Zaštita građe i podataka

Upoznati studente s osnovnim konceptima zaštite građe u informacijskim ustanovama s posebnim osvrtom na knjižnice i omogućiti im da sagledaju ovu problematiku na znanstvenoj i sveobuhvatnoj razini.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• argumentirati važnost zaštite građe i podataka, poglavito u odnosu na zaštitu kulturne baštine
• organizirati preventivnu zaštitu u informacijskim ustanovama
• razlikovati vrste i uzročnike oštećenja građe
• samostalno napraviti plan zaštite građe u knjižnici
• vrednovati metode zaštite u određenim okolnostima

Uvod u problematiku zaštite građe. Terminološki, tipološki i metodološki okviri u pristupu problematici. Preventivna zaštita. Planiranje i provođenje zaštite građe (administrativni, legislativni, organizacijski i sl. okviri). Sigurnost u informacijskim ustanovama; zaštita od požara, poplave i provala. Specifičnosti materijala knjižnične građe (vrste materijala i građe, osnovne značajke materijala) – vrste i uzroci oštećivanja; prirodni procesi starenja; fizikalni, kemijski i biološki uzroci propadanja; elementarne nepogode i ratna razaranja; mikroklimatski čimbenici pohrane knjižnične građe. Evidentiranje knjižnične građe. Operativna razina zaštite građe. Pregled osnovnih tehničkih postupaka za zaštitu knjižnične građe Uloga preformatiranja u zaštiti građe; mikrofilmiranje i digitalizacija. Osnove zaštita digitalnih dokumenata. Osnovne informacije o metapodatcima za zaštitu.

predavanja, vježbe

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: praktičan rad na vježbama: 60 (30 %); pismena provjera znanja koja se sastoji od dva kolokvija: 2x60=120 (60 %); usmeni ispit 20 (10 %).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Obveze studenata:

redovito pohađanje nastave (uvjet za potpis – prema važećem Pravilniku o u studijima i studiranju)

• aktivno sudjelovanje u nastavi

• polaganje ispita koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela

1. Disaster management for libraries and archives. / ed. by G. Matthews and J. Feather. Aldershot : Ashgate, 2003.
2. IFLA-ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom. / prevela Koraljka Golub. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003.
3. Managing preservation for libraries and archives: current practice and future developments. /ed. by John Feather. Aldershot : Ashgate, 2004.
4. Mušnjak, T. Arhivi: između digitalnih zapisa i ubrzanog propadanja zapisa na kiselom papiru. // Arhivski vjesnik, 44(2001), str. 61-70.
5. Hasenay, D. i Krtalić, M. Terminološki i metodološki aspekti u proučavanju zaštite stare knjižnične građe. // Libellarium. 1(2009), str. 203-220.

1. Aparac-Jelušić, T. Digitalna baština u nacionalnim programima zaštite baštine. // Zbornik radova Arhivi, knjižnice, muzeji. / uredile T. Katić i M. Willer. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000. Str. 112-119.
2. Choosing to preserve: towards a cooperative strategy for long-term access to the intellectual heritage. ECPA. Amsterdam, 1997.
3. Cuncha, M. G. ; G.D. Cuncha. Conservation of library materials.  New Jersey : Metuchen, 1971- Str. 1-13, 45-54, 111-121, 123-132.
4. Education and training for preservation and conservation. / ed. by. J. Riss Fang and A. Russell. Muenchen etc. : K.G. Saur, 1991.
5. Kukuljica, M. Metode, mjere i otvorena pitanja zaštite filmske građe. // Arhivski vjesnik, 36(1993), str. 69-84.
6. A Reader in Preservation and Conservation. / comp. And ed. by R. W. Menning and V. Kremp. Muenchen : KG Saur, 2000.

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; raspravišta u kojima se studentima omogućuje da iznesu primjedbe i prijedloge. Završna se kvaliteta provjerava studentskom anketom.