Osnove komuniciranja

 

Naziv kolegija:
Osnove komuniciranja
Šifra ISVU:
215496
Šifra MOZVAG:
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mićunović, Milijana
30
15
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je predmeta upoznati studente s osnovama, oblicima i načinima verbalne i neverbalne komunikacije. Ponuđeni će sadržaji studentima olakšati razumijevanje i tumačenje komunikacije kao procesa i komunikacijskog ponašanja, posebice u području interpersonalne i interkulturalne komunikacije.

Jedan od ciljeva predmeta je i osposobljavanje studenata za što uspješniju i učinkovitiju komunikaciju u suvremenom društvu globalnih trendova, mobilnosti, međukulturnih susreta i umrežene i digitalne komunikacije.

Također, cilj je predmeta uputiti studente u literaturu, izvore i sadržaje koji s društvenog, kulturnog i komunikacijsko-psihološkog, tj. teorijskog i praktičnog motrišta tumače pitanja i izazove komunikacije kao važnog čimbenika u procesu izražavanja ideja, emocija i stavova te uspostavljanja i održavanja odnosa, kako privatnih tako i profesionalnih.

Ishodi učenja:

Sadržaj predmeta:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • razlikovati psihološke i sociološke aspekte komunikacijskog procesa
  • pozadinske procese koji uvjetuju i utječu na proces komunikacije
  • razlikovati različite komunikacijske situacije i ponašati se u skladu s njima
  • razviti vještine vođenja razgovora i javnoga govora
  • pitanja odnosa kulture, društva i komunikacije
  • razlikovati osnovne elemente vlastite i tuđe kulture i kulturnog identiteta
  • razviti interkulturalne kompetencije, tj. razviti vještine interkulturalne komunikacije i interkulturalnog ophođenja
  • razviti vještinu prepoznavanja i tumačenja neverbalnih poruka te usavršiti vještinu neverbalne komunikacije
  • standarde i pravila online komunikacije i ponašanja, tj. komunikacije i ponašanja na društvenim medijima

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, vježbe, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanja slušanje predavanja i sudjelovanje u raspravama
 
razlikovati psihološke i sociološke aspekte komunikacijskog procesa
 
razumjeti pozadinske procese koji uvjetuju i utječu na proces komunikacije
 
razlikovati osnovne elemente vlastite i tuđe kulture i kulturnog identiteta
pismeni ispit (60% ukupne ocjene, odnosno 120 ocjenskih bodova)
 
seminari priprema seminarskog izlaganja i sudjelovanje u seminarskim raspravama
 
razumjeti pitanja odnosa kulture, društva i komunikacije
 
razlikovati različite komunikacijske situacije i ponašati se u skladu s njima
 
razviti interkulturalne kompetencije, tj. razviti vještine interkulturalne komunikacije i interkulturalnog ophođenja
ocjena seminarskog izlaganja (10% ukupne ocjene, odnosno 20 ocjenskih bodova)
 
vježbe izrada zadataka na vježbama razviti vještine vođenja razgovora i javnoga govora
 
razumjeti standarde i pravila online komunikacije i ponašanja, tj. komunikacije i ponašanja na društvenim medijima
ocjena izrađenih zadataka na vježbama (15% ukupne ocjene, odnosno 30 ocjenskih bodova)
 
samostalni zadatak provedba mini-istraživanja razviti vještinu prepoznavanja i tumačenja neverbalnih poruka te usavršiti vještinu neverbalne komunikacije ocjena izrađenog samostalnog zadatka (15% ukupne ocjene, odnosno 30 ocjenskih bodova)
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Istraživanje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad, Referat

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Istraživanje 0,6 0%
Pismeni ispit 2,4 0%
Pohađanje nastave 1 0%
Praktični rad 0,6 0%
Referat 0,4 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir bodovi iz pisanoga ispita, seminarskog izlaganja (referata), vježbi (praktičnoga rada) i samostalnog zadatka (istraživanja).

Od toga 60% konačne ocjene (120 ocjenskih bodova) čini ocjena pismenog ispita, 15% (30 ocjenskih bodova) ocjena vježbi, 15% (30 ocjenskih bodova) ocjena samostalnog zadatka i 10% (20 ocjenskih bodova) ocjena seminarskog izlaganja.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova, dobar (3) – od 125 do 159 bodova; dovoljan (2) – od 110 do 124 boda; nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Fearon, Tim; Sargent, Emma. Vještina razgovora: kako razgovarati sa svakim u svakoj situaciji. Zagreb: Veble commerce, 2013. (odabrano poglavlje)
  2. Fox, R. Poslovna komunikacija, 2. dopunjeno izd. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada: Pučko otvoreno učilište, 2006. (odabrano poglavlje)
  3. Interkulturalna komunikacija: metode, modeli, primjeri / uredili Dagmar Kumbier, Friedemann Schulz von Thun. Zagreb: Erudita, 2009. (odabrano poglavlje)
  4. Lloyd-Hughes, Sarah. Govorništvo: kako biti izvrstan u javnom govoru. Zagreb: Veble commerce, 2013. (odabrano poglavlje)
  5. Pennington, Donald C. Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2008. (odabrano poglavlje)
  6. Primijenjena psihologija: pitanja i odgovori. Ur. Dinka Čoralo Biruški. Zagreb: Školska knjiga, 2009. (odabrano poglavlje)
  7. RoAne, S. Kako ostaviti dobar dojam promovirajući sebe: vrhunski vodič umješnom druženju kako osobnom tako i online (putem interneta). Zagreb: V. B. Z., 2004. (odabrano poglavlje)
  8. Rouse, Michael J.; Rouse, Sandra. Poslovne komunikacije: kulturološki i strateški pristup. Zagreb: Masmedia, 2005. (odabrano poglavlje)
  9. Samovar, L. A.; Porter, R. E., McDaniel, E. R. Komunikacija između kultura. Jastrebarsko: Slap, 2013. (odabrano poglavlje)
  10. Schulz von Thun, Friedmann. Kako međusobno razgovaramo 1. Zagreb: Erudita, 2001.(odabrano poglavlje)
  11. Schulz von Thun, Friedmann. Kako međusobno razgovaramo 2. Zagreb: Erudita, 2002. (odabrano poglavlje

Dopunska literatura:

  1. Antolović, K.; Sviličić, K. Interpersonalna komunikacija: priručnik. Zagreb: K&K Promocija, 2016.
  2. Bez predrasuda i stereotipa: interkulturalna komunikacijska kompetencija u društvenom i političkom kontekstu s uvodom Michaela Byrama. Rijeka: Izdavački centar, 2005.
  3. Borg, J. Govor tijela: 7 jednostavnih lekcija za svladavanje “nijemog” jezika. Zagreb: Veble commerce, 2009.
  4. Bovee, C. L.; Thil, J. V. Suvremena poslovna komunikacija. Zagreb: Mate: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, 2013.
  5. Carnegie, D. Kako steći komunikacijske vještine. Zagreb: V.B.Z., 2014.
  6. Gottesman, D.; Mauro, B. Umijeće javnog nastupa: osvojite govornicu koristeći se glumačkim vještinama. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2006.
  7. Knapp, M. L.; Hall, J. A. Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2010.
  8. Kumbier, D. Ona kaže, on kaže: komunikacijska psihologija u vezama obitelji i na poslu. Zagreb: Erudita, 2007.
  9. Nhat Hanh, T. Umijeće komuniciranja. Zagreb: Planetopija, 2015.
  10. Rijavec, M.; Miljković, D. Neverbalna komunikacija: jezik koji svi govorimo. Zagreb: IEP: VERN: D2, 2002.
  11. Webster, R. Govor tijela: brzo i lako. Rijeka, Zagreb: Leo-commerce, 2016.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Aktivnost studenata prati se na predavanjima kroz interaktivni dio predavanja, na seminarima tijekom izlaganja i sudjelovanja u grupnim raspravama te kroz održane vježbe. Na početku svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s prethodno održanoga sata u obliku pitanja i odgovora. Također, na kraju svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s toga sata, također u obliku pitanja i odgovora. Na seminarima se kroz grupne rasprave nastoji kritički i konstruktivno analizirati problemska pitanja i nastavni sadržaj, dok se na vježbama kroz uspješno odrađene zadatke provjerava usvojeno gradivo.

Ostale informacije: