Uvod u povijest knjige

 

Naziv kolegija:
Uvod u povijest knjige
Šifra ISVU:
220016
Šifra MOZVAG:
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lakuš, Jelena
30
0
0
Mićunović, Milijana
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Osnovni je cilj predmeta upoznati studente s povijesnim razvitkom pisma, knjige i knjižnica te razumijevanje njihova povijesnog razvoja. Očekuje se da studenti razumiju razloge pojave i razvoja pisma i pisaćih materijala od glinenih pločica do proizvodnje knjige u današnjem informacijskome dobu, da prepoznaju, izdvoje i tumače značajke povijesnih razdoblja sa stajališta razvoja pisane komunikacije i pojave informacijskih ustanova od vremena civilizacija Staroga svijeta do suvremenog informacijskog doba. Stečena znanja predstavljaju opći uvid u povijest knjige te predstavljaju osnovu za razumijevanje i tumačenje socio-kulturoloških obilježja komuniciranja pomoću pisma te proučavanje čitanja kao socijalnog fenomena, kako u povijesnom, tako i u suvremenom kontekstu, obuhvaćenim predmetima na višim godinama preddiplomskoga studija.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

<>-          analizirati povijesni razvitak kulture koja se zasniva na usmenom i pisanom  komuniciranju

  • opisati razloge pojave i razvoja pisma i pisaćih materijala od glinenih pločica do proizvodnje knjige u današnjem informacijskome dobu
  • razlikovati značajke povijesnih razdoblja sa stajališta razvoja pisane komunikacije i pojave informacijskih ustanova od vremena civilizacija Staroga svijeta do suvremenog informacijskog doba
  • vrednovati infrastrukturu knjižne kulture u 19. i 20. stoljeću

Sadržaj predmeta:

U sklopu predmeta obrađuju se pitanja vezana uz pojavu i razvoj pisma i knjige te ustanova za prikupljanje, čuvanje, prijenos i uporabu zabilježena znanja, izdvajaju se i tumače najznačajnije faze u razvoju načina prenošenja znanja, poglavito razvoja pisma i širenja rukopisne knjige u obliku kodeksa u Zapadnoj Europi u ranom, razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Studenti se upoznaju s vrednotama humanizma i renesanse sa stajališta promjena u oralnoj i pisanoj komunikaciji, kao i s procvatom i zrelosti tipografskog medija. Poseban se naglasak stavlja na interakciju društvenih promjena i izuma tiska. Objašnjava se pojava tiskarskoga stroja kao jednog od važnih pokretača razvoja tadašnjeg društva. Proučavaju se obrasci pisane i usmene komunikacije od 16. st. nadalje, utjecaj reformacije i sekularizacije na razvoj pisma, knjige i znanstvenog komuniciranja. Tumače se i pregledno izlažu najznačajnije pojave u razvoju pismenosti, znanosti i kulture u Hrvata, a poglavito infrastruktura pisanog komuniciranja. Tumači se pitanje autorstva kroz povijest, kao i važnost tiskara, knjižara i nakladnika kao neizostavnih dionika u procesu transmisije informacija i znanja. Predavanjem su obuhvaćene sljedeće nastavne jedinice: Što je povijest knjige?. Od usmene k pisanoj kulturi. Podloge za pisanje, pisaći pribor i oblici knjige kroz povijest. Svijet antike i razvoj pisma: sustav pisanja i pisma starog vijeka. Pisana kultura starog vijeka: knjižnice Starog istoka i grčko-rimskog svijeta. Srednjovjekovni svijet: samostani, skriptoriji, sveučilišta, srednjovjekovne knjižnice Hrvatska srednjovjekovna pisana baština. Gutenbergova revolucija, „crna“ umjetnost i temeljna obilježja razvoja tiska do 1500. godine. Početci hrvatskog tiskarstva: hrvatske latinske i glagoljske inkunabule, razvoj hrvatskog tiskarstva do kraja 18. stoljeća. Početci hrvatskog novinstva: hrvatsko novinstvo do 1900. godine. Autori i autorstvo. Infrastruktura knjižne kulture: tiskari, knjižari i nakladnici kao važni dionici u procesu transmisije informacija i znanja. Ilirske čitaonice. Čitaonice i čitaonički pokret u Hrvatskoj s kraja 19. i početka 20. st. Budućnost knjige: stari tekstovi-novi mediji, knjižnice bez polica za knjige.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, seminarska prezentacija, rasprava, analiza literature prepoznati  najreprezentativnija, kao i najrecentnija istraživanja, naslove i autore iz područja povijesti knjige i čitanja aktivno sudjelovanje na seminarima i predavanjima, dva kolokvija/pismeni završni ispit/usmeni ispit, seminarski rad
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature analizirati povijesni razvitak kulture koja se zasniva na usmenom i pisanom  komuniciranju aktivno sudjelovanje na i predavanjima, dva kolokvija/pismeni završni ispit/usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature opisati razloge pojave i razvoja pisma i pisaćih materijala od glinenih pločica do proizvodnje knjige u današnjem informacijskome dobu aktivno sudjelovanje na i predavanjima, dva kolokvija/pismeni završni ispit/usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, seminarska prezentacija, rasprava, analiza literature razlikovati značajke povijesnih razdoblja sa stajališta razvoja pisane komunikacije i pojave informacijskih ustanova od vremena civilizacija Staroga svijeta do suvremenog informacijskog doba aktivno sudjelovanje na seminarima i predavanjima, dva kolokvija/pismeni završni ispit/usmeni ispit, seminarski rad
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, seminarska prezentacija, rasprava, analiza literature vrednovati infrastrukturu knjižne kulture u 19. i 20. stoljeću aktivno sudjelovanje na seminarima i predavanjima, dva kolokvija/pismeni završni ispit/usmeni ispit, seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 1,4 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 1,05 0%
Usmeni ispit 1,05 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir ocjena pismenog ispita (dvaju kolokvija), seminarski rad i usmeni ispit. Od toga 40% konačne ocjene čine dva kolokvija, odnosno završni pismeni ispit, a po 30% seminarski rad i usmeni ispit. Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Burke, P. Što je kulturalna povijest?. Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2006. Str. 11 –30.
  2. Finkelstein, D.; McCleery, A. An Introduction to Book History. New York; Routledge, 2013. (2. izd.) (odabrana poglavlja)
  3. Finkelstein, D.; McCleery, A. The Book History Reader. New York; Routledge, 2006. (2. izd.) (odabrana poglavlja)
  4. Pelc, M. . Zagreb : Golden marketing, 2002. (odabrana poglavlja)
  5. Stipčević, A. Socijalna povijest knjige u Hrvata, Knjiga I-III. Zagreb: Školska knjiga, 2004-2008. (odabrana poglavlja)
  6. Stipčević, A. .  Zagreb : Matica hrvatska, 1985. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

  1. Čitaonički pokret u Hrvatskoj 19. i 20. st. Pula: Sveučilišna knjižnica u Puli, 1996.
  2. Dahl, S. .  Zagreb : HBD, 1979.
  3. Diringer, D.  .  Zagreb : NSB, 1991.
  4. Eliot, Simon; Rose, Jonathan. A Companion to the History of the Book. Wiley-Blackwell, 2009.
  5. Sečić, D. Ivan . Lokve : Naklada Benja, 2000.
  6. Sečić, D. Velimir Deželić: vizionar i predvodnik hrvatskoga knjižničarstva prvih desetljeća 20. st. Zadar : Sveučilište u Osijeku, Osijek: Filozofski fakultet, 2015.
  7. Sečić, J. Josip Badalić: pokretač razvoja hrvatskog knjižničarstva sredinom 20. stoljeća. Zadar : Sveučilište u Osijeku, Osijek: Filozofski fakultet, 2016.
  8. Stipčević, A. Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja, 2000.
  9. Živković, D. : . Lokve : Naklada Benja, 2001.

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Bilježe se podaci o prisustvovanju studenata nastavi. Prati se aktivnost studenata u seminarskoj nastavi. Kritička prosudba predanih seminarskih radova. Pismenim i usmenim ispitom provjerava se usvojenost sadržaja. Završna se kvaliteta provjerava studentskom anketom.

Ostale informacije: