Obrazovanje i društvo

Definirati osnove pojmove sociologije odgoja i obrazovanja u istraživanju polideterminizma odnosa obrazovanja i društva;

analizirati suvremene društvene promjene i obrazovne djelatnosti;razlučiti pretpostavke za shvaćanje obrazovanja kao društvenog čimbenika za individualni i društveni razvoj; iskazati  odgovornost prema obvezama.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• analizirati polideterminizam i njegovu vezu između obrazovanja i društva;
• definirati odnose između različitih čimbenika društvene sredine i obrazovanja;
• razlučiti pretpostavke za shvaćanje obrazovanja kao društvenog čimbenika za individualni i društveni razvoj;

Sociologija odgoja i obrazovanja u istraživanju polideterminizma odnosa obrazovanja i društva; Društveni kontekst obrazovanja; Povijesno-komparativni pristup istraživanju odnosa obrazovanja i društva.

Društvene promjene i obrazovna djelatnost; Kritička teorija društva; Funkcionalističke i pozitivističke interpretacije obrazovanja; Demokratske vrijednosti između teorije i prakse odgoja; Obrazovne i društvene promjene; Čimbenici demokratizacije obrazovanja.

Socijalna struktura nasuprot obrazovnoj politici; Mehanizmi socijalne selekcije u obrazovnom sustavu; Šanse i uspjeh u obrazovanju; Kritičke primjedbe na ideološke premise pojma permanentnog obrazovanja.

Deduktivno-teorijski i induktivno-empirijski pristup u istraživanju  čovjeka, društaobrazovabja i vrednota; Teleologija rada: rad i praxis; rad- znanje-obrazovanje; Dihotomna podjela rada kroz povijest; Rad u svijetlu filozofijskih, sociologijskih. antropologijskih i psihologijskih interpretacija; Stvarnost i utopija oslobađanja rada; Velike korporacije i ljudski resursi; Ergološke osnove organizacije nastave; Fetiški karakter robe; "Carstvo nužnosti" i "carstvo slobode"; Metoda "idealnih tipova"  Maxa Webera u istraživanju homooeconomicusa i odgojne vrijednosti rada; Odbojna i/ili odgojna uloga rada; Odgojne vrijednosti rada; Terapijska uloga rada; Princip odgovornosti: temelj funkcioniranja pravne države i uspješnosti u procesu rada i izobrazbe; Instrumenti za ispitivanje zadovoljstva poslom i odnosa prema radu; Pedagogijske implikacije rezultata istraživanja odnosa prema radu; Postsocijalistički povratak u tejlorizam.

Dirigirani kaos i sukob civilizacija; Anarhizam i korporatizam: nasilje po scenariju korporatista i anarhista. Suvremena obitelj na kušnjama; Posljedice (preferiranja) radikalnog moralnog relativizma u odgoju; Konfuzija uloga i kriza identiteta; Stilovi ponašanja i vrijednosne orijentacije; Anarhističke implikacije u teoriji i praksi odgoja; Kriza identiteta mladih kao indikator neorganiziranosti slobodno-vremenskih aktivnosti mladih; Dokumenti, tijek i osnovne karakteristike posljednjih studentskih prosvjeda; Skepticizam i anarhizam izigrane generacije; Pedagoške implikacije oslobađanja od rada; Studentske pobune nekad danas; Od skeptične do bumerang i stečajne generacije.

Perspektive obrazovanja; obrazovanje kao oslobađanje; Novi prostori znanosti i informatizacije društva; Zvanja sutrašnjice; Obrazovna selekcija i profesionalna orijentacija; Kriza autoriteta; Strategije obrazovnih promjena, Izvanškolske potrebe mladih u različitim državama. Konfuzija uloga i kriza identiteta; Stilovi ponašanja i vrijednosne orijentacije; Slobodno vrijeme mladih u procesima modernizacije; Kriza odgoja i ekspanzija suvremenih ovisnosti.

predavanja, mentorski rad, samostalni zadatci, konzultacije

Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 85% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. 

1. Ilišin, V. (1999). Mladi na marginamadruštva i politike. Zagreb: Alineja.
2. Ilišin, V., Bouillet, D., Gvozdanović, A., Potočnik, D. (2013). Zagreb: Institut za društvena istraživanja, Friedrich EbertStiftung.
3. Miliša, Z. (1999). Odgojne vrijednosti rada. Split: Književni krug.
4. Stoll, L., Fink, D. (2000), Mijenjajmonašeškole, Kakounaprijeditidjelotvornost i kvalitetuškola, Zagreb: Educa.

1. Cifrić, I. (1990). Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: Školske novine.
2. Flere, S. (ur.) (1986). Proturječja suvremenog obrazovanja. Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: RZ RKSSO.
3. Lesourne, J. (1993); Obrazovanje i društvo: izazovi 2000. godine,Educa, Zagreb, str. 79-10.
4. Miliša, Z., Proroković, A., Knez, A. (2009). Radne vrijednosti i zadovoljstvo poslom s obzirom na nekesociodemografske značajke. ActaIadertina Vol. 6, str. 3-17.
5. Miliša, Z. (2009). Odnos mladih prema volontiranju, radu i slobodnom vremenu. Diacovensia, 16(1-2), str. 93-114.
6. Miliša, Z. i Perin, V., (2004.), Rad - odgojna vrijednost u komunama za ovisnike, Rijeka: DigitalPoint.
7. Pastuović, N. (1999). Sociologija cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. U: Edukologija: Integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen. Str: 316-417.
8. Vujčić, V. (1990). Obrazovne šanse, Školske novine, Zagreb,

Formativna i sumativna evaluacija nastavnika i studenata.