Organizacija informacija I

Produbiti znanja o bibliografskim jezicima te predstaviti pristupe i tumačenja bibliografskih ciljeva, zadaća i načela. Produbiti znanja studenata iz područja koja su obrađivana na Uvodu u organizaciju informacija, a usmjerena su na formalnu obradu knjižnične građe (bibliografska obitelj, FRBR, abecedni katalog, ciljevi kataloga, bibliografski nadzor, dihotomija djelo vs. materijalni nositelj), obilježja knjižničnog kataloga kroz tri vrste Bucklandove podjele knjižnica, te pitanje autorstva u knjižničnom katalogu. Na vježbama studenti uče izrađivati kataložne opise različitih vrsta građe primjenjujući pravila i načela deskriptivne katologizacije. Navedeno studenti uče i u MARC (ili UNIMARC formatu) kroz računalni softver (CROLIST ili neki drugi).

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• razumjeti pojmove:  abecedno-naslovni katalog, formalna obrada građe,  bibliografski nadzor  i ostale temeljne pojmove i kategorije vezane uz bibliografsku organizaciju i nadzor
• samostalno organizirati bibliografsko-kataložne informacije
• identificirati elemente bibliografskog opisa
• samostalno  oblikovati odrednice (autorske, predmetne, korporativne, formalne)
• samostalno katalogizirati različite vrste građe (omeđene publikacije, serijske publikacije, neknjižna građa) primjenjujući načela deskriptivne katalogizacije
• unositi bibliografske podatke u MARC (ili UNIMARC) formatu (kroz CROLIST ili neki drugi softver za strojno-čitljivo katalogiziranje)

Funkcije bibliografske kontrole; definicija informacije; značajke informacije; AKM ustanove i organizacija informacija; KM; ciljevi, zadaće i načela abecednih kataloga; bibliografska obitelj; FRBR; FRAD; FRSAD; djelo vs. materijalni nositelj; Bucklandova podjela knjižnica i knjižnični katalog; metapodaci; Dublin Core; autorstvo u katalogu

predavanja, vježbe, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Zadaci na predavanjima

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene).

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera znanja(50%): 100; aktivnost na nastavi (10%): 20; zadaci na predavanjima i vježbama(40%): 80.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).0,94

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).0,94

Predavanja:

1. Buckland, M. Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga : program. Lokve, Rijeka : "Benja" : Gradska knjižnica Rijeka, 2000. (odabrana poglavlja)
2. Horvat, A. Knjižnični katalog i autorstvo. Rijeka : "Benja", 1995.
3. IFLA-ina Radna skupina za Uvjete za funkcionalnost i obrojčavanje zapisa autoriziranih podataka (FRANAR).  Uvjeti za funkcionalnost autoriziranih podataka : konceptualni model / uredio Glenn E. Patton. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 7-11.
4. IFLA-ina Radna skupina za Uvjete za funkcionalnost predmetnih preglednih zapisa (FRSAR). Uvjeti za funkcionalnost predmetnih autoriziranih podataka : konceptualni model / urednice Marcia Lei Zeng, Maja Žumer i Athena Salaba. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012. Str. 9-12.
5. IFLA-ina Studijska skupina za Uvjete za funkcionalnost bibliografskih zapisa. Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa : završni izvještaj. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. (IFLA study group on the functional requirements for bibliographic records. Functional requirements for bibliographic records : final report. München : Saur, 1998)
6. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : "Benja", 2005.

Vježbe:

1. Verona, Eva. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga: odrednice i redalice. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1986.
2. Verona, Eva. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga: kataložni opis. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1983.

Predavanja:

1. Getliher, D.; Knežević Cerovski, A. Međunarodni standardni broj imena (ISNI) u kontekstu normativnog nadzora. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 57, 1-3(2014), 37-50
2. Horvat, A. Nacionalna tekuća bibliografija u službi Univerzalne bibliografske kontrole. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1-2(2000), 1-8.
3. Stanarević, S. Ujednačenost opisivanja serijskih publikacija: analiza kataložnih zapisa kataloga hrvatskih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara hrvatske 53, 1(2010), str. 101-119.
4. Willer, M. ; Tomić, M. Kataložna pravila i praksa u zemljama Jugoistočne Europe. // Organizacija znanja 14, 4(2009).
5. Willer, M.; Šauperl, A.; Petek, M.; Tomić, M. Jedinstveni stvarni naslov: zašto nam je potreban više nego ikad? // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1/2(2011), str. 93-119.

Vježbe:

1. ISBD : međunarodni standardni bibliografski opis / preporučila Skupina za pregled ISBD-a, odobrio Stalni odbor IFLA-ine Sekcije za katalogizaciju ; [s engleskog prevela i predgovor napisala Ana Barbarić]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2014.

Smjernice za primjenu ISBD-a na opis sastavnica / odobrili stalni odbori Sekcije za katalogizaciju i Sekcije za serijske publikacije Međunarodne federacije bibliotekarskih društava i ustanova ; [prevela, hrvatske primjere odabrala i izradila Aleksandra Horvat]. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo [etc.], 1989.

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadacima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; rasprave kojima se studentima omogućuje da iznesu primjedbe i prijedloge. Završna se kvaliteta održane nastave provjerava studentskom anketom.