Umjetnost srednjeg vijeka

 

Naziv kolegija:
Umjetnost srednjeg vijeka
Šifra ISVU:
220006
Šifra MOZVAG:
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST UMJETNOSTI - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Marušić, Matko Matija
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj predmeta je stjecanje temeljnih znanja o arhitekturi, skulpturi i slikarstvu umjetnosti srednjeg vijeka u vremenskom okviru od IX. do XV. stoljeća, odnosno upoznavanje studenata sa stilskim obilježjima i sadržajima umjetnosti stilskih epoha predromanike, romanike i gotike. Nadalje, cilj je predmeta upoznati studente s različitim povijesno-umjetničkim, stilskim te povijesnim kategorijama i terminima, zajedno sa studentima interpretirati najznačajnije spomenike nastale u navedenim razdobljima te osposobiti studente za uočavanje i prepoznavanje, povezivanje i razlikovanje spomenika u odnosu na promjene stila i regionalne osobitosti.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će:

  • Prepoznati i identificirati stilske epohe srednjega vijeka (predromanika, romanika, gotika) te primjere srednjovjekovne kulturno-povijesne baštine
  • Usporediti sličnosti i razlike s prijašnjim stilskim razdobljima, analizirati, interpretirati i kontekstualizirati likovna djela
  • Razlikovati i uspoređivati djela iz razdoblja kasne antike i predromanike, između romanike i gotike te između kasne gotike i rane renesanse
  • Valorizirati umjetnička djela i spomenike kulture
  • Integrirati stečena znanja korištenjem literature i u izradi seminarskih tema

Sadržaj predmeta:

Kolegij daje pregled povijesti arhitekture, skulpture i slikarstva srednjega vijeka. Studente se upoznaje s najznačajnijim spomenicima i umjetnicima te obilježjima i razvojnim etapama predromanike, romanike i gotike u Europi i na tlu današnje hrvatske.

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Izlaganje, rasprava, predaja seminarskog rada, vrednovanje aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje literature, samostalna analiza literature; predaja seminarskog rada,
diskusija
integrirati stečena znanja, korištenjem literature i u izradi seminarskih tema Predaja seminarskog rada, izlaganje, kolokviji, pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Pismeni ispit 1,5 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Završna ocjena donosi se na temelju dva kolokvija (ili na temelju rezultata završnog pismenog ispita, ako student nije izlazio na kolokvije), a uz to i na temelju rezultata izlaganja seminarske teme te aktivnog sudjelovanja u radu seminara.

Kolokviji iznose 80 % ocjene. Svaki od kolokvija donosi 40 %  ocjene, dok se 20 % ocjene odnosi na aktivno sudjelovanje u radu seminara. Prvi kolokvij je planiran sredinom semestra, drugi krajem semestra. Kolokviji obuhvaćaju do tada obrađene tematske jedinice. Seminarske teme se obrađuju u formi Power Point prezentacije, gdje će se ocjenjivati usmeno izlaganje teme i osmišljena prezentacija.  Ako student/ica ne položi oba kolokvija koji obuhvaćaju sadržaje predavanja iz navedene ispitne literature, morat će pristupiti završnom pismenom ispitu. Isto vrijedi i ukoliko student/ica nije zadovoljna postignutim uspjehom na kolokvijima. Uspješno polaganje ispita podrazumijeva pozitivnu ocjenu te pohađanje predavanja i seminara.

Segmenti kolegija (pohađanje, aktivnost) vrednovati će se dosljedno tijekom cijelog semestra praćenjem dolazaka i aktivnosti unutar nastavnog procesa.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. J. Beckwith, Early Medieval Art, Thames and Hudson, London, 1974. (poglavlja 1 i 2)
  2. M. Jurković, Od Nina do Knina, katalog izložbe, Zagreb, 1992.
  3. K. J. Conant, Carolingian and Romanesque Architecture, The Pelican History of Art, Harmondsworth, 1979.
  4. C. R. Dodwell, Painting in Europe 800-1200, The Pelican History of Art, 1971.
  5. J. Belamarić, „Romanika“, Enciklopedija Hrvatske umjetnosti, II / 1996., ili Hrvatska likovna enciklopedija - 6 / 2005.
  6. I. Fisković, „Gotika“, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1, Leksikografski zavod Hrvatske, Zagreb, 1995., str. 291 – 307
  7. H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2005. (poglavlje: „Srednji vijek“, str. 224 – 401)

Dopunska literatura:

  1. N. Cambi, Antika, Zagreb, 2002. (poglavlje: „Kasnoantička i starokršćanska civilizacija“; str. 205 – 311)
  2. Rolf Toman (ur.), Romanesque, Könemann, Köln, 1997.
  3. Rolf Toman (ur.), The Art of Gothic, Könemann, Köln, 2004.
  4. Nikolaus Pevsner, An Outline of European Architecture, Hardmonsworth (Penguin Books), 1963. (Poglavlja: The Romanesque style (c.1000–c.1200); The Early and Classic Gothic Style (c.1150–c.1250), str. 89-129; The Late Gothic Style (c.1250–c.1500), str. 130-173).
  5. Werner Müller – Gunter Vogel, Atlas arhitekture I-II, Golden marketing – Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb, 2000.
  6. Hrvati i Karolinzi, katalog izložbe, Split, 2000.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: