Uvod u sociolingvistiku

Osnovni je cilj ovoga kolegija upoznati studente s predmetom sociolingvistike, odnosno s temeljnim studijama, pristupima i spoznajama ove interdisciplinarne grane lingvistike. Kroz upoznavanje s nekim od klasičnih sociolingvističkih studija, cilj je ovoga predmeta i skrenuti studentima pozornost na postojanje jezične raslojenosti i na njezinu uvjetovanost različitim društvenim čimbenicima poput geografskog prostora, etničke pripadnosti, socijalnog statusa, spola itd. Budući da refleksi različitih društvenih čimbenika prožimaju sve razine jezičnog sustava i uporabe (fonetika, leksik, semantika, gramatičke konstrukcije, pragmatičke formule, diskursne oznake, govorni činovi), iznimno je važno, i to poglavito u studenata stranoga jezika, razvijati svijest o potencijalno značajnim društvenim značenjima pojedinih jezičnih varijabli. U praktičnom smislu, cilj je ovoga predmeta i pridonijeti razvoju komunikacijske kompetencije (Hymes 1966) studenata, kao i njihove svijesti o važnosti komunikacijske kompetencije u međujezičnoj i međukulturalnoj komunikaciji. Nadalje, budući da društveno uvjetovana jezična raslojenost nerijetko upućuje i na dublje podjele između društvenih skupina, cilj je i izgrađivati u studenata svijest o ulozi jezika kao simptoma, ali i katalizatora društvenih procesa.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

• objasniti poticaje za razvoj sociolingvistike u kontekstu razvoja lingvistike u cjelini
• objasniti osnovne pojmove i probleme vezane uz analizu jezičnih varijeteta
• raspravljati o utjecaju različitih društvenih čimbenika na izbor određenih jezičnih varijanti i varijeteta
• prepoznati jezične elemente koji u konkretnom kontekstu indeksiraju društvena značenja
• usporediti različite pristupe objašnjenju jezično-društvenih dodira
• opisati jezične značajke pojedinih varijeteta engleskog jezika i prosuđivati o primjerenosti određenih skupova tih značajki u različitim društvenim kontekstima

obrazložiti neutemeljenost negativnih stavova o pojedinim varijetetima kao nusproizvoda (ideologiziranih) negativnih stavova prema njihovim govornicima.

Međusobni utjecaji jezika i društva jedno su od područja koja privlače pozornost ne samo stručnjaka nego su i čestom temom komentara zainteresirane javnosti. Pitanja poput onih tko govori više: muškarci ili žene, ili rasprave o primjerenosti uporabe leksika/fraza iz stranog (engleskog) jezika u kontekstu parlamentarne rasprave ili poslovnog diskursa samo su neki od primjera popularnosti koju sociolingvističke teme uživaju izvan znanstvenih krugova. Budući da je prosječan pojedinac na intuitivnoj razini donekle svjestan da jezik s jedne strane odražava društvene kategorije poput npr. spola/roda ili društvenog statusa (skupina) govornika, ali s druge strane i sudjeluje kao simbolički resurs u poimanju stvarnosti (stvaranje i redefiniranje identiteta, međuljudskih odnosa, odnosa moći u pojedinim domenama ljudskoga djelovanja), zanimanje javnosti za sociolingvistička pitanja ne treba čuditi. Osim toga, brojna su pitanja o odnosu jezika i društva ideološki obojena i podložna stereotipnim asocijacijama; stoga se javlja snažna potreba da se ovim pitanjima pristupi na primjeren, znanstveni način. Ovaj kolegij predstavlja uvod u znanstveno proučavanje odnosa između jezika i društva u kojemu se prikazom temeljnih spoznaja iz ove grane lingvistike različiti aspekti društveno-jezičnih odnosa mogu jasno artikulirati, osvijestiti i staviti u primjeren znanstveni kontekst.

Uvod u sociolingvistiku daje pregled osnovnih tema, istraživačkih metoda i spoznaja iz ove popularne interdisciplinarne grane lingvistike. S obzirom na uvodnu narav kolegija, njegovo je težište na jednom od sociolingvističkih pravaca, tzv. varijacionističke ili kvantitativne sociolingvistike koja seže u šesdesete godine 20. stoljeća. Tu se proučavaju korelacije između jezičnih varijabli/varijeteta i obuhvatnijih društvenih (demografskih) kategorija, poput roda, etničke pripadnosti, društvene klase itd., ili pak čimbenici koji pojedinca motiviraju na odabir različitih varijanata/varijeteta u različitim komunikacijskim okolnostima (razni aspekti situacijskog konteksta poput teme razgovora, stavova prema određenim varijantama/varijetetima i/ili govornicima određenih varijeteta i sl.). Težište je pritom na engleskom jeziku, iako će se pojedina pitanja ilustrirati i primjerima iz drugih jezika. Nadalje, budući da su neki od osnovnih zaključaka ove vrste sociolingvističkih studija bili podložni kasnijim reinterpretacijama, ponekad će se dati informativni osvrt i na neke od novijih tumačenja jezično-društvenih dodira. Tu je težište na (etnografskim) studijama o simboličkoj ulozi jezika u aktivnom stvaranju društvenog značenja u lokalni(ji)m kontekstima, npr. s obzirom na društvene mreže pojedinca/skupine (npr. Milroy, L. 1987), ili pak u okvirima manjih društvenih grupacija, poput tzv. zajednica prakse (engl. community of practice, npr. Eckert & McConnell-Ginet, 1992).

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave

Ocjenjivanje rada studenata temelji se na uspjehu na dvama pisanim testovima tijekom semestra te kontinuiranom praćenju aktivnosti studenata tijekom semestra.

1. Trudgill, P. (2000). Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society (4th edition). Penguin Books

1. Romaine, S. (2000). Language in society: An introduction to sociolinguistics. Oxford: Oxford University Press. (izbor)
2. Holmes, J. (2013). An introduction to sociolinguistics. London and New York: Routledge. (izbor)

1. Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
2. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.