Politička antropologija

 

Naziv kolegija:
Politička antropologija
Šifra ISVU:
229115
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Papo, Demian
15
0
0
Potlimbrzović, Hrvoje
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanje s temeljnim pojmovima i problemima političke antropologije i njihovom ulogom u tumačenju političkih fenomena i globalnog političkog poretka

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • Objasniti i argumentirati suvremene filozofsko-političke stavove
  • Objasniti i interpretirati različita stajališta o globalnom poretku moći u 21. stoljeću
  • Vrednovati ulogu društvenih pokreta i civilnog društva u održavanju stabilnog demokratskog poretka
  • Interpretirati pojam političke tolerancije te granice tolerancije unutar demokratskog poretka
  • Interpretirati pojam liberalne demokracije i mogućnosti "neliberalne demokracije" u globalnom kontekstu
  • Interpretirati i kritički analizirati utilitaristički koncept politike i pravednosti

Sadržaj predmeta:

Koncept moći; Globalni poredak i transnacionalna moć; Imperijalizam; Politički relativizam; Država i neoliberalizam; Rat i militarizacija; Politički koncept nejednakost/jednakost, Civilno društvo; Nacionalizam i demokracija; Politička tolerancija; Društveni pokreti i demokracija; Ideologija, Liberalna demokracija

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanje Aktivno slušanje predavanja i postavljanje pitanja Objasniti i interpretirati različita stajališta o globalnom poretku moći u 21. stoljeću
 
Vrednovati ulogu društvenih pokreta i civilnog društva u održavanju stabilnog demokratskog poretka
 
Interpretirati pojam političke tolerancije te granice tolerancije unutar demokratskog poretka
 
 
Interpretirati pojam liberalne demokracije i mogućnosti "neliberalne demokracije" u globalnom kontekstu
 
Interpretirati i kritički analizirati utilitaristički koncept politike i pravednosti
Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi
Predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Objasniti i argumentirati filozofsko-političke stavove
 
Interpretirati pojam političke tolerancije te granice tolerancije unutar demokratskog poretka
 
Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni i pismeni ispit
Predavanje, seminarsko izlaganje Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Objasniti i argumentirati filozofsko-političke stavove
 
Interpretirati i kritički analizirati utilitaristički koncept politike i pravednosti
Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni i pismeni ispit
Seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Objasniti i interpretirati različita stajališta o globalnom poretku moći u 21. stoljeću
 
Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni i pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Pismeni ispit 0,5 0%
Pohađanje nastave 0,25 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir pohađanje i aktivnost u nastavi (10%), usmeno izlaganje seminarskog ocjena seminarskog rada (40%), pismeni ispit (25%) i usmeni ispit (25%).

 

Seminarski rad

 

Student priprema samostalno istraživanje u okviru seminarske nastave. Istraživanje se putem usmenog izlaganja ocjenjuje na sljedeći način:

Element

Razina postignuća

Ocjena

Seminarski rad

Izlaganje je teorijsko-metodološki točno oblikovano, logički dobro strukturiran, činjenično točan, izražava izvoran pristup obradi teme, uz uporabu opsežne relevantne literature.

5

Izlaganje je točno u najvažnijim sadržajno-strukturnim elementima, zadovoljava formalne kriterije, ne izražava izvornost pristupa uz manje pogreške logičko-metodološkog strukture i obrade sadržaja, većinom primjerene literature uz manje pojmovno-kategorijalne pogreške.

4

Izlaganje izostavlja važne činjenice vezane uz temu, obrada je manjkava ili netočna, logički postoje propusti, zadovoljeni su formalni kriteriji bez originalnosti, s neprimjerenim brojem bibliografskih jedinica od preporučenoga, koje nisu relevantne i recentne.

3

Izlaganje izostavlja temeljne elemente, strukturno-sadržajno je nedorečeno i nepotpuno, obrada teme je većim dijelom promašena uz značajnije pogreške na sadržajno-logičkom planu, formalne kriterije zadovoljava samo djelomice, bez originalnog pristupa obradi teme, s minimalnim i zastarjelim brojem nerelevantnih bibliografskih jedinica.

2

Student nije usmeno izlagao seminarski rad.

1

 

Seminarski rad

Iz seminarskog rada izvodi se iz postotka uspjeha obrade teme, i to na temelju sljedeće ljestvice:

Postotak uspjeha obrade seminarske teme

Ocjena

90-100

5

80-89

4

70-79

3

60-69

2

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obaveze studenata na predmetu su sljedeće:

- redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);

- aktivno sudjelovanje u nastavi;

- izrada i prezentiranje seminarskoga rada;

- predaja pismenog seminarskog rada nakon završetka nastave.

 

 

Obavezna literatura:

- Edmund Burke, Razmišljanja o Francuskoj revoluciji i o raspravama nekih društava u Londonu u svezi s tim događaje. Priredio Slaven Ravlić. Preveo Nikica Petrak, Zagreb, Politička kultura, 1993.

- Jean Jacques Rousseau, Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima. Društveni ugovor, Zagreb, Školska knjiga, 1978.

 

Dopunska literatura:

- Douglas Murray, Čudna smrt Europe, Zagreb, 2018;

- Bauman Zygmunt, Donskis Leonidas, Tekuće zlo, Zagreb, 2017;

- Bauman Zygmunt, Tekuća modernost, Zagreb, 2011;

- August Friedrich von Hayek, Put u ropstvo, Zagreb, 2000;

- Bourdieu Pierre, Što znači govoriti: ekonomija jezičnih razmjera, Zagreb, 1992;

- Girard Rene, Nasilje i sveto, Nasilje i sveto, Novi Sad 1990

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

 

Ostale informacije:

Obaveze studenata na predmetu su sljedeće:

- redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);

- aktivno sudjelovanje u nastavi;

- izrada i prezentiranje seminarskoga rada;

- predaja pismenog seminarskog rada nakon završetka nastave.