Hrvatsko iseljeništvo u razdoblju prve i druge modernizacije

 

Naziv kolegija:
Hrvatsko iseljeništvo u razdoblju prve i druge modernizacije
Šifra ISVU:
218743
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Tomas, Domagoj
30
0
0
Vonić, Maja
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Studente uputiti u povijest hrvatskoga iseljeništva od sredine 19. st. do početka Domovinskoga rata u okviru modernizacijskih procesa koji su oblikovali širu društvenu, političku, gospodarsku i kulturnu zbilju.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati pojmove iseljeništva i prve i druge modernizacije
  • raščlaniti uzroke i posljedice iseljavanja iz hrvatskih zemalja u 19. i 20. st.
  • preispitati utjecaj hrvatskoga iseljeništva na društvena, politička, gospodarska i kulturna zbivanja u hrvatskim zemljama
  • procijeniti procese integracije, akulturacije i asimilacije među hrvatskim iseljeničkim skupinama

Sadržaj predmeta:

Pojmovno određenje fenomena iseljeništva i prve i druge modernizacije, tipologija iseljenika, uzroci iseljavanja Hrvata iz Austro-Ugarske Monarhije, filoksera i vinska klauzula, iseljenički valovi u Južnu Ameriku i Sjedinjene Američke Države do Prvoga svjetskog rata, društvena, kulturna i publicistička djelatnost hrvatskoga iseljeništva do Prvoga svjetskog rata, Hrvatska bratska zajednica, političko i ekonomsko iseljeništvo u europskim zemljama između dvaju svjetskih ratova, djelovanje političkih organizacija u iseljeništvu između dvaju svjetskih ratova, Hrvatska seljačka stranka, ustaško-domobranski pokret, iseljenički valovi nakon Drugoga svjetskog rata, saveznički izbjeglički logori za hrvatske izbjeglice nakon Drugoga svjetskog rata, Zavod sv. Jeronima u Rimu i Bratovština sv. Jeronima za pomoć hrvatskim izbjeglicama, publicistička djelatnost hrvatskoga iseljeništva, časopis Hrvatska revija, hrvatska iseljenička književnost, političke organizacije hrvatskoga iseljeništva nakon Drugoga svjetskog rata, hrvatske katoličke misije, Hrvatsko proljeće i hrvatsko iseljeništvo, jugoslavenske obavještajne službe u hrvatskom iseljeništvu, športske aktivnosti hrvatskoga iseljeništva, hrvatsko iseljeništvo u popularnoj kulturi. 

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci, ostalo

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
 
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
definirati pojmove iseljeništva i prve i druge modernizacije aktivnost na nastavi
 
predavanje
heuristički razgovor
seminarsko izlaganje
 
slušanje
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature
 
raščlaniti uzroke i posljedice iseljavanja iz hrvatskih zemalja u 19. i 20. st. aktivnost na nastavi
seminarski rad
 
seminarsko izlaganje
heuristički razgovor
rasprava
 
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
 
preispitati utjecaj hrvatskoga iseljeništva na društvena, politička, gospodarska i kulturna zbivanja u hrvatskim zemljama    seminarski rad
aktivnost na nastavi
 
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
seminarsko izlaganje
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
uspoređivanje primjera i zaključivanje
procijeniti procese integracije, akulturacije i asimilacije među hrvatskim iseljeničkim skupinama aktivnost na nastavi
seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,38 0%
Pisani ispit 0,95 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,57 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je ocjena pismenoga ispita esejskoga tipa te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

aktivnost na nastavi 20 %

seminarski rad 30 %

pismeni ispit/usmeni ispit 50 %

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. I. Čizmić – M. Sopta – Vlado Šakić, Iseljena Hrvatska, Zagreb, 2005.
  2. I. Rogić – I. Čizmić, Modernizacija u Hrvatskoj i hrvatska odselidba, Zagreb, 2011.

Dopunska literatura:

  1. Lj. Antić, Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914., Zagreb, 1991.
  2. J. Bogdan, Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima: (1901. - 2001.), Rim – Zagreb, 2001.
  3. G. Borić, Hrvat izvan domovine, Zagreb, 2007.
  4. I. Čizmić, Hrvati u životu Sjedinjenih Američkih Država: doprinos u ekonomskom, političkom i kulturnom životu, Zagreb, 1982.
  5. V. Grubišić, Hrvatska književnost u egzilu, München – Barcelona, 1991.
  6. V. Holjevac, Hrvati izvan domovine, Zagreb, 1967.
  7. J. Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb, 1995.
  8. J. Kljaković, U suvremenom kaosu, Zagreb, 2011.
  9. W. Krašić, Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija, Zagreb, 2018.
  10. A. Laušić – J. Anić, Južna Afrika i Hrvati, Zagreb, 2000.
  11. S. Listeš, Emigrantska Hrvatska revija, Split, 2015.
  12. N. Luetić-Tijan, Život Pavla Tijana, Zagreb, 2014.
  13. M. Meštrović, Život i djelo Ivana Meštrovića, Zagreb, 2011.
  14. A. Mijatović, Bruno Bušić, Zagreb, 2010.
  15. B. Radica, Agonija Europe, Zagreb, 2006.
  16. M. Sopta, Hrvati u Kanadi: oblikovanje hrvatske zajednice od 1945. do 1995., Zagreb, 2012.
  17. M. Tkalčević, Hrvati u Australiji, Zagreb, 1992.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: