Povijest srednje i jugoistočne Europe u ''dugom'' 19. stoljeću

Studentima omogućiti uvid u povijest srednje i jugoistočne Europe od Francuske revolucije (Svištovskoga mira) do kraja Prvoga svjetskog rata, s naglaskom na procese izgradnje modernih nacija, druge političke i tehničke modernizacijske procese na području Habsburške Monarhije/Austro-Ugarske Monarhije i europskoga dijela Osmanskoga Carstva te proces razvoja „istočnoga pitanja“ i njegova rješavanja u kontekstu europskih međunarodnih odnosa.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• objasniti historiografski terminološki konstrukt „dugoga“ 19. stoljeća
• prepoznati kulturno-civilizacijska i povijesno-politička obilježja srednje i jugoistočne Europe
• raščlaniti procese izgradnje modernih nacija na području Habsburške Monarhije/Austro-Ugarske Monarhije i europskoga dijela Osmanskoga Carstva
• identificirati sličnosti i razlike modernizacijskih procesa na području Habsburške Monarhije/Austro-Ugarske Monarhije i Osmanskoga Carstva
• objasniti pojam „istočnoga pitanja“

Pojmovi srednje i jugoistočne Europe kroz povijest, podunavsko-panonski i balkanski zemljopisni prostor, opća kulturno-civilizacijska i povijesno-politička obilježja srednje i jugoistočne Europe, „dugo“ 19. stoljeće, jakobinska urota Ignjata Martinovića, narodi u Habsburškoj Monarhiji, ideje panslavizma, asutroslavizma i jugoslavenstva, Slavenski kongres u Pragu 1848., revolucije 1848. u Habsburškoj Monarhiji, Bachov apsolutizam, Austro-ugarska nagodba 1867., „istočno pitanje“, tanzimat, nacionalna i politička emancipacija nemuslimanskih naroda u europskom dijelu Osmanskoga Carstva, Bosna i Hercegovina pod osmanskom upravom, Hercegovački ustanak 1875. – 1878., Berlinski kongres 1878., Bosna i Hercegovina pod austro-ugarskom upravom, mladoturski pokret, Balkanski ratovi 1912. – 1913., židovska zajednica na tlu srednje i jugoistočne Europe u „dugom“ 19. stoljeću, Sarajevski atentat i Prvi svjetski rat.      

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci, ostalo

Aktivnost i priprema za nastavu, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je ocjena pismenoga ispita te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

aktivnost na nastavi 20 %

seminarski rad 30 %

pismeni ispit/usmeni ispit 50 %

1. D. Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća (knjiga 1, 1800. - 1914.), Zagreb, 2005.
2. D. Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća (knjiga 2, 1914. - 1999.), Zagreb, 2005. (str. 17. – 56.)

1. S. M. Džaja, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918), Mostar, 2002.
2. H. Haselsteiner, Ogledi o modernizaciji u srednjoj Europi, Zagreb, 1997.
3. M. Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi: komparativna analiza društvenog sastava patriotskih grupa malih europskih nacija, Zagreb, 2006.
4. P. M. Judson, Povijest Habsburškog Carstva, Zagreb, 2018.
5. L. Kontler, Povijest Mađarske: tisuću godina u srednjoj Europi, Zagreb, 2007.
6. J. Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb, 1986.
7. D. Pavličević, Hrvati i istočno pitanje, Zagreb, 2007.
8. A. J. P. Taylor, Habsburška Monarhija 1809. – 1918., Zagreb, 1990.
9. M. Todorova, Imaginarni Balkan, Zagreb, 2015.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.