Talijanska škola kritičkog ontologizma

 

Naziv kolegija:
Talijanska škola kritičkog ontologizma
Šifra ISVU:
229116
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Žitko, Pavao
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Ontologija kao znanstveno-disciplinarno područje filozofijske misli koje kao objekt vlastitog istraživanja definira prva načela postojanja i bivanja, ultimativne i neupitne istine, odnosno ono na čemu se temelji mogućnost promišljanja kao takvog, doživjela je, u netom minulom stoljeću, različite doktrinarne i spekulativne deklinacije. Cilj istraživanja ovog kolegija jest analiza jednog od endemičnih oblika post-kantovske tradicije koja, u pokušaju rehabilitacije određenih principa i pretpostavki pred-kantovske ontologije, ujedinjuje kritiku i ontologiju u zasebni pravac filozofijskoga promišljanja.

Polazeći od povijesne i doktrinarne kontekstualizacije pristupa, u kolegiju se postupno dolazi do analize njegovog spekulativnog razvoja te se preko talijanske škole kritičkog ontologizma deduciraju i filozofijske pretpostavke južnoeuropskog filozofijskog svjetonazora.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • Objasniti i protumačiti osnovne probleme i pojmove kritičkog ontologizma
  • Kontekstualizirati uzroke i motive rehabilitacije ontologije u post-kantovskoj filozofijskoj tradiciji
  • Samosvjesno pristupiti spekulativnim izvodima kritičkih ontologija i ontologizama u spektru filozofijskih pravaca dvadesetog stoljeća
  • Interdisciplinarno pristupiti argumentu obzirom na pedagoške, metodološke i teorijske deklinacije njegova grananja i razvoja

Sadržaj predmeta:

Problematika će se analizirati preko:

  • kritičkog ontologizma Pantalea Carabellesea, talijanskog autora s prve polovine XX. stoljeća, a koji reflektira osobito endemični pristup južnoeuropske tradicije filozofijskim problemima te u dijalogu s pozitivizmom i Hegelovom tradicijom razvija specifičnu i - za današnje znanstveno-filozofijske standarde - osobito neuobičajenu filozofijsku terminologiju

U kolegiju će se potonji filozofijski pristup usporediti i s izvedenicama termina "kritička ontologia" i to preko: kritičke ontologije Nicolaija Hartmanna, njemačkog filozofa koji razvija koncept polazeći od fenomenoloških i transcendentalnih premisa, kritičke ontologije indijskog suvremenog filozofa Roberta Kaypayila koji razvija Heideggerovu misao preko revitalizacije Kantove kritike, "kritičke ontologije sebstva" Michaela Foucaulta u vidu kritike subjekta, Kincheloeve "kritičke ontologije samopouzdanja" s pedagoško-filozofijskim premisama pristupa.

 

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predstavljanje seminarskih tema slušanje izlaganja, grupna rasprava Objasniti i protumačiti osnovne probleme i pojmove filozofije znanosti Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, usmeni ispit
seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Usporediti filozofiju ontologizma s drugim pravcima moderne i suvremene filozofije Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarsko izlaganje, usmeni ispit
seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Povezati i primijeniti filozofske probleme unutar grane ontologije Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarsko izlaganje, usmeni ispit
seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Razviti kritički odnos prema povijesti ontologije Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarsko izlaganje, usmeni ispit
 
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Istraživanje 0,5 0%
Pohađanje nastave 0,5 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenata vrednuje se preko prezentacije seminarske teme (30%) i završnog usmenog ispita (70%).

Seminarski rad

Student priprema samostalno istraživanje u okviru seminarske nastave. Istraživanje se putem usmenog izlaganja ocjenjuje na sljedeći način:

Element

Razina postignuća

Ocjena

Seminarski rad

Izlaganje je teorijsko-metodološki točno oblikovano, logički dobro strukturiran, činjenično točan, izražava izvoran pristup obradi teme, uz uporabu opsežne relevantne literature.

5

Izlaganje je točno u najvažnijim sadržajno-strukturnim elementima, zadovoljava formalne kriterije, ne izražava izvornost pristupa uz manje pogreške logičko-metodološkog strukture i obrade sadržaja, većinom primjerene literature uz manje pojmovno-kategorijalne pogreške.

4

Izlaganje izostavlja važne činjenice vezane uz temu, obrada je manjkava ili netočna, logički postoje propusti, zadovoljeni su formalni kriteriji bez originalnosti, s neprimjerenim brojem bibliografskih jedinica od preporučenoga, koje nisu relevantne i recentne.

3

Izlaganje izostavlja temeljne elemente, strukturno-sadržajno je nedorečeno i nepotpuno, obrada teme je većim dijelom promašena uz značajnije pogreške na sadržajno-logičkom planu, formalne kriterije zadovoljava samo djelomice, bez originalnog pristupa obradi teme, s minimalnim i zastarjelim brojem nerelevantnih bibliografskih jedinica.

2

Student nije usmeno izlagao seminarski rad.

1

 

Završni ispit

 

Završni ispit sastoji se usmenog ispita koji sadržajno pokriva cjelokupni nastavni sadržaj. Ocjena iz završnog usmenog ispita izvodi se iz postotka uspjeha obrade tematskih pitanja, i to na temelju sljedeće ljestvice:

 

Postotak uspjeha obrade tema

Ocjena

90-100

5

80-89

4

70-79

3

60-69

2

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obaveze studenata na predmetu su sljedeće:

- redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);

- aktivno sudjelovanje u nastavi;

- prezentacija seminarske teme tijekom rasporedom predviđenih sati seminarskog dijela nastave kolegija

 

 

Obavezna literatura:

Vjekoslav Mikecin, Suvremena talijanska filozofija – problematsko-bibliografski pregled, Naprijed, Zagreb 1966.

Skripta: Pavao Žitko, Uvod u talijansku školu kritičkog ontologizma

Dopunska literatura:

1. 11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

 

Joseph Kaipayil, Critical ontology. An Introductory Essay, Jeevalaya Institute of Philosophy, 2002

Nicolai Hartman, Prilog zasnivanju ontologije, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb 1976.

Michel Foucault, "Što je prosvjetiteljstvo",  u Treći program Hrvatskog radija, 48, 1995, str. 196-204.

Marco Moschini, Pavao Žitko, "Teologičnost pojma bitka u kritičkoj ontologiji Pantalea Carabellesea (1877. – 1948.) od predkritičkih intuicija do zrelog izričaja o Bogu kao "čistom objektu svijesti", u Bogoslovska smotra, Vol. 86, No. 1, 2016., str. 67-89.

Marco Moschini, "Augustinovsko-bonaventurijanski pristup pojmu svijesti i njegov razvoj unutar spekulativnog okvira talijanske kritičke ontologije", u Bogoslovska smotra, 86, 2016. 2, str. 343–359.

Joe L. Kincheloe, "Critical Ontology. Visions of Selfhood and Curriculum", u Kecia Hayes, Shirley R. Steinberg, Kenneth Tobin (ur.), Key Works in Critical Pedagogy, Springer&SensePublishers, 2011.

Pantaleo Carabellese, Il problema teologico come filosofia, Edizioni scientifiche italiane, Rim 1994.

Silvano Buscaroli (ur.), Introduzione all'ontologismo critico-ascetico, Paideia, Brescia 1979.

Najeeb A. Jan, The Metacolonial State: Pakistan, Critical Ontology, and the Biopolitical Horizons of Political Islam, Wiley Publisher, 2019 poglavlje 1. Critical ontology: The Biopolitical Apparatus.

Planinc, Mladen, "Diltheyeva ontologija u horizontu Heideggerove i Hartmannove filozofije", u Filozofska istraživanja,  22 (2002), 1(84), str. 227-240.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije:

Obaveze studenata na predmetu su sljedeće:

- redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);

- aktivno sudjelovanje u nastavi;

- prezentacija seminarske teme tijekom rasporedom predviđenih sati seminarskog dijela nastave kolegija