Informacijski izvori i službe

Cilj je predmeta upoznati studente s vrstama informacijskih usluga u knjižnicama, arhivima i muzejima, te teorijom i praksom njihove organizacije i pružanja, kao i s relevantnim tiskanim i mrežnim izvorima informacija kako bi ih mogli kritički vrednovati, sa sigurnošću odabrati i na njih upućivati korisnike.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

1. razumjeti povijesni razvoj i važnost informacijske službe kao posrednika između korisnika i informacijskih izvora
2. kritički vrednovati najvažnije i najrelevantnije tiskane i mrežne referentne izvore
3. prepoznati vrste, razumjeti i vrednovati oblike rada informacijske službe u informacijskim ustanovama (knjižnicama, arhivima, muzejima)
4. steći vještine provođenja informacijskog intervjua i odgovaranja na informacijske upite korisnika
5. produbiti vještine pretraživanja pomoću internetskih preglednika, knjižničnih kataloga i baza podataka dostupnih hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici
6. pronalaziti samostalno dodatnu literaturu iz područja informacijske službe
    

Temeljni pojmovi: informacija, podatak, informacijska industrija, industrija znanja, informacijski brokeri, informacijska služba, referentni izvori. Vrste informacijskih izvora. Organizacija i izgradnja referentne zbirke i njezino vrednovanje. Referentni izvori (enciklopedije, leksikoni, biografski leksikoni, bibliografije, rječnici), elektronički časopisi, baze podataka, statistički izvori, izvori za genealoška istraživanja, izvori za savjetovanje čitatelja. Povijesni pregled razvoja informacijske službe u knjižnicama. Modeli, vrste djelatnosti i oblici informacijske službe u knjižnicama, arhivima i muzejima. Sinkrone i asinkrone referentne usluge. Pravilnici o radu informacijske službe u knjižnicama. Informacijski intervju. Usluga „Pitajte knjižničara“. Informacijske usluge putem chata. Međuknjižnična posudba. Služba za savjetovanje čitatelja. Informacijska služba i informacijski intervju u arhivima.
 

predavanja, vježbe, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir ocjena kolokvija koji se pišu tijekom nastave ili završnog pismenog ispita te aktivnost/zadaci na vježbama. Od toga 50% konačne ocjene čini završni pismeni ispit, a 50% ocjene praktični rad na vježbama.

 

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126- 159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

 

Pohađanje nastave, pisani ispit, zadaci na vježbama.

1. Bakarić, A., Štrbac, N., & Zubčić Peleski, M. (2024). Informacijsko-referalna usluga Pitajte knjižničare: Komparativna analiza informacijskih upita 2004. – 2008. i 2018. – 2022. godine. Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 67(2), 161–177. https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1160
2. Bosančić, B. (2010). Online referentne usluge: Pregled razvoja u teoriji i praksi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 53(1), 64–86. http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/100
3. Bosančić, B. (2003). Put k povezivanju: Usluga pitajte knjižničara na mrežnim stranicama narodnih knjižnica. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 46(3–4). http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/99/vbh/God.46(2003),br.3-4
4. Bunić, S., & Krpan, K. (2024). Kako komunicirati s korisnicima: Radionice komunikacijskih vještina za knjižničarske tehničare u Knjižnicama grada Zagreba. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 67(2), 243–263. https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1166
5. Bušić, M. (2024). Usluga osobnoga knjižničara - osnova informacijsko-referalnog rada specijalnih knjižnica: Primjer Knjižnice muzeja grada Zagreba. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 67(2), 227–242. https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1169
6. Dizdar, S. (2019). Za i protiv otvorenog pristupa akademskim djelima u kontekstu savremenog istraživačko-izdavačkog procesa. Bosniaca, 24(24), 26–38. https://doi.org/10.37083/bosn.2019.24.26
7. Dragija Ivanović, M., & Badurina, B. (2020). Procjena dobivenih knjižničarskih kompetencija završenih studenata informacijskih znanosti u Hrvatskoj. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 63(1–2), 703–746. https://doi.org/10.30754/vbh.63.1-2.779
8. Forgues, B., & Liarte, S. (2013). Academic publishing: Past and future. M@n@gement, 16, 739–756. https://doi.org/10.3917/mana.165.0739
9. Gorman, M. (2015). The enduring library: Technology, tradition, and the quest for balance. University of Illinois at Urbana-Champaign. https://publish.illinois.edu/whylibraries/files/2019/10/gorman-2015-enduring.pdf
10. Hebrang Grgić, I., & Živković, D. (2012). Core competencies for academic reference librarians in Croatia. Qualitative and Quantitative Methods in Libraries, 3, 247–256. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:983536
11. Larivière, V., Haustein, S., & Mongeon, P. (2015). The oligopoly of academic publishers in the digital era. PLOS ONE, 10(6), e0127502. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0127502
12. Lemić, V. (2003). Arhivi i korisnici: Stanje i perspektive informacijske službe u Hrvatskoj i svijetu. AKM, 7, 36–46.
13. Lemić, V. (2016). Arhivi i arhivistika za suvremenog korisnika. Naklada Ljevak.
14. Lenker, M. (2008). Dangerous questions at the reference desk: A virtue ethics approach. Journal of Information Ethics, 17(1), 43–52. https://www.proquest.com/docview/1681975738
15. Luo, L., & Trott, B. (2016). Ethical issues in reference: An in-depth view from the librarians’ perspective. Reference & User Services Quarterly, 55(3), 189–198. https://journals.ala.org/index.php/rusq/article/view/5928/7515
16. Mihalić, M. (2014). Assessing content of e-reference services at the National and University Library in Zagreb: From usage to quality measures – establishing baselines for service. Libraries in the Digital Age (LIDA) Proceedings, 13. http://ozk.unizd.hr/proceedings/index.php/lida/article/view/142
17. Modrušan, M. (2001) Vrste arhivskih i drugih dokumenata kao izvor za genealoška istraživanja, 2001. URL: http://www.rodoslovlje.hr/istaknuta-vijest/arhivi-kao-izvori-za-rodoslovna-istrazivanja
18. Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja zvanja u knjižničarskoj struci (NN 107/2021 ). (2021). Narodne novine. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_10_107_1886.html
19. Professional competencies for reference and user services librarians. (2025). American Library Association. https://www.ala.org/rusa/resources/guidelines/professional
20. Reference and User Services Association. (2017). Professional competencies for reference and user services librarians. American Library Association. https://www.ala.org/rusa/resources/guidelines/professional
21. Anderson, K. E., & Bowman Cvetkovic, V. (Eds.). (2015). Reinventing reference: How libraries deliver value in the age of Google. American Library Association. https://www.alastore.ala.org/file/3873/download?token=9xRO7DW2
22. Saunders, L., & Wong, M. A. (Eds.). (2020). Reference and information services: An introduction (6th ed.). Libraries Unlimited.
23. Saunders, L., Williams, R., Galarneau, G., & Gifford, G. C. (2023). Reference in urban public libraries: Current trends and future implications. Reference Services Review. https://doi.org/10.1108/RSR-02-2023-0006
24. Saunders, L., & Jordan, M. (2013). Significantly different? Reference services competencies in public and academic libraries. Reference & User Services Quarterly, 52(3), 216–223.
25. Sečić, D. (2007). Informacijska služba u knjižnici (2. dopunjeno i prošireno izd.). Naklada Benja.
26. Šajatović, L. (2024). Informacijsko-referalna služba u nekoliko hrvatskih knjižnica: Rezultati anketnog pilot-istraživanja. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 67(2), 107–134. https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1167
27. Tewell, E. (2010). Accurate answers to reference queries may be provided less frequently than expected. Evidence Based Library and Information Practice, 5(4), 125–129. https://journals.library.ualberta.ca/eblip/index.php/EBLIP/article/view/8866
28. Tokić, I. (2024). Zašto odlaze koji odlaze, zašto ostaju koji ostaju? Motivacija knjižničara za rad u informacijskoj službi na primjeru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradske knjižnice u Zagrebu. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 67(2), 77–106. https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1209

1. Dotinga, R. (2011, September 16). What are the toughest questions tossed at reference librarians? The Christian Science Monitor. https://www.csmonitor.com/Books/chapter-and-verse/2011/0916/What-are-the-toughest-questions-tossed-at-reference-librarians
2. Henry, D. B., & Neville, T. M. (2008). Testing classification systems for reference questions. Reference & User Services Quarterly, 47(4), 364–373. https://journals.ala.org/index.php/rusq/article/download/3422/3668
3. Interesting patron questions. (2022, April 11). WebJunction. https://www.webjunction.org/news/webjunction/interesting-patron-questions.html
4. Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica. (2022). Informacijska služba u knjižnici – tradicija, sadašnjost i budućnost: Program i sažeci [Program and abstracts]. Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“.
5. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. (2024). Cjenik usluga 2025. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. https://nsk.hr/wp-content/uploads/2024/12/NSK-cjenik-2025.pdf
6. Readers’ advisory and reference services: Reference. (n.d.). North Dakota State Library. https://library-nd.libguides.com/ref/reference
7. Tatepo, M. (2015, May 28). Dear librarian: New York Public Library’s quirkiest inquiries. The Guardian. https://www.theguardian.com/books/2015/may/28/librarian-new-york-public-librarys-quirkiest-enquiries
8. Trinity College Dublin Library. (n.d.). Information service brochure. Trinity College Dublin. https://www.tcd.ie/library/infoserv/assets/Information%20Service%20Brochure.pdf
9. University at Albany Libraries. (2021). Reference services policy. University at Albany, State University of New York. https://library.albany.edu/policies/reference-services

Studentska anketa i raspravište na Moodleu.