| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 3.g. |
zimski |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Volner, Hrvoje | 30 |
0 |
0 |
Objasniti razliku između tradicionalnih oblika vlasti i totalitarizma. Opisati povijesni kontekst u kojem se totalitarna država javlja. Navesti elemente ustrojstva totalitarne države.
Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:
- objasniti što su totalitarne države i pokreti
- diferencirati tradicionalne obile vlasti i totalitarnu državu
- usporediti različite oblike diktatura u prošlosti i totalitarnu državu
- navesti različite izvore koje govore o problemu totalitarizma
- razlikovati regresivna i progresivna društva
- kritički prosuđivati o totalitarnim pokretima i državama
Definiranje pojma. Neki povijesni razvoji: evolucija tiranije u antičkoj Grčkoj, izvanredni oblici vlasti u Rimu, novovjeki pojam države, država kao najopćenitiji dio društva. Tradicionalni politički sustavi, njihove opreke i povijesni primjeri. Pretpostavke nastanka totalitarizma. Totalitarni pokreti u razdoblju između dva svjetska rata. Odjeci totalitarne ideologije u Kraljevini Jugoslaviji. Zašto Hannah Arendt razlikuje totalitaran pokret od totalitarne države? Ekonomija i totalitarizam. Nasilje kao sredstvo masovne kontrole. Konzumerizam kao sredstvo masovne kontrole. Neke historijske usporedbe. Zaključno razmatranje.
predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, mentorski rad
|
|---|
Aktivnost u nastavi, Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,25 | 12% |
| Esej | 0,3 | 24% |
| Pismeni ispit | 0,35 | 64% |
| Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
| Usmeni ispit | 0,35 | 0% |
Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je ocjena pismenoga ispita te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni. Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći: aktivnost na nastavi 12%, esej 24%, pismeni ispit/usmeni ispit 64%
Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći: aktivnost na nastavi 12%, esej 24%, pismeni ispit/usmeni ispit 64%
Obveze studenta:
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30 % nastavnih sati izostanaka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu. Napisati esej na temelju pročitane literature. Položiti ispit.
Hannah Arendt, Izvori totalitarizma, Disput, Zagreb, 2015. (odabrana poglavlja)
Leksikon temeljnih pojmova politike, Školska knjiga, Zagreb 1990.
Franz Neumann, Behemot, struktura i praksa nacionalsocijalizma, Disput, Zagreb 2012.
Jerzy Holzer, Komunizam u Europi, Povijest pokreta i sustav vlasti, Srednja Europa, Zagreb 2002.
Eric Hobsbawm, Doba ekstrema, Zagreb 2009.
Michael Burleign, Wolfgang Wippermann, The Racial State: Germany 1933-1945, University Press, Cambridge 2003.
James R. Overy, Diktatori: Hitlerova Njemačka i Staljinova Rusija, Ljevak, Zagreb 2005.
Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete
Sveučilišta.