Progoni vještica u srednjem i ranom novom vijeku

 

Naziv kolegija:
Progoni vještica u srednjem i ranom novom vijeku
Šifra ISVU:
228768
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Vlašić, Anđelko
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s fenomenom progona vještica u Hrvatskoj i u svijetu tijekom srednjega i ranoga novog vijeka s naglaskom na komparativni pristup spomenutom fenomenu u Hrvatskoj i u drugim europskim zemljama

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati relevantne činjenice o progonima vještica u srednjem i ranom novom vijeku
  • usporediti obilježja progona vještica u Hrvatskoj s obilježjima progona u Europi i svijetu
  • vrednovati specifične elemente fenomena progona vještica
  • analizirati historiografski tekst

Sadržaj predmeta:

Društvenopolitički kontekst početka progona vještica u kasnome srednjem vijeku, počeci progona vještica diljem Europe, razvoj sudstva s posebnim osvrtom na inkviziciju i istrage vještičarenja, obilježja sudskih postupaka za vještičarenje i kazne, progoni vještica u njemačkim i ugarskim zemljama, progoni vještica u Engleskoj, Francuskoj i drugim državama, suđenja vješticama u hrvatskim zemljama, ključni događaji i osobe u progonima vještica, etnološki i kulturnoantropološki aspekti progona vještica, prosvjedi protiv progona vještica, prestanak progona vještica u Europi i svijetu, prestanak progona vještica u hrvatskim zemljama

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci, ostalo

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

predavanje
heuristički razgovor
rasprava
usmjereno slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
opisati relevantne činjenice o progonima vještica u srednjem i ranom novom vijeku aktivnost na nastavi
esej
predavanje
seminarsko izlaganje
heuristički razgovor
rasprava
usmjereno slušanje
usmeno izlaganje
aktivno sudjelovanje u raspravi
usporediti obilježja progona vještica u Hrvatskoj s obilježjima progona u Europi i svijetu aktivnost na nastavi
seminarski rad
esej
 
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
usmjereno slušanje samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje  u raspravi
vrednovati specifične elemente fenomena progona vještica aktivnost na nastavi
esej
 
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora
rad na tekstu
rasprava
samostalna analiza izvora i literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
analizirati historiografski tekst aktivnost na nastavi
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,3 0%
Esej 0,4 0%
Pisani ispit 0,4 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,4 0%
Usmeni ispit 0,4 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni:

- aktivnost u nastavi 20%

- seminarski rad 20%

- esej 20%

- pisani ispit / usmeni ispit 40%

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Vladimir Bayer, Ugovor s đavlom. Procesi protiv čarobnjaka u Evropi a napose u Hrvatskoj (Zagreb: Zora, 1969) (odabrana poglavlja)
  2. Jules Michelet, Vještica (Zagreb: Slovo, 2003) (odabrana poglavlja)
  3. Heinrich Institoris i Jacob Sprenger, Malleus maleficarum. Malj koji ubija vještice (Zagreb: Stari grad, 2006) (odabrana poglavlja)
  4. Hrvoje Gračanin, „Vještičja posla na hrvatski način: vještičarenje i progoni vještica u hrvatskim krajevima u kasnom srednjovjekovlju i ranom novovjekovlju, u Coprnički ceh, uredili Mladen Houška, Martina Findrik i Romana Mačković, 35–63 (Sveti Ivan Zelina: Muzej Sveti Ivan Zelina, 2017)

Dopunska literatura:

1. Ivan Krstitelj Tkalčić, „Parnice proti vješticam u Hrvatskoj“, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički 103 (1891): 83–116

2. Tomislav Hruškovec, Đavlu zapisane. O vješticama u Zagrebu i Hrvatskoj (Zagreb: Imprime, 1998)

Darren Oldridge, The Witchcraft Reader (London; New York: Routledge, 2002)

3. Nikolina Klasić, „Orko, Macić i copernice: progoni vještica i praznovjerje u središnjoj Hrvatskoj“, Lucius 12 (2013), br. 18–19: 171–196

4. Hrvoje Petrić, „O praznovjerju i progonima 'vještica' u Koprivnici u 17. stoljeću“, Scientia Podraviana 22 (2008): 20–21

5. Montague Summers, The History of Witchcraft and Demonology (London; New York: Routledge, 1998)

6. Robert Mandru, Opsednutost đavolom i vradžbine u XVII veku. Neobjavljeni tekstovi (Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada, 1988)

7. Zoran Čiča, Vilenica i vilenjak. Sudbina jednog pretkršćanskog kulta u doba progona vještica (Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2002)

8. Richard Olson, „Duhovi, vještice i znanost: zbog čega je razvoj znanosti poticao vjeru u nadnaravno u Engleskoj 17. stoljeća?“ (prevela Morana Labura), Lucius 3 (2004), br. 4–5: 313–323

9. Louise Jackson, „Vještice, supruge i majke: progoni čarobnjaštva i ispovijedi žena u Engleskoj 17. stoljeća“ (preveli Sanja Šimić, Stipe Tutiš i Tonija Vladislavić), Lucius 3 (2004), br. 4–5: 325–343

10. Mirna Brkić Vučina, Noćno lice žene. Suvremena kazivanja o vilama, vješticama i morama Hrvata u Bosni i Hercegovini (Zagreb; Sarajevo: Synopsis, 2013)

11. Suzana Marjanić, „Astralna metla i levitacijski performansi vještičjega tijela“, Treća 4 (2002), br. 1: 226–249

12. Luka Šešo, „Which woman is a witch? The stereotypic notions about witches in Croatian traditional beliefs“, Studia ethnologica Croatica 24 (2012): 195–207

13. Luka Šešo, Živjeti s nadnaravnim bićima. Vukodlaci, vile i vještice hrvatskih tradicijskih vjerovanja (Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2016)

14. Kosana Jovanović i Julija Trstenjak, „Incantatrix, fattuccheira, višćica, čarobnica, vražarica, čarnica: percepcija vještica u srednjemu i ranome novom vijeku“, Croatica Christiana periodica 42 (2018), br. 81: 55–80

15. Krešimir Kužić, „Djelovanje Francesca II. da Carrara, zvanog 'Novello', u Hrvatskoj“, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 35 (2017): 47–60

16. Ante Jureta, „Demonska bića u Zagori“, Ethnologica Dalmatica 24 (2017): 43–57

17. Marija Šarović, Veštica. Kulturno-istorijski kontekst (Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2018)

18. Deniver Vukelić, „Progoni vještica na zagrebačkom području“, Hrvatska revija 9 (2009), br. 3: 88–92

19. Deniver Vukelić, „Utjecaj Katoličke crkve na svjetovne progone vještica u Zagrebu u ranom novom vijeku“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 41 (2009): 201–208

20. Nataša Polgar, „Vještica kao anti-majka: psihoanalitička interpretacija zapisnika sa suđenja“, Narodna umjetnost 52 (2015), br. 2: 215–239

21. Zdenko Balog, „Magda Logomer Herucina“, Cris 18 (2016), br. 1: 119–132

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: