Književnost i nacija

Osnovni je cilj predmeta upoznati polaznike s raznorodnim recentnim uvidima u modernističke i postmodernističke teorije nacije i osvijestiti ulogu književnosti i drugih kulturnih praksi u tvorbi nacionalnog, rodnogi drugih identiteta. Također svrha je predmeta rasvijetliti na koji način kulturne prakse oblikuju nacionalni identitet odnosno niz njegovih vanjskih pojavnosti: ime, tradiciju, Drugo, kulturu, jezik, povijest.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći: Polaznik kolegija moći će (1) Istaknuti mjesto antisencijalističkih modernističkih i postmodernističkih teorija nacije u okviru raznorodnih pristupa naciji; (2) Razviti kritički dijalog s recentnim uvidima teorija nacije; (3) Nabrojati značajke modernističkih teorija nacije; (4) Razumjeti ulogu kulture, tj. književnosti u modernističkim teorijama nacije; (5) Stjecati sposobnosti primjenjivanja modernističkih teorija nacije pri analizi kulturalnih praksi, osobito književnosti; (6) Prepoznati važnost književnosti i drugih kulturalnih praksi u oblikovanju nacionalnog identiteta; (7) Samostalno primijeniti usvojene teorijske modele na odabranom književnom, publicističkom tekstu.

Sadržaj predmeta posvećen je gorućoj temi unazad tridesetak godina, konstrukciji nacionalnog identiteta. Danas je ona u književnoj i kulturnoj teoriji vrlo razvedena u priči o teorijama nacije/identiteta. Sadržaj kolegija se pak u užem smislu bavi književnošću i kulturom hrvatskoga narodnog preporoda kao diskursima koji u širokih slojeva stanovništva potiču stjecanje društveno važnih vrijednosti i normi te proizvode kontekst djelatan za uspostavljanje nacionalizma kao najsnažnije homogenizirajuće sile. Metodološki okvir čitanja korpusa književnih, publicističkih, programatskih i drugih tekstova hrvatskoga narodnog preporoda temelji se na modernističkim i postmodernističkim teorijama nacije. Spomenute teorije “zamišljanja nacije” (Anderson, Gellner, Hobsbawm, Smith, Bhabha, Balibar i dr.) naciju opisuju kao hibridnu, imaginarnu, izmišljenu kategoriju oslobođenu metafizičke dimenzije. Sadržaj kolegija ne nudi tek panoramski prikaz spomenutih recentnih teorijskih uvida nego ih kritički preispituje oprimjerujući ih upravo na korpusu tekstova Hrvatskog narodnog preporoda. Na tom tragu iako antiesencijalističke teorije naciju čitaju kao diskurzivno simboličku konstrukciju, ona se na zadanom korpusu ne prikazuje kao puki izmišljaj, nego kao djelatna i počesto “problematična” sila života u zajednici koja bi se trebala nužno i stalno iznova propitivati.

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci

Istraživanje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta istraživanjem, na temelju kojeg student izrađuje seminarski rad i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz istraživanja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito pohađanje nastave vrednuje se na temelju evidencija o sudjelovanju studenata na nastavi. Studenti su dužni aktivno sudjelovati na nastavi, redovito čitati teorijsku literaturu, sudjelovati u raspravi i, naposljetku, izraditi i prezentirati seminarski rad. Provjera teorijskih znanja vrši se na pismenom ispitu.

1. Anderson, Benedict, Nacija: zamišljena zajednica, Razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma, Biblioteka alternative, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
2. Bhabha, Homi K., Nation and Narration, Routledge, London – New York, 1990.
3. Hobsbawm, Eric, Uvod: Kako se tradicije izmišljaju, u: Izmišljanje tradicije, zbornik uredili Eric Hobsbawm i Terence Ranger, prevele Slobodanka Glišić i Mladena Prelić, Biblioteka XX vek, (knjiga) 126, Beograd, 2002., str. 5-25.
4. Smith, Anthony D., Nacionalizam i modernizam, Kritički pregled suvremenih teorija nacija i nacionalizma, prevela Mirjana Paić Jurinić, Biblioteka Politička misao, svezak 43, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003.
5. Žužul, Ivana, Tijelo bez kosti, Kako se zamišljao identitet u tekstovima hrvatskih preporoditelja, Zagreb, 2015.

1. Assmann, Aleida, Rad na nacionalnom pamćenju, Kratka istorija nemačke ideje obrazovanja, Biblioteka XX vek, 124, Čigoja štampa, Beograd, 2002.
2. Gross, Mirjana, O integraciji hrvatske nacije, u: Društveni razvoj u Hrvatskoj (od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća), uredila Mirjana Gross, Izvanredna izdanja Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1981., str. 175-190.
3. Balibar, Etienne, We, the people of Europe?, Reflections on transnational citizenship, Translation/Transnation, Princeton University Press, Princeton and Oxford, 2004., 291 str.
4. Brubaker, Rogers, Nationalism reframed, Nationhood and the national question in the New Europe, Cambridge University Press, Cambridge, 1996., 202 str.
5. Chattterjee, Partha, The Nation and its fragments, Princeton University Press, 1993.
6. Gayatri Chakravorty Spivak, Nacionalizam i imaginacija i drugi eseji, preveli s engleskog Snježan Hasnaš i Damir Biličić Fraktura, 2011.
7. Gellner, Ernest, Nationalism, Phoenix, London, 1998.
8. Hastings, Adrian, Gradnja nacionaliteta, preveo i prilagodio Miroslav Jančić, Biblioteka Nacija i država, Buybook i Adamić, Sarajevo – Rijeka, 2003.
9. Hobsbawm, Eric, Nacije i nacionalizam, Erasmus biblioteka, 4, Novi liber, Zagreb, 1993.
10. Hroch, Miroslav, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi, Komparativna analiza društvenog sastava patriotskih grupa malih europskih nacija, Srednja Europa, Zagreb, 2006., 275 str.
11. Jenkins, Richard, Etnicitet u novom ključu, Biblioteka XX vek, 117, Beograd, 2001.
12. Katunarić, Vjeran, Sporna zajednica, Novije teorije o naciji i nacionalizmu, Sociološka biblioteka, Naklada Jesenski i Turk – Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 2003., 335 str.
13. Smith, Anthony D., Nacionalni identitet, Biblioteka XX vek, 99, Beograd, 1998.
14. Žižek, Slavoj, Metastaze uživanja, Biblioteka XX vek, 88, Beograd, 1996., 139 str.

Sveučilišna anketa.