
30
0
0
Ruso Brečić, Anita
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija je upoznati studente s naznačajnijim spomenicima i primjerima kulturno-povijesne baštine istočne Hrvatske. Kolegij daje pregled  povijesti umjetnosti, unutar stilskih mijena i umjetničkih pojava. Upoznaje sa  najznačajnijim spomenicima arhitekture, skulpture i slikarstva. Razvijanje pismenog i usmenog izražavanja studenata. Naglasak na upoznavanju i valorizaciji industrijske i plemićke baštine istočne Hrvatske koja predstavlja, neistraženo i nedovoljno dobro prezentirano područje naše kulturne povijesti. Europske veze osobito su izražene u kontekstu  likovne baštine, koja je nastajala u europskim centrima umjetnosti. Cilj je razviti kritički osvrt prema ulozi kulturno-povijesne baštine te njenom korištenju u suvremenom društvenom razvoju te mogućnosti praktične primjene u funkcioniranju društva i razvojnoj strategiji ovog dijela Hrvatske.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • prepoznati i identificirati kulturno-povijesnu baštinu istočne Hrvatske
  • usporediti, interpretirati i kontekstualizirati kulturno-povijesnu baštinu ovog kraja
  • razlikovati, umrežavati i integrirati kulturno-povijesnu baštinu
  • primjena usvojenog znanja u praktične primjere za samostalni rad i u razvojnoj strategiji ovog područja

Sadržaj predmeta:

Uvodno predavanje upoznavanje studenata sa sadržajem kolegija, programom i načinom rada te s obvezama i uvjetima za polaganje ispita. Dati pregleda kulturnih spomenika istočne Hrvatske, u korelaciji s nacionalnim i europskim primjerima.

Obilazak lokaliteta, crkava, dvoraca, kurija, kapela i muzejskih postava. Razvijanje pismenog i usmenog izražavanja studenata.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, terenska nastava

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje litarature, samostalna analiza literature, prepoznati i identificirati kulturno-povijesnu baštinu istočne Hrvatske Priprema pp. prezentacije, izlaganje, kolokviji, pismeni ispit
Predavanje, izvanučionična nastava,  priprema seminarskih tema aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje litarature, samostalna analiza literature, priprema pp. prezentacija, usmena prezentacija, diskusija usporediti, interpretirati i kontekstualizirati kulturno-povijesnu baštinu ovog kraja Priprema pp. prezentacije, izlaganje, kolokviji, pismeni ispit
Predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje litarature, samostalna analiza literature, priprema pp. prezentacija, usmena prezentacija, diskusija razlikovati, umrežavati i integrirati kulturno-povijesnu baštinu
 
 
 
 
 
Priprema pp. prezentacije, izlaganje, kolokviji, pismeni ispit
 
Predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje litarature, samostalna analiza literature, priprema pp. prezentacija, usmena prezentacija, diskusija primjena usvojenog znanja u praktične primjere za samostalni rad i u razvojnoj strategiji ovog područja Priprema pp. prezentacije, izlaganje, kolokviji, pismeni ispit
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Pisani ispit 1,5 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Završna ocjena donosi se na temelju dva kolokvija (ili rezultata završnog pismenog ispita, ako student nije izlazio na kolokvije) te rezultata izlaganja seminarske teme te priprema pp. prezentacije kao i sudjelovanja u radu seminara.

Kolokviji iznose 80 % ocjene svaki od kolokvija donosi 40 %  ocjene, dok 20 % ocjena odnosi se na usmeno izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara. Prvi kolokvij je planiran sredinom semestra, drugi zadnji sat u semestru i obuhvaćaju do tada obrađene tematske jedinice. Seminarske teme se obrađuju u formi power point prezentacije, gdje će se ocjenjivati usmeno izlaganje teme i osmišljena prezentacija.  Ako polaznik ne položi oba kolokvija koji obuhvaćaju sadržaje predavanja iz navedene ispitne literature morat će pristupiti završnom pismenom ispitu. Isto vrijedi i ukoliko pristupnik nije zadovoljana postignutim uspjehom na kolokvijima. Uspješno polaganje ispita podrazumijeva pozitivne ocjena, pohađanje nastave i izlaganje seminarske teme te sudjelovanje u radu seminara.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. AAVV, Hrvatska umjetnost: Povijest i spomenici, ur. Milan Pelc, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti – Školska knjiga, 2010. (odabrana poglavlja)
  2. M. Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Ljevak, Zagreb, 2012.
  3. M. i B. Šćitaroci, Dvorci i perivoji u Slavoniji - od Zagreba do Iloka, Zagreb: «Šćitaroci», 1998.
  4. J. Najcer Sabljak, Likovna baština kneževa Odescalchi od Lombardije i Rima do Iloka, MLU, DPUH i MGI, Osijek, 2015.
  5. J. Najcer Sabljak, S. Lučevnjak, Likovna baština obitelji Pejačević (katalog izložbe, 19. 9. 2013. – 7. 1. 2014.), MLU, Osijek, 2013.
  6. J. Najcer Sabljak, S. Lučevnjak,  Industrijska arhitektura Đurđenovca, u: Osječki zbornik, 27 (2004.), str. 207–221
  7. Švajcer, Oto, Hugo Conrad Hötzendorf; Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Knjiga XXIX i Galerija likovnih umjetnosti, Osijek; Zagreb, 1982.

  8. Švajcer, Oto, Adolf Waldinger; Galerija lkovnih umjentosti, Osijek i Institut za povijst umjentosti Centra za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu -

  9. Ambruš, Jelica, Vladimir Filakovac; Osijek: Galerija likovnih umjetnosti, Osijek i Institut za povijest umjetnosti, Zagreb; Osijek, Zagreb, 2009.; -

  10. Purgar, Krešimir (ur.), Slika i antislika. Julije Knifer i problem reprezentacije; Zagreb: Centar za vizualne studije, 2017.;

  11. katalozi i knjige o sljedećim umjetnicima: Ivan Faktor, Kata Mijatović, Vladimir Frelih; izložbena institucija Slavonsko bijenale

Dopunska literatura:

  1. AAVV,  Hrvatska i Europa, Sv. I-IV, HAZU Zagreb, ur. I. Golub, 1997. 2003. (poglavlja koja se odnose na nacionalnu povijest umjetnosti)
  2. R. Ivančević, Antologija hrvatskih spomenika, u: H. W. Janson i A. F. Janson, Povijest umjetnosti,  Stanek, Varaždin, 2003.
  3. AAVV, Historicizam u Hrvatskoj, Katalog izložbe, MUO, Zagreb, 2000.
  4. AAVV, Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, HAZU Zagreb-Osijek, 2001.
  5. AAVV, Secesija u Hrvatskoj, Katalog izložbe, MUO, Zagreb, 2004.
  6. AAVV, Osječka arhitektura 1918. – 1945., Julijo Martinčić (ur.): HAZU, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Zagreb – Osijek, 2006.
  7. D. Damjanović, Herman Bolle, 1845. -1926. - život i djelo, Leykam international, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2013.
  8. K. Horvat – Levaj, Barokna arhitektura, Naklada Ljevak d.o.o., Zagreb, 2015.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: