Psihologija pandemije

 

Naziv kolegija:
Psihologija pandemije
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Marčinko, Ivana
0
0
0
Marinić, Damir
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s temeljnim pojmovima, modelima i teorijama pandemije, psihičkim reakcijama na stanje pandemije, te pristupima facilitacije psihosocijalne prilagodbe na uvjete pandemije.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • Prepoznati, razlikovati i usporediti različite modele razvoja pandemije i psihosocijalne prilagodbe na uvjete pandemije;
  • Prepoznati različite faze i stadije psihosocijalne prilagodbe na uvjete pandemije u tjelesnoj, kognitivnoj, emocionalnoj i socijalnoj domeni;
  • Kritički analizirati i adekvatno primijeniti psihološke postupke i intervencije na pojedinim stadijima psihosocijalne prilagodbe pojedinca i zajednice na uvjete pandemije;

Organizirati i provesti individualne i grupne psihološke postupke i intervencije s obzirom na specifične stadije psihosocijalne prilagodbe na uvjete pandemije.

Sadržaj predmeta:

Što je pandemija – povijest pandemija, psihosocijalni i ekonomski učinci, učinci na zdravstveni sustav, modeli širenja zaraze. Suvremene metode upravljanja pandemijom. Psihološke reakcije na uvjete pandemije. Osobine ličnosti kao faktori emocionalne otpornosti na učinke pandemije. Kognitivno-bihevioralni modeli zdravstvene anksioznosti. Bihevioralni imunološki sustav. Utjecaj "teorija zavjere" na psihosocijalnu prilagodbu na uvjete pandemije. Socio-psihološki faltori prilagodbe na uvjete pandemije. Unapređivanje komunikacije o rizicima pandemije. Psihološki aspekti cijepljenja i procjepljenosti. Tretman emocionalnog distresa uzrokovanog uvjetima pandemije. Što nakon pandemije – uvjeti prilagodbe nakon pandemije.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanje, grupna rasprava Slušanje izlaganja, rasprava Prepoznati, razlikovati i usporediti različite modele razvoja pandemije i psihosocijalne prilagodbe na uvjete pandemije Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, pismeni ispit
Predavanje, grupna rasprava, praktične radionice Slušanje izlaganja, rasprava, praktični rad Prepoznati različite faze i stadije psihosocijalne prilagodbe na uvjete pandemije u tjelesnoj, kognitivnoj, emocionalnoj i socijalnoj domeni Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, pismeni ispit
Predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava, praktične radionice Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, praktični rad, izrada seminara Kritički analizirati i adekvatno primijeniti psihološke postupke i intervencije na pojedinim stadijima psihosocijalne prilagodbe pojedinca i zajednice na uvjete pandemije Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit
Predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava, praktične radionice Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, praktični rad, izrada seminara Organizirati i provesti individualne i grupne psihološke postupke i intervencije s obzirom na specifične stadije psihosocijalne prilagodbe na uvjete pandemije Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,3 0%
Pismeni ispit 0,6 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,6 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir pohađanje i aktivnost u nastavi (20%), usmeno izlaganje seminarskog rada (40%), i ocjena seminarskog rada (40%).

 

Seminarski rad

 

Student priprema samostalno istraživanje u okviru seminarske nastave. Istraživanje se putem usmenog izlaganja ocjenjuje na sljedeći način:

 

Element

Razina postignuća

Ocjena

Seminarski rad

Izlaganje je teorijsko-metodološki točno oblikovano, logički dobro strukturiran, činjenično točan, izražava izvoran pristup obradi teme, uz uporabu opsežne relevantne literature.

5

Izlaganje je točno u najvažnijim sadržajno-strukturnim elementima, zadovoljava formalne kriterije, ne izražava izvornost pristupa uz manje pogreške logičko-metodološkog strukture i obrade sadržaja, većinom primjerene literature uz manje pojmovno-kategorijalne pogreške.

4

Izlaganje izostavlja važne činjenice vezane uz temu, obrada je manjkava ili netočna, logički postoje propusti, zadovoljeni su formalni kriteriji bez originalnosti, s neprimjerenim brojem bibliografskih jedinica od preporučenoga, koje nisu relevantne i recentne.

3

Izlaganje izostavlja temeljne elemente, strukturno-sadržajno je nedorečeno i nepotpuno, obrada teme je većim dijelom promašena uz značajnije pogreške na sadržajno-logičkom planu, formalne kriterije zadovoljava samo djelomice, bez originalnog pristupa obradi teme, s minimalnim i zastarjelim brojem nerelevantnih bibliografskih jedinica.

2

Student nije usmeno izlagao i pismeno dostavio seminarski rad.

1

 

Završni ispit

 

Završni ispit sastoji se pismenog ispita koji sadržajno pokriva cjelokupni nastavni sadržaj. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se na temelju broja postignutih bodova, i to na temelju sljedeće ljestvice:

Broj bodova

Ocjena

90-100

5

80-89

4

70-79

3

60-69

2

 

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  • Taylor, S. (2019). The psychology of pandemics: Preparing for the next global outbreak of infectious disease. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing.

Osterholm, M.T. i Olshaker, M. (2017). Deadliest enemy: Our war against killer germs. New York: Little, Brown and Co.

Dopunska literatura:

  • Davis, M. i Lohm, D. (2020). Pandemics, publics and narrative. New York: Oxford University Press.
  • Kucharski, A. (2020). The rules of contagion: Why things spread – and why they stop. London: Profile Books Ltd.
  • Price-Smith, A.T. (2009). Contagion and chaos: Disease, ecology, and national security in the era of globalization. Cambridge: MIT Press.

Zacher, M.W. i Keefe, T.J. (2008). The politics of global health governance: United by contagion. New York: Palgrave Macmillan.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija psihologije.

Ostale informacije: