Neologizacija u hrvatskome jeziku

 

Naziv kolegija:
Neologizacija u hrvatskome jeziku
Šifra ISVU:
218271
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mikić Čolić, Ana
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studente s neologizacijskim procesima u hrvatskome standardnom jeziku, odnosno s procesima proširivanja i obogaćivanja leksika koji podrazumijevaju formalnu neologizaciju, semantičku neologizaciju te jezično posuđivanje. Cilj je ukazati na specifične zakonitosti svakoga od neologizacijskih procesa kao i na jezične registre u kojima pojedini procesi dominiraju te osposobiti studente za kritičko mišljenje o suodnosu proširivanja leksika domaćim formalnim i semantičkim sastavnicama te posuđenim elementima.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati osnovne neologizacijske procese,
  • razlikovati lekseme s obzirom na neologizacijski proces koji je aktiviran u njihovu nastanku,
  • opisati modele širenja semantičkih promjena,
  • analizirati mehanizme na temelju kojih se isti izraz pripisuje različitim značenjima,
  • razlikovati smjerove semantičkih promjena,
  • definirati teorije jezičnoga posuđivanja,
  • opisati razloge i učinke jezičnoga posuđivanja.

Sadržaj predmeta:

Neologizmi; definicije, razlozi nastanka, vrste, neologizmi i purizam, procesi institucionalizacije i leksikalizacije, načini stvaranja. Neologizacijski procesi; formalna neologizacija, semantička neologizacija, jezično posuđivanje. Formalna neologizacija: usustavljivanje te proučavanje tvorbenih postupaka i jedinica s obzirom na normativnost uporabe, odnos domaćeg i posuđenog leksika, prodor nehrvatskih tvorbenih načina. Semantička neologizacija: određenje, odnos semantičkih i formalnih neologizama, uzroci semantičkih promjena, posljedice semantičkih promjena (polisemija), mehanizmi semantičkih promjena (metaforizacija i metonimizacija), smjerovi semantičkih promjena (specijalizacija i generalizacija), eufemizacija, eponimizacija, onimizacija. Jezično posuđivanje: razlozi i učinci posuđivanja, teorije jezičnoga posuđivanja, klasifikacija posuđenoga leksika.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja definirati osnovne neologizacijske procese aktivnost u nastavi
pismeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature razlikovati lekseme s obzirom na neologizacijski proces koji je aktiviran u njihovu nastanku aktivnost u nastavi
kolokvij
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, analiza i čitanje literature opisati modele širenja semantičkih promjena aktivnost u nastavi
seminarsko izlaganje sustavno opažanje i zaključivanje, samostalna uporaba literature, izrada seminarskoga rada analizirati mehanizme na temelju kojih se isti izraz pripisuje različitim značenjima aktivnost u nastavi
kolokvij
predavanje slušanje izlaganja, dijaloška metoda razlikovati smjerove semantičkih promjena pismeni ispit
aktivnost u nastavi
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje predavanja, samostalna uporaba literature, izrada seminarskoga rada definirati teorije jezičnoga posuđivanja pismeni ispit
aktivnost u nastavi
seminarsko izlaganje sustavno opažanje i zaključivanje, samostalna uporaba literature opisati razloge i učinke jezičnoga posuđivanja aktivnost u nastavi
pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,2 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,4 0%
Pismeni ispit 0,6 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz kolokvija i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 20% ocjene čine ocjene iz kolokvija, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Stjepan Babić, Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Globus, Zagreb, 2002.
  2. Rudolf Filipović, Teorija jezika u kontaktu: uvod u lingvistiku jezičnih dodira, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1986.
  3. Vesna Muhvić-Dimanovski, Neologizmi – problemi teorije i primjene, Zavod za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura:

  1. Antun Halonja, Milica Mihaljević, Od računalnoga žargona do računalnoga nazivlja, Hrvatska sveučilišna naklada, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2012.
  2. Branko Kuna, Identifikacija eufemizama i njihova tvorba u hrvatskom jeziku, Fluminensia, 19, 1, Rijeka, 2007, str. 95–113.
  3. Branko Kuna, Ana Mikić, Semantička neologija u hrvatskome jeziku, u: X. Međunarodni kroatistički znanstveni skup, ur. S. Blažetin, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2012, str. 37–57.
  4. Ivan Marković, Tri nehrvatske tvorbe: infiksacija, reduplikacija, fuzija, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 35, Zagreb, 2009, str. 217–241.
  5. Vesna Muhvić-Dimanovski, Neologizmi na razmeđi jezične otvorenosti i purizma, Filologija, 30–31, Zagreb, 1998, str. 495–499.
  6. Branka Tafra, Razgraničavanje homonimije i polisemije: leksikološki i leksikografski problem, Filologija, 14, Zagreb, 1986, str. 381–393.
  7. Marija Turk, Semantičke posuđenice u hrvatskome jeziku, Croatica, 27, 45–46, Zagreb, 1998, str. 203–213.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Uspješnost se izvedbe kolegija prati suradnjom sa studentima na individualnim konzultacijama, uspoređivanjem i analiziranjem rezultata kolokvija te posebno seminarskoga rada.

Ostale informacije: