Suvremene lingvističke teorije

Upoznati studente s osnovnim razvojnim smjernicama u lingvistici 20. i 21. stoljeća i s temeljnim postavkama najvažnijih teorija. Osnovni je cilj u okviru spomenutoga općega cilja osposobiti studente za uočavanje uzročno-posljedičnih veza koje vladaju među različitim teorijskim pristupima odnosno s razlozima pojavljivanja pojedinih teorija. Seminarska nastava bit će organizirana tako da će svaki student izraditi jedan seminarski rad kojim će biti pokrivena jedna suvremena teorija.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• opisati osnovne lingvističke teorijske pravce 20. i 21. stoljeća,
• demonstrirati znanje koje osigurava temelj za primjenu ideja suvremenih lingvističkih teorija na hrvatski jezik,
• iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama,
• uvidjeti logiku suvremene lingvističke misli te uzročno-posljedične veze među lingvističkim teorijama 20. i 21. stoljeća,
• primijeniti svoje znanje, razumijevanje isposobnosti rješavanja problema u širem kontekstu vezanom uz područje lingvistike,
• integrirati stečena znanja u svom budućem radu, bilo u nastavi u školi bilo tijekom daljnjega školovanja na poslijediplomskim studijima filološko-lingvističkih usmjerenja,
• jasno predočiti stručnjacima i laicima svoje zaključke te znanje i argumente koji ih podupiru.

Europski strukturalizam (F. de Saussure, A. Martinet, R. Jakobson, L. Hjelmslev i glosematika) s osvrtom na mladogramatičarstvo, američka tradicijska lingvistika (F. Boas, E. Sapir, B. L. Whorf) i američki strukturalizam (L. Bloomfield), generativna gramatika (kratak pregled od rane teorije do minimalističkog programa), generativna i interpretativna semantika, teorija dubinskih padeža, tradicijski funkcionalizam (funkcionalne sintakse oprimjerene gramatikom uloge i referencije), kognitivna lingvistika (konstrukcijske gramatike, konceptualna metafora i metonimija, teorija konceptualne integracije).

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena seminarskoga rada, ocjena iz kolokvija i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita. Ukoliko student ne ostvari pozitivnu ocjenu iz kolokvija, ocjena iz završnoga pisanog ispita čini 80% konačne ocjene. Seminarski rad je obavezan.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

1. William Croft, Alan D. Cruse, Cognitive Linguistics, Cambrige University Press, Cambrige, 2004.
2. Zrinka Glovacki-Bernardi i dr., Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
3. Milan Mihaljević, Generativna sintaksa i semantika, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1998.
4. Ferdinand de Saussure,Tečaj opće lingvistike, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2000.

1. Ranko Bugarski, Lingvistika o čoveku, XX. vek, Beograd, 1975.
2. Jonatan Culler, Ferdinand de Saussure, revised edition, Cornell University Press, Ithaca, New York, 1986.
3. Simon C. Dik, Functional Grammar, North Holand, Amsterdam,1978.
4. Charles J. Fillmore, The Case for Case, U: Emmon Bach, Robert Harms, Robert (eds.), Universals in Linguistic Theory, Holt, New York, 1968, str. 1–88.
5. Louis Hjelmslev, Prolegomena teoriji jezika, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1980.
6. Andre Martinet, Osnove opće lingvistike, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.
7. Andrew Radford, Transformational Syntax, Cambrige University Press, Cambrige, 1981.
8. Robert. D. Jr. Van Valin, Randy, J. LaPolla, Syntax, structure, meaning and function, Cambridge University Press, Cambrige 1997.

Studentska anketa.