Uvod u organizaciju informacija

 

Naziv kolegija:
Uvod u organizaciju informacija
Šifra ISVU:
229622
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Petr Balog, Kornelija
15
0
0
Feldvari, Kristina
0
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj predmeta je upoznati studente s osnovama organizacije informacija. Na predavanjima studenti slušaju uvodna predavanja o: svrsi i razlozima organizacije informacija, sadržajnoj i formalnoj organizaciji informacija, knjižničnim katalozima (na listićima i online), ciljevima abecednih, stvarnih i online kataloga; najvećim klasifikacijskim shemama (Univerzalna decimalna klasifikacija, Deweyeva klasifikacijska shema); predmetnim katalozima (Predmetni katalog Kongresne knjižnice, predmetna obrada u hrvatskim knjižnicama), tezaurusima,  kataložnim pravilnicima (Eva Verona, AACR, RDA), konceptualnom modelu FRBR.

Na vježbama studenti uče razlikovati različite vrste građe, standardne brojeve, CIP zapis, dijelove knjige, elemente kataložnog opisa. Također, na vježbama studenti se upoznaju s osnovnim vrstama pristupnica/odrednica u abecednim katalozima.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • razlikovati različite vrste tehnika organizacije informacija
  • organizirati jedinice građe prema entitetima prve skupine FRBR konceptualnog modela
  • razlikovati različite vrste građe
  • razlikovati elemente kataložnog zapisa
  • analizirati strukturu bibliografskih zapisa
  • razumjeti natuknice u predmetnim tezaurusima
  • razlikovati predmetne i klasifikacijske oznake u OPAC-u
  • formirati pristupnice za bibliografske zapise prema pravilima za formalan opis građe
  • citirati korištenu građu prema pravilima znanstvenog citiranja

Sadržaj predmeta:

Sadržaj predavanja i vježbi:

Svrha organizacije informacija, vrste tehnika i pomagala za organizaciju informacija, kriteriji za organizaciju informacija, sadržajna organizacija informacija, klasifikacijske sheme (UDK, DDK), predmetni katalozi (LCSH), tezaurusi, formalna organizacija infrmacija, abecedni katalozi, ciljevi abecednih kataloga (Cutter, Verona), IFLA-ini ciljevi kataloga, bibliografska obitelj, FRBR, metapodaci

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanja Slušanje predavanja; rasprava
  • razlikovati različite vrste tehnika organizacije informacija
  • organizirati jedinice građe prema entitetima prve skupine FRBR konceptualnog modela
  • razumjeti natuknice u predmetnim tezaurusima
 
 
  • sustavno praćenje kroz kvizove i zadatke na predavanjima
  • dva pismena kolokvija
Vježbe Vježbanje naučenog, izrada zadataka na satu i kod kuće
  • razlikovati različite vrste građe
  • analizirati strukturu bibliografskih zapisa
  • formirati pristupnice za bibliografske zapise prema pravilima za formalan opis građe
  • zadaci na nastavi i kod kuće
  •  

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Samostalni zadatak

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,18 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,94 0%
Pohađanje nastave 1,13 0%
Samostalni zadatak 0,75 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene).

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera znanja(50%): 100; aktivnost na nastavi (10%): 20; zadaci na predavanjima i vježbama(40%): 80.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Rubin, R. E. Foundations of library and information science. New York ; London : Neal-Schuman, 2015.

 

  1. Bawden, D. ; Robinson, L. Introduction to information science. London : Facet, 2012.

3.   Sečić, D. Informacijska služba u knjižnici. Lokve : Benja, 2006.

4. KAM: pravilnik za opis i pristup građi u u knjižnicama, arhivima i muzejima. 2021. Dostupno na: https://www.kam.hr/

5. Verona, Eva. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga: odrednice i redalice. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1986.

Dopunska literatura:

Predavanja:

  1. Blažević, D.; Horvat, A.; Pažameta, I. Kataložni zapis u publikaciji (CIP): dosadašnja iskustva i mogućnosti budućeg razvoja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 28, 1- 4(1985), str. 21-29.
  2. Bosančić, B. Kako nastaje jedna teorija : (satirična 'informacijska' priča). // Novosti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, 4(prosinac 2012), str. 17-19. Dostupno na: http://web.ffos.hr/oziz/novosti/izdanja/broj4.pdf (2013-02-19)
  3. Brown, D. Anđeli i demoni. Zagreb: V.B.Z., 2004. Str. 167-177, 180-184 (poglavlja 49., 50. i 52)
  4. Buzina, T. Zadaci bibliografskog zapisa prema modelu entitet-odnos. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1-2(2000), 30-37. 7. Horvat, A. O zadaćama i strukturi knjižničnoga kataloga. // Obrada jezika i prikaz znanja. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1993. Str. 135-140.
  5. Lešković, A.; Živković, D. Efemerna građa i sitni tisak: opseg pojmova u Hrvatskoj i svijetu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1/2(2011), str. 120-134.
  6. Willer, M. Standardizacija pohrane i pretraživanja u bibliotekarstvu: od tradicionalne rukopisne i tiskane građe do elektroničkih izvora i metapodatka. // Medijska istraživanja 3, 1-2(1997), str. 141-156.

    Vježbe:

  7. Žugaj, M. Metodologija znanstvenoistraživačkog rada. Varaždin: Fakultet organizacije i informatike, 1997.
  8. Toth, Tibor. Podjela informacija po vrsti: na primarne, sekundarne i tercijarne. URL: http://www.hidd.hr/articles/podjela_informacija.php
  9. Uvod u znanstveni rad u medicini. Zagreb: Medicinska naklada, 2000.
  10. Kniewald, J. Metodika znanstvenog rada. Zagreb: Multigraf, 1993.
  11. ISBN. URL: http://www.nsk.hr/Service.aspx?id=60
  12. ISBN For Dummies, 2005. URL: http://www.bisg.org/admin/uploads/isbn13dummies_1.pdf
  13. ISSN URL:http://www.nsk.hr/izdavaci/issn.html
  14. ISBD : međunarodni standardni bibliografski opis / preporučila Skupina za pregled ISBD-a, odobrio Stalni odbor IFLA-ine Sekcije za katalogizaciju ; [s engleskog prevela i predgovor napisala Ana Barbarić]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2014

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadacima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; rasprave kojima se studentima omogućuje da iznesu primjedbe i prijedloge. Završna se kvaliteta održane nastave provjerava studentskom anketom.

Ostale informacije: