Osmanska Hrvatska

 

Naziv kolegija:
Osmanska Hrvatska
Šifra ISVU:
218723
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Vlašić, Anđelko
30
0
0
Maksić, Veljko
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s povijesnim činjenicama, strukturama, procesima i fenomenima povijesti hrvatskih zemalja pod vlašću Osmanskoga Carstva kako bi proširili spoznaje o hrvatskoj povijesti u ranom novom vijeku.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati relevantne činjenice o povijesti hrvatskih zemalja pod osmanskom vlašću
  • usporediti obilježja povijesnog razvoja hrvatskih pokrajina pod osmanskom vlašću s obilježjima razvoja drugih hrvatskih pokrajina
  • vrednovati povijesne procese i fenomene karakteristične za povijest hrvatskih zemalja pod osmanskom vlašću
  • analizirati historiografski tekst

Sadržaj predmeta:

Osmansko osvajanje pojedinih hrvatskih pokrajina; Uspostava osmanske vlasti; Obilježja upravnog i sudskog ustroja osmanske vlasti; Društvene, gospodarske i vjerske prilike; Habsburško-osmansko pograničje; Migracije pod osmanskom vlašću; Uzroci i interpretacije islamizacije; Gradovi, trgovina i obrti; Stanje u susjednim osmanskim pokrajinama; Društveni konflikti pod osmanskom vlašću; Materijalna i nematerijalna kultura; Povlačenje Osmanskog Carstva iz hrvatskih zemalja.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
usmjereno slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
opisati relevantne činjenice o povijesti hrvatskih zemalja pod osmanskom vlašću aktivnost na nastavi
esej
usmeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
heuristički razgovor
usmjereno slušanje
usmeno izlaganje
aktivno sudjelovanje u raspravi
usporediti obilježja povijesnog razvoja hrvatskih pokrajina pod osmanskom vlašću s obilježjima razvoja drugih hrvatskih pokrajina seminarski rad
aktivnost na nastavi
esej
usmeni ispit
seminarsko izlaganje
rasprava
usmjereno slušanje samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje  u raspravi
vrednovati povijesne procese i fenomene karakteristične za povijest hrvatskih zemalja pod osmanskom vlašću seminarski rad
aktivnost na nastavi
usmeni ispit
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora
rad na tekstu
rasprava
samostalna analiza izvora i literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
analizirati historiografski tekst aktivnost na nastavi
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Pismeni/usmeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,2 10%
Esej 0,5 30%
Pismeni/usmeni ispit 1 50%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,2 10%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je ocjena pisanoga ispita i usmenoga ispita. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Nenad Moačanin, Turska Hrvatska: Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva do 1791. Preispitivanja, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
  2. Nenad Moačanin, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2001.
  3. Skupina autora, Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja. Hrvatske zemlje u kasnome srednjem vijeku, Matica hrvatska, Zagreb, 2019. (odabrana poglavlja)
  4. Skupina autora, U potrazi za mirom i blagostanjem: hrvatske zemlje u 18. stoljeću, Matica hrvatska, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

  1. Nenad Moačanin i Željko Holjevac, Hrvatsko-slavonska vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Leykam international i Barbat, Zagreb, 2007.
  2. Nenad Moačanin, Požega i Požeština u sklopu Osmanlijskog carstva (1537-1691), Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003.
  3. Nenad Moačanin, Town and Country on the Middle Danube 1526-1690, Brill Publishing, Leiden i Boston, 2006.
  4. Vjeran Kursar, „Rat i mir na šibensko-zadarskom području u drugoj polovici 16. stoljeća i politika osmanske Porte (na temelju odredaba centralne vlasti sačuvanih u Mühimme defterima)“, u: Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti, Božo Došen (ur.), Matica Hrvatska, Ogranak Zadar i Općina Pakoštane, Zadar i Pakoštane, 2017., str. 395-410
  5. Kornelija Jurin Starčević, „Zemlja, seljaštvo i agrikultura u razdoblju osmanske vlasti“, u: Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja, Joško Belamarić i Marko Grčić (ur.), Ministarstvo kulture RH i Klovićevi Dvori, Zagreb, 2007., str. 233-245
  6. Ive Mažuran, Hrvati i Osmansko Carstvo, Golden marketing, Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja)
  7. Stjepan Sršan (ur.), Popis Sandžaka Požega 1579. godine, prev. Fazileta Hafizović, Državni arhiv u Osijeku, Osijek, 2001.
  8. Ive Mažuran, „Požega i Požeška kotlina za turske vladavine”, u: Požega 1227-1977, Marijan Strbašić (ur.), Skupština Općine Slavonska Požega, Požega, 1977.
  9. Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća, sv. 5, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1988. (odabrana poglavlja)
  10. Skupina autora, Historija naroda Jugoslavije, sv. II, Školska knjiga, Zagreb, 1959. (odabrana poglavlja)
  11. Evlija Čelebi, Putopis. Odlomci o jugoslovenskim zemljama, prev. Hazim Šabanović, Svjetlost, Sarajevo, 1967. (odabrana poglavlja)
  12. Kornelija Jurin Starčević, „Osmanski Zemunik: spoznaje iz osmanskih poreznih i vojnih popisa te narativnih vrela“, u: Zemunik u prostoru i vremenu, Josip Faričić i Zdenko Dundović (ur.), Sveučilište u Zadru, Zadar, 2016., str. 158-169
  13. Nenad Moačanin, „Granice i upravna podjela Požeškog sandžaka“, Zbornik Zavoda za povijesne znanosti JAZU 13 (1983), str. 107-118
  14. Skupina autora, Povijest Hrvata: od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)
  15. Kornelija Jurin Starčević, „Urbanization on the Ottoman borders: small towns in the south-west serhad of the Bosnian Eyalet from the sixteenth to the eighteenth centuries“, u: Bordering Early Modern Europe, Maria Baramova, Grigor Boykov i Ivan Parvev (ur.), Harrassowitz Verlag, Wiebaden, 2015., str. 257-273
  16. Nenad Moačanin, „Pristup ekohistoriji Podravine prema osmanskim izvorima”, Ekonomska i ekohistorija 1, 1 (2005), str. 139-146
  17. Kornelija Jurin Starčević, „Osmanski Knin (1522.-1688.)“, u: Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja, Joško Belamarić i Marko Grčić (ur.), Ministarstvo kulture RH i Klovićevi dvori, Zagreb, 2007., str. 649-661
  18. Ive Mažuran, „Turske provale i osvajanja u Slavoniji od kraja 14. do sredine 16. stoljeća“, u: Peti znanstveni sabor Slavonije i Baranje. Zbornik radova, Dušan Čalić i Đuro Berber (ur.), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni rad u Osijeku, Osijek, 1991., str. 17-66
  19. Kornelija Jurin Starčević, „Krajiške elite i izvori prihoda: primjer jadranskog zaleđa u 16. i 17. stoljeću“, Prilozi za orijentalnu filologiju 55 (2006), str. 243-266
  20. Andrić, Stanko, „Slavonija pod Osmanlijama“, Forum. Mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 31/7–9 (1992), str. 146-190
  21. Kornelija Jurin Starčević, „Osmanski Drniš: popisni defteri, narativna vrela i arheološki ostatci kao izvori za (re)interpretaciju osmanske historije u današnjoj Dalmaciji“, Prilozi za orijentalnu filologiju 64 (2015), 217-238

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija: studentska anketa

Ostale informacije: