Visokoškolska pedagogija

 

Naziv kolegija:
Visokoškolska pedagogija
Šifra ISVU:
223788
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PEDAGOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Simel Pranjić, Sanja
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Ciljevi su kolegija definirati temeljne pojmove u području visokoškolske pedagogije, analizirati ulogu odgoja na visokoškolskim ustanovama u nepredvidivim situacijama, analizirati tradicionalne i suvremene institucije visokog obrazovanja i specifičnosti suvremene nastave u kontekstu visokoškolskog obrazovanja, analizirati ulogu medija i suvremenih informacijskih tehnologija u unapređenju visokoškolske nastave u nepredvidivim situacijama, analizirati reforme u sustavu visokog obrazovanje i uzročno-posljedične veze reformi i trenutnog stanja, analizirati kurikulume nastavničkih studija i trenutno stanje kvalitete visokoškolske nastave te analizirati čimbenike i prediktore kvalitete visokoškolskog odgoja i obrazovanja.
 

Ishodi učenja:

Završetkom nastave iz navedenog kolegija student će moći:

 

  • analizirati ulogu odgoja u visokoškolskom kontekstu u nepredvidivim situacijama
  • objasniti prednosti i nedostatke tradicionalnih i suvremenih institucija visokog obrazovanja te specifičnosti suvremene nastave
  • vrednovati važnost korištenja medija i suvremenih informacijskih tehnologija u visokoškolskoj nastavi
  • analizirati povezanost reformi visokoškolskog odgoja i obrazovanja te trenutnog stanja i kvalitete visokog obrazovanja
  • samostalno provesti istraživanje fenomena iz područja visokoškolske pedagogije
  • iskazati kolegijalnost i odgovornost tijekom suradnje u timskom i individualnom radu.
     

Sadržaj predmeta:

Temeljni pojmovi i teorijski okvir (odgojni pristupi i teorija učenja u visokoškolskoj nastavi). Misija sveučilišta i fakulteta. Profesionalna praksa visokoškolskih nastavnika (pedagoške kompetencije visokoškolskih nastavnika – stanje i perspektive, promjene u ulogama visokoškolskih nastavnika i generacijske razlike). Stručno usavršavanje i profesionalni razvoj visokoškolskih nastavnika. Pedagogija odnosa u visokom obrazovanju: unapređivanje osobnog i profesionalnog razvoja studenata. Tehnologija u visokom obrazovanju i pedagoške implikacije (korištenje tehnologije u nastavi u učionici, izazovi i prednosti učenja na daljinu, obrnutih učionica, razvoj brižnog odnosa u virtualnom okruženju). Unapređenje kvalitete visokog obrazovanja (čimbenici i prediktori kvalitete visokoškolskog odgoja i obrazovanja, reforme u sustavu visokog obrazovanja, analiza kurikuluma nastavničkih studija, trendovi u visokom obrazovanju).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje, razgovor, rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava analizirati ulogu odgoja u visokoškolskom kontekstu u nepredvidim situacijama aktivnost studenata na nastavi, refleksivni dnevnik
predavanje, razgovor, rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti prednosti i nedostatke tradicionalnih i suvremenih institucija visokog obrazovanja te specifičnosti suvremene nastave u nepredvidivim situacijama aktivnost studenata na nastavi, refleksivni dnevnik, projektni zadatak (istraživanje)
predavanje, razgovor, rasprava, rad na tekstu, zadatak čitanja i analize sadržaja slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature, rasprava vrednovati važnost korištenja medija i suvremenih informacijskih tehnologija u visokoškolskoj nastavi aktivnost studenata na nastavi, refleksivni dnevnik, projektni zadatak (istraživanje)
predavanje, razgovor, rasprava, rad na tekstu, zadatak čitanja i analize sadržaja sustavno opažanje, analiza literature, rasprava analizirati povezanost reformi visokoškolskog odgoja i obrazovanja te trenutnog stanja i kvalitete visokoškolske nastave aktivnost studenata na nastavi, refleksivni dnevnik, projektni zadatak (istraživanje)
razgovor, rasprava analiza literature samostalno provesti istraživanje fenomena iz područja visokoškolske pedagogije projektni zadatak
suradničko učenje, razgovor, rasprava sustavno opažanje, analiza literature, rasprava iskazati kolegijalnost i odgovornost tijekom suradnje u timskom i individualnom radu aktivnost studenta na nastavi, refleksivni dnevnik

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Projekt

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 1,25 70%
Pohađanje nastave 1 0%
Projekt 0,75 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz kontinuiranog praćenja (vođenje refleksivnog dnevnika), koja čini 70% ocjene, te ocjena iz projektnog zadatka, koja čini 30% ocjene.
 

Primjer izračunavanja ocjene:

Konačna ocjena = 0,70 × ocjena iz kontinuiranog praćenja + 0,30 × ocjena iz projekta

 

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveza je studenta pohađanje predavanja, vođenje refleksivnog dnevnika kao oblika kontinuirane provjere znanja te ostvarivanje projektnog zadatka (istraživanja).

 

 

 

Obavezna literatura:

Bognar, L. (2011) Odgoj na sveučilištu. Život i škola, 2(26), 165–175.

Bratanić, M. (1997) Susreti u nastavi. Mikropedagoški pristup. Zagreb: Školska knjiga.

Ledić, J. (ur.) (2012) Promjene u akademskoj profesiji: odgovor na izazove u društvu? Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci.

Marinković, R. (ur.) (2007) Upravljanje kvalitetom i komunikacija u visokom obrazovanju. Zagreb: A.Z.P. Grafis d.o.o.

Trends & Developments in Higher Education In Europe, prepared by European Centre for Higher Education. Paris: UNESCO, 2003.

Vizek-Vidović, V. (ur.) (2009) Planiranje kurikuluma usmjerenoga na kompetencije u obrazovanju učitelja i nastavnika. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

 

Dopunska literatura:

Allan, J., Clarke, K. (2007) Nurturing Supportive Learning Environments in Higher Education Through the Teaching of Study Skills: To Embed or Not to Embed?. International Journal of Teaching and Learning in Higher Education, 19(1), 64–76.

Bell, S., Stevenson, H., Neary, M. (ur.) (2009) The future of higher education – policy, pedagogy and student experience. New York: Continuum International Publishing Group.

Korthagen, F. A. J. (2001) Linking Practice And Theory: the pedagogy of realistic teacher education. Paper Presented at the Annual Meeting of the American Educational Research Association, Seattle, April 2001.

Marinković, R. (ur.) (2007) Nove perspektive u razvoju kvalitete visokog obrazovanja. Zagreb: A.Z.P. Grafis d.o.o.

Nias, J. (1996) Thinking About Feeling: the emotions in teaching. Cambridge Journal of Education, 26(3), 293–306.

Rogers, C. R. (1969) Freedom to learn. Columbus, Ohio: Merrill.

Simel Pranjić, S. (2021) Development of a caring teacher-student relationship in higher education. Journal of Education, Culture and Society, 12(1), 151–163.

Simel Pranjić, S. (2021) Brižnost nastavnika iz perspektive učenika i nastavnika: implikacije za inicijalno obrazovanje nastavnika. Metodički ogledi, 2.

Simel Pranjić, S., Žižanović, S. (2021) Challenges in developing and nurturing a caring teacher-student relationship in higher education. U: L. Gómez Chova, A. López Martínez, I. Candel Torres (ur). INTED2021 Proceedings 15th International Technology, Education and Development Conference. (str. 7216 –7224). IAETED Academy.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Formativna i sumativna evaluacija nastavnika i studenata. Jedinstvena sveučilišna studentska anketa.

Ostale informacije: