Povijest srednje i jugoistočne Europe u ''dugom'' 19. stoljeću

 

Naziv kolegija:
Povijest srednje i jugoistočne Europe u ''dugom'' 19. stoljeću
Šifra ISVU:
218721
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Volner, Hrvoje
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Studentima omogućiti uvid u povijest srednje i jugoistočne Europe od Francuske revolucije (Svištovskoga mira) do kraja Prvoga svjetskog rata, s naglaskom na procese izgradnje modernih nacija, druge političke i tehničke modernizacijske procese na području Habsburške Monarhije/Austro-Ugarske Monarhije i europskoga dijela Osmanskoga Carstva te proces razvoja „istočnoga pitanja“ i njegova rješavanja u kontekstu europskih međunarodnih odnosa.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • objasniti historiografski terminološki konstrukt „dugoga“ 19. stoljeća
  • prepoznati kulturno-civilizacijska i povijesno-politička obilježja srednje i jugoistočne Europe
  • raščlaniti procese izgradnje modernih nacija na području Habsburške Monarhije/Austro-Ugarske Monarhije i europskoga dijela Osmanskoga Carstva
  • identificirati sličnosti i razlike modernizacijskih procesa na području Habsburške Monarhije/Austro-Ugarske Monarhije i Osmanskoga Carstva
  • objasniti pojam „istočnoga pitanja“

Sadržaj predmeta:

Pojmovi srednje i jugoistočne Europe kroz povijest, podunavsko-panonski i balkanski zemljopisni prostor, opća kulturno-civilizacijska i povijesno-politička obilježja srednje i jugoistočne Europe, „dugo“ 19. stoljeće, jakobinska urota Ignjata Martinovića, narodi u Habsburškoj Monarhiji, ideje panslavizma, asutroslavizma i jugoslavenstva, Slavenski kongres u Pragu 1848., revolucije 1848. u Habsburškoj Monarhiji, Bachov apsolutizam, Austro-ugarska nagodba 1867., „istočno pitanje“, tanzimat, nacionalna i politička emancipacija nemuslimanskih naroda u europskom dijelu Osmanskoga Carstva, Bosna i Hercegovina pod osmanskom upravom, Hercegovački ustanak 1875. – 1878., Berlinski kongres 1878., Bosna i Hercegovina pod austro-ugarskom upravom, mladoturski pokret, Balkanski ratovi 1912. – 1913., židovska zajednica na tlu srednje i jugoistočne Europe u „dugom“ 19. stoljeću, Sarajevski atentat i Prvi svjetski rat.      

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci, ostalo

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
 
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
objasniti historiografski terminološki konstrukt „dugoga“ 19. stoljeća aktivnost na nastavi
 
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
seminarsko izlaganje
 
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
 
prepoznati kulturno-civilizacijska i povijesno-politička obilježja srednje i jugoistočne Europe  aktivnost na nastavi
seminarski rad
seminarsko izlaganje
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
 
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
uspoređivanje primjera i zaključivanje
raščlaniti procese izgradnje modernih nacija na području Habsburške Monarhije/Austro-Ugarske Monarhije i europskoga dijela Osmanskoga Carstva   seminarski rad
aktivnost na nastavi
 
seminarsko izlaganje
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
 
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
uspoređivanje primjera i zaključivanje
identificirati sličnosti i razlike modernizacijskih procesa na području Habsburške Monarhije/Austro-Ugarske Monarhije i Osmanskoga Carstva seminarski rad
aktivnost na nastavi
 
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
seminarsko izlaganje
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
objasniti pojam „istočnoga pitanja“ aktivnost na nastavi
seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost i priprema za nastavu, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost i priprema za nastavu 0,38 0%
Pisani ispit 0,95 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,57 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je ocjena pismenoga ispita te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

aktivnost na nastavi 20 %

seminarski rad 30 %

pismeni ispit/usmeni ispit 50 %

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. D. Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća (knjiga 1, 1800. - 1914.), Zagreb, 2005.
  2. D. Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća (knjiga 2, 1914. - 1999.), Zagreb, 2005. (str. 17. – 56.)

Dopunska literatura:

  1. S. M. Džaja, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918), Mostar, 2002.
  2. H. Haselsteiner, Ogledi o modernizaciji u srednjoj Europi, Zagreb, 1997.
  3. M. Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi: komparativna analiza društvenog sastava patriotskih grupa malih europskih nacija, Zagreb, 2006.
  4. P. M. Judson, Povijest Habsburškog Carstva, Zagreb, 2018.
  5. L. Kontler, Povijest Mađarske: tisuću godina u srednjoj Europi, Zagreb, 2007.
  6. J. Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb, 1986.
  7. D. Pavličević, Hrvati i istočno pitanje, Zagreb, 2007.
  8. A. J. P. Taylor, Habsburška Monarhija 1809. – 1918., Zagreb, 1990.
  9. M. Todorova, Imaginarni Balkan, Zagreb, 2015.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: