Neologizacija u hrvatskome jeziku

Cilj je kolegija upoznati studente s neologizacijskim procesima u hrvatskome standardnom jeziku, odnosno s procesima proširivanja i obogaćivanja leksika koji podrazumijevaju formalnu neologizaciju, semantičku neologizaciju te jezično posuđivanje. Cilj je ukazati na specifične zakonitosti svakoga od neologizacijskih procesa kao i na jezične registre u kojima pojedini procesi dominiraju te osposobiti studente za kritičko mišljenje o suodnosu proširivanja leksika domaćim formalnim i semantičkim sastavnicama te posuđenim elementima.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati osnovne neologizacijske procese,
• razlikovati lekseme s obzirom na neologizacijski proces koji je aktiviran u njihovu nastanku,
• opisati modele širenja semantičkih promjena,
• analizirati mehanizme na temelju kojih se isti izraz pripisuje različitim značenjima,
• razlikovati smjerove semantičkih promjena,
• definirati teorije jezičnoga posuđivanja,
• opisati razloge i učinke jezičnoga posuđivanja.

Neologizmi; definicije, razlozi nastanka, vrste, neologizmi i purizam, procesi institucionalizacije i leksikalizacije, načini stvaranja. Neologizacijski procesi; formalna neologizacija, semantička neologizacija, jezično posuđivanje. Formalna neologizacija: usustavljivanje te proučavanje tvorbenih postupaka i jedinica s obzirom na normativnost uporabe, odnos domaćeg i posuđenog leksika, prodor nehrvatskih tvorbenih načina. Semantička neologizacija: određenje, odnos semantičkih i formalnih neologizama, uzroci semantičkih promjena, posljedice semantičkih promjena (polisemija), mehanizmi semantičkih promjena (metaforizacija i metonimizacija), smjerovi semantičkih promjena (specijalizacija i generalizacija), eufemizacija, eponimizacija, onimizacija. Jezično posuđivanje: razlozi i učinci posuđivanja, teorije jezičnoga posuđivanja, klasifikacija posuđenoga leksika.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz kolokvija i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 20% ocjene čine ocjene iz kolokvija, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

1. Stjepan Babić, Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Globus, Zagreb, 2002.
2. Rudolf Filipović, Teorija jezika u kontaktu: uvod u lingvistiku jezičnih dodira, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1986.
3. Vesna Muhvić-Dimanovski, Neologizmi – problemi teorije i primjene, Zavod za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005.

1. Antun Halonja, Milica Mihaljević, Od računalnoga žargona do računalnoga nazivlja, Hrvatska sveučilišna naklada, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2012.
2. Branko Kuna, Identifikacija eufemizama i njihova tvorba u hrvatskom jeziku, Fluminensia, 19, 1, Rijeka, 2007, str. 95–113.
3. Branko Kuna, Ana Mikić, Semantička neologija u hrvatskome jeziku, u: X. Međunarodni kroatistički znanstveni skup, ur. S. Blažetin, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2012, str. 37–57.
4. Ivan Marković, Tri nehrvatske tvorbe: infiksacija, reduplikacija, fuzija, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 35, Zagreb, 2009, str. 217–241.
5. Vesna Muhvić-Dimanovski, Neologizmi na razmeđi jezične otvorenosti i purizma, Filologija, 30–31, Zagreb, 1998, str. 495–499.
6. Branka Tafra, Razgraničavanje homonimije i polisemije: leksikološki i leksikografski problem, Filologija, 14, Zagreb, 1986, str. 381–393.
7. Marija Turk, Semantičke posuđenice u hrvatskome jeziku, Croatica, 27, 45–46, Zagreb, 1998, str. 203–213.

Uspješnost se izvedbe kolegija prati suradnjom sa studentima na individualnim konzultacijama, uspoređivanjem i analiziranjem rezultata kolokvija te posebno seminarskoga rada.