Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
PEDAGOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 3.g. |
ljetni |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Španja, Sanja | 15 |
0 |
0 |
|
Spasenovski, Nemanja | 0 |
0 |
15 |
Definirati osnovne pojmove i odnose paraliziranja kritičkog mišljenja; analizirati odnose između nametnutih podjela (za ili protiv, uzrok – posljedica i dr.);analizirati primjere strategija manipulacije i pokoravanja, nametnutih podjela.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Filozifija kritičkog razmišljenja: važnost pitanja u odgoju i obrazovanju;Prkos, nemoć i prezir: Šutnja, kritizerstvo i mržnja su bolesti današnjice; Čovjek izmiče svakoj definiciji, Dirigirani kaos i sukob civilizacija; Primjeri strategije pokoravanja, nametnutih podjela i paraliziranja kritičkog mišljenja: za il’ protiv, uzrok - posljedica, pobjednik - gubitnik, moderan - zatucan, teista - ateista, liberalan - konzervativan, suvremena i primitivna društva, Istok - Zapad, Sjever- Jug, anarhisti - korporatisti, “mjerljivi” pozitivisti i skeptici, međugeneracijski sukobi i supkulturih skupina mladih, svjetonazorske podjele, patrijahalne i tzv. suvremene obitelji, feministkinje i antifeministkinje, međustranački i unutarstranački sukobi, nacionalni i konfesionalni sukobi, za ili protiv sekularne države. Kriza identiteta, autoriteta i odgoja. Konfuzija uloga u odgoju i obrazovanju; Kult nerada, protestantizam i liberalizam; Društvo na primjeru mekdonaldizacije; Od patrijahalne do fast food i virtualne obitelji; Stereotipi o deci i mladima;Debatni kllubovi i kritičko mišljenje;Praktična pitanja u razvoju kritičkog mišljenja; Odgoj za krtitičko mišljenje i medijske manipulacije,Transformacija kulture u medijsku tiraniju; Strategija medijskih manipulatora;Više informacija – manje znanja; Problemi implementacije bolonjskog procesa, Informacije i činjenice; Statističke prijevare; Greške u interpretacijama istraživanja; Opasnosti u interpretacijama s nezavisnim i zavisnim vaprijablama; Problemska i mentorska nastava; Emocionalna inteligencija; Redefiniranje uspjeha s pomažučim ponašanjem. Kritičko mišljenje i kritička pedagogija; Izvorišta kritičke pedagogije: Progresivni pokret u SAD i John Dewey; Izvorišta kritičke pedagogije: Frankfurtska škola; Izvorišta kritičke pedagogije: Pedagogija samoosvještenja i emancipacije Paulo Freirea; Kulturni kapital i škola: Pierre Bourdieu i Basil Bernstein; Granična pedagogija i učitelj kao transformativni intelektualac Henry Giroux; Pedagogija otpora: Peter McLaren;Feministički pristupi obrazovanju; Poststrukturalističke i postkolonijalne teorije obrazovanja; Kritička pismenost: Douglas Kellner i Ira Shor; Moć i obrazovanje: Michel Foucault; Konzervativna modernizacija obrazovanja: Michael Apple; Neoliberalizam i opće pravo na obrazovanje: Katarina Tomaševski i Konrad Liessmann; Kritike kritičke pedagogije;Moć i nemoć emancipacijskih diskursa - dijaloška i angažirana pedagogija
predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci, konzultacije
Predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera | Slušanje predavanja i sudjelovanje u raspravama | Analizirati aktualnapitanja odgoja i obrazovanja kao i vezu između kritičke pedagogije te obrazovanja i društva; | Aktivnost u nastavi, projekt, pismeni ispit |
Zadatak čitanja i analize primjera | Aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza | Definirati odnose između nametnutih podjela i paraliziranja kritičkog mišljenja: za il’ protiv, uzrok- posljedica, pobjednik - gubitnik, moderan - zatucan, teista - ateista, liberalan - konzervativan; | Aktivnost u nastavi, pismeni ispit |
Analize primjera | Samostalna uporaba literature | Razlučiti pretpostavke za shvaćanje krize identiteta, autoriteta i odgoja |
Projektno istraživanje, završno izvješće |
Suradničko učenje | Rješavanje problemskih zadataka, odgovorno izvršavanje obveza | Iskazati kolegijalnost i odgovornost tijekom suradnje u timskom i individualnom radu na projektu istraživanja. | Aktivnost u nastavi |
Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Projekt, Seminarski rad
pismeno
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0,15 | 0% |
Pismeni ispit | 0,6 | 0% |
Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
Projekt | 0,2 | 0% |
Seminarski rad | 0,3 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita.
Formativna i sumativna evaluacije.