Sociologija knjige i čitanja II

Cilj je predmeta studente uputiti da kritički sagledavaju osnovne razvojne pravce društva koje čita. Studenti se upoznaju s osnovnim obilježjima pojedinih razdoblja u razvoju europske civilizacije temeljene na pisanoj riječi, kao i s važnošću koja je knjizi i čitanju pridavana kako tijekom povijesti, tako i danas. Cilj je predmeta studente uputiti na važnost istraživanja čitanja i suvremenih vidova čitateljske kulture.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• analizirati osnovne utjecaje koje knjiga ima na društvo
• izdvojiti i tumačiti faze u povijesti čitanja i specifičnosti karakteristične za svaku od njih
• uočiti napore u pravcu poticanja na stjecanje čitateljskih navika
• prepoznati važnost proučavanja čitanja, kao i suvremenih vidova čitateljske kulture

U sklopu predavanja obrađuje se sljedeća problematika: Suvremeni metodološki pristupi u proučavanju povijesti knjige i čitanja, pismenost kao socio-kulturološki fenomen. Od simbola do razonode: likovni prikazi knjige i čitanja od antike do poč. 20. st. Oralna i pisana kultura u staroj Grčkoj. Čitanje i čitateljske prakse u starom Rimu. Čitanje i čitateljske prakse u ranom, razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Humanizam i humanistički čitatelj. Čitanje u razdoblju reformacije i katoličke obnove. Čitateljska revolucija i „novi“ čitatelj 19. stoljeća. Fenomen cenzure kroz povijest. Cenzura u knjižnicama i projekt „Banned Books Week.“ Društveno čitanje, promocija knjige i čitanja i projekti poticanja čitanja u Hrvatskoj, čitateljski klubovi i društva. Na seminarima se obrađuju teme kao što su: biblioterapija, poetska terapija, legologija, kriiza knjige, književnost za mlade, tabu teme u književnosti za djecu i mlade, strip kao deveta umjetnost, strip u Hrvatskoj, brzo čitanje, čitateljski klubovi, čitanje u zatvorima, društvene mreže za ljubitelje knjiga i virtualni čitateljski klubovi.

predavanja, seminari i radionice

Pisani ispit, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir ocjena pismenog ispita (dvaju kolokvija), seminarski rad i usmeni ispit.  Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5)

Obveze studenata

Pohađanje nastave, pisani/usmeni ispit, seminarski rad i sudjelovanje u seminarskim raspravama.

1. Hameršak, Marijana. Višestruki odnosi i neočekivani ishodi: prvo stoljeće hrvatske dječje književnosti iz vizure povijesti čitanja, knjige i djetinjstva. // Časopis za suvremenu povijest 41 (2009), 3, str. 783-804. URL:   http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=87655
2. Lakuš, Jelena. Thinking like a book historian: searching for the evidence of book ownership. // Records, Archives and Memory: selected papers from the Conference and School on Records, Archives and Memory Studies, University of Zadar, Croatia, May 2013 / Willer, Mirna ;Gilliland, Anne J. ; Tomić, Marijana (ur.). Zadar : Sveučilište u Zadru, 2015. Str. 193-221.
3. Manguel, Alberto. Povijest čitanja. Zagreb: Prometej, 2011. (odabrana poglavlja)
4. Metz, Bernhard. Bibliomania and the Folly of Reading. // Comparative Critical Studies 5 (2008),2-3, str. 249-269.
5. Stipčević, Aleksandar. Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja, 2000. (odabrana poglavlja)
6. Stipčević, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb: Matica hrvatska, 2006. (odabrana poglavlja)
7. Stipčević, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata, Knjiga I. Srednji vijek. Zagreb: Školska knjiga, 2004. (odabrana poglavlja)
8. Stipčević, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata, Knjiga II. Od glagoljskog prvotiska (1483.) do Hrvatskog narodnog preporoda (1835.). Zagreb: Školska knjiga, 2005.(odabrana poglavlja)
9. Stipčević, Aleksandar. Popis zabranjenih knjiga iz 1942. : prilog povijesti čišćenja knjižnica od nepodobnih knjiga u Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43 (2000), 3, str. 91-97.
10. Vujić, Mirjana. Zatvoreni fond cenzuriranih knjiga u praksi jedne knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43 (2000), 3, str. 98-118.

1. Hameršak, Marijana. Pričalice: o povijesti djetinjstva i bajke. Zagreb: Algoritam, 2011. (odabrana poglavlja)
2. Ginzburg, Carlo. Sir i crvi: kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1989.
3. Eliot, Simon; Rose, Jonathan (ur.). A Companion to the History of the Book. Wiley-Blackwell, 2009. (odabrana poglavlja)
4. Finkelstein, David; McCleery, Alistair (ur.). The Book History Reader. London and New York: Routledge, 2006. (2. izd.) (odabrana poglavlja)
5. Grbelja, Josip. Prva kronologija o cenzuri knjiga 1929-1941. u Hrvatskoj. // Forum 42 (2003), 7-9, str. 1122-1134.
6. Lešaja, Ante. Knjigocid: uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih. Zagreb: Profil, 2012.
7. Pederin, Ivan. Austrijska cenzura od 1810. do 1848. i njezin utjecaj na razvitak knjižnica u Dalmaciji. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 30 (1987), 1-4, str. 19-44.
8. Stipčević, A. Cenzura u knjižnici. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije, 1992.
9. Šporer, David. Uvod u povijest knjige: temelji pristupa. Zagreb : Leykam international, 2015. (odabrana poglavlja)

1. Stipčević, Aleksandar.. O savršenom cenzor ili Pratkični priručnik protiv štetnih knjiga i njihovih autora. Zagreb : Matica hrvatska, 1994.
2. Turčinec, Zdenka. Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43(2000), 3, str. 79-90.

Bilježe se podaci o prisustvovanju studenata nastavi. Prati se aktivnost studenata u seminarskoj nastavi. Kritička prosudba predanih seminarskih radova. Pismenim i usmenim ispitom provjerava se usvojenost sadržaja. Završna se kvaliteta provjerava studentskom anketom.