Uvod u jezik javne komunikacije

 

Naziv kolegija:
Uvod u jezik javne komunikacije
Šifra ISVU:
229171
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
engleski
Preduvjeti upisa:
Nema uvjeta.
Odsjek:
ODSJEK ZA ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g., 3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Gradečak, Tanja
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Temeljni je cilj kolegija podučiti studente ulozi jezika u komunikaciji u javnim sferama života, odnosu publike,
okoline i konteksta u jezičnoj uporabi te kognitivno-lingvističkim procesima koji se mogu uočiti u njihovoj interakciji.
Aktivnim istraživačkim radom, pri čemu bi analizirali određenu pojavu u javnom životu i kako je ona verbalizirana u
raznim medijskim okvirima, studenti bi stvarali portofolio tiskanih i audio-vizualnih materijala popraćen dnevnikom
istraživanja koji bi bio temelj za grupne diskusije na satu te konačnu ocjenu. Saznanja stečena ovim istraživačkim
radom bila bi primjenjiva ne samo u podučavanju jezika i prevođenju već i kao temeljna jezična pozadina u
procesu kreativnog pisanja, novinarstva, odnosa s javnošću i marketinga.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:
• definirati pojam javne komunikacije, njezinih obilježja i tipova medija u kojima se pojavljuje
• objasniti ulogu kognitivno-lingvističkih procesa u kodiranju i dekodiranju jezičnih poruka
• prepoznati strategije jezičnih korisnika u procesu manipulacije javnosti jezikom
• kvalitativno analizirati prikupljeni korpus s primjerima iz javne komunikacije
• jasno argumentirati rezultate svoga istraživanja i na temelju njih izvedenih zaključaka
• primijeniti rezultate samostalnog istraživanja na čitanje, praćenje i kritički stav prema javnim medijima.

Sadržaj predmeta:

Sadržaj kolegija usmjeren je na aktivnu analizu uloge jezika u javnoj komunikaciji kao skupa komunikacijskih
činova koji se ostvaruju u sferi javnosti. Studenti će naučiti opisivati konkretne oblike u kojima se jezik javne
komunikacije ostvaruje s obzirom na tehnološke zadanosti njegova komunikacijskog kanala (televizija, radio,
novine, internet) te će analizirati njihove sintaktičke, semantičke i pragmatičke osobitosti.
Ovaj načelno deskriptivni pristup počivat će na kognitivno-lingvističkom modelu jezika koji će poslužiti kao teorijski
okvir za proučavanje temeljnih kognitivno-lingvističkih procesa kao što su konceptualna metafora, metonimija i
konceptualna integracija u procesu kodiranja i dekodiranja jezičnih poruka u raznim javnim komunikacijskim
situacijama. Proučavat će se odnos jezika i moći unutar određenih medijskih diskursnih obrazaca (politički govori,
izjave za tisak, panel-diskusije, intervjui, novinski članci) kako bi se uočile strategije u uporabi određenih tipova
leksika kao sredstava manipulacije (frazemi, posuđenice, internacionalizmi, eufemizmi, disfemizmi, klišeji, parole) i
motivacije za njihovu uporabu (pragmatička pozadina kao što je određivanje tipa govornog događaja, uporaba
izravnih i neizravnih govornih činova, elemenata teorije učtivosti, odnosa jezika i ideologije, odnosa jezika i
kulture, stvaranja metaforičkih ideoloških okvira (framing) itd.). Uspoređivale bi se jezične tendencije u engleskom,
hrvatskom i drugim jezicima te bi se analizirali njihovi međusobni odnosi i utjecaj javne komunikacije na njihovu
interakciju

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
       
       
       
       

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Pohađanje nastave, Portfolio, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,3 0%
Istraživanje 0,5 0%
Pohađanje nastave 0,7 0%
Portfolio 1 0%
Seminarski rad 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Završna se ocjena temelji na istraživačkom portofoliu (razini originalnosti i dubini pristupa, relevantnosti
prikupljenog materijala, argumentiranosti zaključaka i točnosti u jezičnom izražavanju) te ocjeni aktivnog
sudjelovanja na satu.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redoviti dolazak i sudjelovanje u nastavi, samostalno istraživanje, pismeni rad i usmeno izlaganje o rezultatima
istraživanja, polaganje kolokvija.

 

 

Obavezna literatura:

Adler, R. & Rodman, G. 2003, Understanding Human Communication, Oxford University Press, New
York.
• Butsch, R. 2007, Media and public spheres, Palgrave Macmillan, Hampshire.
• Dirven, René/Hawkins, Bruce/Sandikcioglu, Esra (ur.): (2001): Language and Ideology.
• Kövecses, Zoltan (2006) Language, Mind and Culture A Practical Introduction. Oxford University Press.
• Lakoff, George (2002) Moral Politics: How Liberals and Conservatives Think. University of Chicago
Press.
• Volume 1: Cognitive Theoretical Approaches, Amsterdam

Dopunska literatura:

• Allan, Keith i Kate Burridge (2006) Forbidden Words. Taboo and the Censoring of Language. CUP.
• Fairclough, Norman (2003). Language and Power (2nd edition). London: Longman.
• Jenkins, H. 2008, Convergence culture: Where old and new media collide, New York University Press,
New York

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: