Uvod u organizaciju informacija

Cilj predmeta je upoznati studente s osnovama organizacije informacija. Na predavanjima studenti slušaju uvodna predavanja o: svrsi i razlozima organizacije informacija, sadržajnoj i formalnoj organizaciji informacija, knjižničnim katalozima (na listićima i online), ciljevima abecednih, stvarnih i online kataloga; najvećim klasifikacijskim shemama (Univerzalna decimalna klasifikacija, Deweyeva klasifikacijska shema); predmetnim katalozima (Predmetni katalog Kongresne knjižnice, predmetna obrada u hrvatskim knjižnicama), tezaurusima,  kataložnim pravilnicima (Eva Verona, AACR, RDA), konceptualnom modelu FRBR.

Na vježbama studenti uče razlikovati različite vrste građe, standardne brojeve, CIP zapis, dijelove knjige, elemente kataložnog opisa. Također, na vježbama studenti se upoznaju s osnovnim vrstama pristupnica/odrednica (autorsko-naslovne, predmetne, klasifikacijske) te povezanosti pristupnica i različitih stilova citiranja. 

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• razlikovati različite vrste tehnika organizacije informacija
• organizirati jedinice građe prema entitetima prve skupine FRBR konceptualnog modela
• razlikovati različite vrste građe
• razlikovati elemente kataložnog zapisa
• analizirati strukturu bibliografskih zapisa
• razumjeti natuknice u predmetnim tezaurusima
• razlikovati predmetne i klasifikacijske oznake u OPAC-u
• formirati pristupnice za bibliografske zapise prema pravilima za formalan opis građe

Sadržaj predavanja i vježbi:

Svrha organizacije informacija, vrste tehnika i pomagala za organizaciju informacija, kriteriji za organizaciju informacija, sadržajna organizacija informacija, klasifikacijske sheme (UDK, DDK), predmetni katalozi (LCSH), tezaurusi, formalna organizacija informacija, abecedni katalozi, ciljevi abecednih kataloga (Cutter, Verona), IFLA-ini ciljevi kataloga, bibliografska obitelj, FRBR, metapodaci

predavanja, vježbe, samostalni zadatci

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Zadaci na predavanjima

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene).

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera znanja(50%): 100; zadaci na predavanjima i vježbama(50%): 100.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Predavanja:

1. Rubin, R. E. Foundations of library and information science. New York ; London : Neal-Schuman, 2015.
2. Bawden, D. ; Robinson, L. Introduction to information science. London : Facet, 2012.

Vježbe:

1. Sečić, D. Informacijska služba u knjižnici. Lokve : Benja, 2006.
2. Verona, Eva. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga: odrednice i redalice. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1986.

Predavanja:

1. Blažević, D.; Horvat, A.; Pažameta, I. Kataložni zapis u publikaciji (CIP): dosadašnja iskustva i mogućnosti budućeg razvoja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 28, 1- 4(1985), str. 21-29.
2. Bosančić, B. Kako nastaje jedna teorija : (satirična 'informacijska' priča). // Novosti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, 4(prosinac 2012), str. 17-19. Dostupno na: http://web.ffos.hr/oziz/novosti/izdanja/broj4.pdf (2013-02-19)
3. Brown, D. Anđeli i demoni. Zagreb: V.B.Z., 2004. Str. 167-177, 180-184 (poglavlja 49., 50. i 52)
4. Buzina, T. Zadaci bibliografskog zapisa prema modelu entitet-odnos. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1-2(2000), 30-37. 7. Horvat, A. O zadaćama i strukturi knjižničnoga kataloga. // Obrada jezika i prikaz znanja. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1993. Str. 135-140.
5. Lešković, A.; Živković, D. Efemerna građa i sitni tisak: opseg pojmova u Hrvatskoj i svijetu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1/2(2011), str. 120-134.
6. Willer, M. Standardizacija pohrane i pretraživanja u bibliotekarstvu: od tradicionalne rukopisne i tiskane građe do elektroničkih izvora i metapodatka. // Medijska istraživanja 3, 1-2(1997), str. 141-156.

Vježbe:

1. Žugaj, M. Metodologija znanstvenoistraživačkog rada. Varaždin: Fakultet organizacije i informatike, 1997.
2. Toth, Tibor. Podjela informacija po vrsti: na primarne, sekundarne i tercijarne. URL: http://www.hidd.hr/articles/podjela_informacija.php
3. Uvod u znanstveni rad u medicini. Zagreb: Medicinska naklada, 2000.
4. Kniewald, J. Metodika znanstvenog rada. Zagreb: Multigraf, 1993.
5. ISBN. URL: http://www.nsk.hr/Service.aspx?id=60
6. ISBN For Dummies, 2005. URL: http://www.bisg.org/admin/uploads/isbn13dummies_1.pdf
7. ISSN URL:http://www.nsk.hr/izdavaci/issn.html
8. ISBD : međunarodni standardni bibliografski opis / preporučila Skupina za pregled ISBD-a, odobrio Stalni odbor IFLA-ine Sekcije za katalogizaciju ; [s engleskog prevela i predgovor napisala Ana Barbarić]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2014

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadacima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; rasprave kojima se studentima omogućuje da iznesu primjedbe i prijedloge. Završna se kvaliteta održane nastave provjerava studentskom anketom.