Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 2.g. |
zimski |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Vlašić, Anđelko | 30 |
0 |
0 |
|
Lovaš, Eldina | 0 |
0 |
15 |
Upoznati studente s fenomenom progona vještica u Hrvatskoj i u svijetu tijekom srednjega i
ranoga novog vijeka s naglaskom na komparativni pristup spomenutom fenomenu u
Hrvatskoj i u drugim europskim zemljama
Nakon uspješno završenog kolegija studenti će moći:
- utvrditi relevantne činjenice o progonima vještica u srednjem i ranom novom vijeku
- usporediti obilježja progona vještica u Hrvatskoj s obilježjima progona u Europi i
svijetu
- kritički prosuđivati fenomen progona vještica
- analizirati historiografski tekst
- unaprijediti kvalitetu vlastitog pisanog diskursa
- promicati načela tolerancije i ravnopravnosti spolova
- kritizirati sve oblike diskriminacije kojima se narušavaju temeljna ljudska prava.
Društvenopolitički kontekst početka progona vještica u kasnome srednjem vijeku, počeci
progona vještica diljem Europe, razvoj sudstva s posebnim osvrtom na inkviziciju i istrage
vještičarenja, obilježja sudskih postupaka za vještičarenje i kazne, progoni vještica u
njemačkim i ugarskim zemljama, progoni vještica u Engleskoj, Francuskoj i drugim
državama, suđenja vješticama u hrvatskim zemljama, etnološki i kulturnoantropološki
aspekti progona vještica, prosvjedi protiv progona vještica, opadanje i prestanak progona
vještica u Europi i svijetu, prestanak progona vještica u hrvatskim zemljama, prežici progona
vještica.
predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci, ostalo
2. 1. Nastavna aktivnost |
2. 2. Aktivnost studenta |
2. 3. Ishod učenja | 2. 4. Metoda procjene |
---|---|---|---|
predavanje, heuristički razgovor, rasprava |
usmjereno slušanje, samostalna analiza literature, aktivno sudjelovanje u raspravi |
utvrditi relevantne činjenice o progonima vještica u srednjem i ranom novom vijeku |
kontinuirana provjera znanja, aktivnost na nastavi, seminarski rad |
predavanje, seminarsko izlaganje, heuristički razgovor, rasprava |
usmjereno slušanje, usmeno izlaganje, aktivno sudjelovanje u raspravi |
usporediti obilježja progona vještica u Hrvatskoj s obilježjima progona u Europi i svijetu |
aktivnost na nastavi, seminarski rad |
predavanje, heuristički razgovor, rasprava |
usmjereno slušanje, samostalna analiza literature, aktivno sudjelovanje u raspravi |
kritički prosuđivati fenomen progona vještica |
aktivnost na nastavi, seminarski rad |
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora, rad na tekstu, rasprava |
samostalna analiza izvora i literature, aktivno sudjelovanje u raspravi |
analizirati historiografski tekst |
aktivnost na nastavi, seminarski rad |
rad na tekstu, rasprava | aktivno sudjelovanje u raspravi |
unaprijediti kvalitetu vlastitog pisanog diskursa |
aktivnost na nastavi, seminarski rad |
predavanje, heuristički razgovor, rasprava |
usmjereno slušanje, usmeno izlaganje, aktivno sudjelovanje u raspravi |
promicati načela tolerancije i ravnopravnosti spolova |
aktivnost na nastavi, seminarski rad |
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora, rad na tekstu, rasprava |
samostalna analiza izvora i literature, aktivno sudjelovanje u raspravi |
kritizirati sve oblike diskriminacije kojima se narušavaju temeljna ljudska prava |
aktivnost na nastavi, pismeni ispit |
Aktivnost u nastavi, Esej, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad
pismeno
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0,2 | 10% |
Esej | 0,5 | 25% |
Pisani ispit | 1 | 50% |
Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
Seminarski rad | 0,2 | 15% |
Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit sastoji se od pisanog ispita. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije.
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (odnosno imati najviše 30 % nastavnih sati
izostanaka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanog teksta, aktivno sudjelovati u
raspravama na zadanu temu i samostalno rješavati ispite i seminarske te druge zadatke.
Vladimir Bayer, Ugovor s đavlom. Procesi protiv čarobnjaka u Evropi a napose u Hrvatskoj
(Zagreb: Zora, 1969. / Informator, 1982.) (odabrana poglavlja)
Deniver Vukelić, Magija na hrvatskome povijesnom prostoru (Zagreb: Školska knjiga,
2021.) (odabrana poglavlja)
Hrvoje Gračanin, „Vještičja posla na hrvatski način: vještičarenje i progoni vještica u
hrvatskim krajevima u kasnom srednjovjekovlju i ranom novovjekovlju“, u Coprnički ceh,
uredili Mladen Houška, Martina Findrik i Romana Mačković, 35–63 (Sveti Ivan Zelina:
Muzej Sveti Ivan Zelina, 2017.)
Ivan Krstitelj Tkalčić, „Parnice proti vješticam u Hrvatskoj“, Rad Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički 103 (1891): 83–116
Darren Oldridge, The Witchcraft Reader (London, New York: Routledge, 2002.)
Nikolina Klasić, „Orko, Macić i copernice: progoni vještica i praznovjerje u središnjoj
Hrvatskoj“, Lucius 12 (2013.), br. 18–19: 171–196
Hrvoje Petrić, „O praznovjerju i progonima 'vještica' u Koprivnici u 17. stoljeću“, Scientia
Podraviana 22 (2008.): 20–21
Heinrich Institoris i Jacob Sprenger, Malleus maleficarum. Malj koji ubija vještice (Zagreb:
Stari grad, 2006.) (odabrana poglavlja)
Robert Mandru, Opsednutost đavolom i vradžbine u XVII veku. Neobjavljeni tekstovi (Novi
Sad: Književna zajednica Novog Sada, 1988.)
Zoran Čiča, Vilenica i vilenjak. Sudbina jednog pretkršćanskog kulta u doba progona vještica
(Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2002.)
Richard Olson, „Duhovi, vještice i znanost: zbog čega je razvoj znanosti poticao vjeru u
nadnaravno u Engleskoj 17. stoljeća?“ (prevela Morana Labura), Lucius 3 (2004.), br. 4–5:
313–323
Louise Jackson, „Vještice, supruge i majke: progoni čarobnjaštva i ispovijedi žena u
Engleskoj 17. stoljeća“ (preveli Sanja Šimić, Stipe Tutiš i Tonija Vladislavić), Lucius 3
(2004), br. 4–5: 325–343
Mirna Brkić Vučina, Noćno lice žene. Suvremena kazivanja o vilama, vješticama i morama
Hrvata u Bosni i Hercegovini (Zagreb; Sarajevo: Synopsis, 2013.)
Suzana Marjanić, „Astralna metla i levitacijski performansi vještičjega tijela“, Treća 4
(2002.), br. 1: 226–249
Luka Šešo, „Which woman is a witch? The stereotypic notions about witches in Croatian
traditional beliefs“, Studia ethnologica Croatica 24 (2012.): 195–207
Luka Šešo, Živjeti s nadnaravnim bićima. Vukodlaci, vile i vještice hrvatskih tradicijskih
vjerovanja (Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2016.)
Kosana Jovanović i Julija Trstenjak, „Incantatrix, fattuccheira, višćica, čarobnica, vražarica,
čarnica: percepcija vještica u srednjemu i ranome novom vijeku“, Croatica Christiana
periodica 42 (2018.), br. 81: 55–80
Krešimir Kužić, „Djelovanje Francesca II. da Carrara, zvanog 'Novello', u Hrvatskoj“,
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti 35 (2017.): 47–60
Ante Jureta, „Demonska bića u Zagori“, Ethnologica Dalmatica 24 (2017.): 43–57
Marija Šarović, Veštica. Kulturno-istorijski kontekst (Beograd: Institut za književnost i
umetnost, 2018.)
Deniver Vukelić, „Progoni vještica na zagrebačkom području“, Hrvatska revija 9 (2009.), br.
3: 88–92
Deniver Vukelić, „Utjecaj Katoličke crkve na svjetovne progone vještica u Zagrebu u ranom
novom vijeku“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 41 (2009.): 201–208
Nataša Polgar, „Vještica kao anti-majka: psihoanalitička interpretacija zapisnika sa suđenja“,
Narodna umjetnost 52 (2015.), br. 2: 215–239
Zdenko Balog, „Magda Logomer Herucina“, Cris 18 (2016.), br. 1: 119–132
Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju
utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s
Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje
kvalitete Sveučilišta