Psihologija zajednice

Upoznati studente s temeljnim obilježjima suvremenog globalnog društva, te sustava vrijednosti na kojima počivaju uravnoteženi i zdravi odnosi u takvom društvu, kako bi mogli u radu s grupama i zajednicama različitih karakteristika i profila prepoznati specifična polazišna stanja i postupno ih dovesti do zdrave i, u globalnom kontekstu, održive međusobne povezanosti.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• Razumjeti osnovna teorijska i praktična načela rada s grupama i zajednicama, neovisno o njihovim specifičnim karakteristikama, profilima i potrebama;
• Prepoznati, razlikovati i usporediti načela suvremenog globalnog društva i način na koji ista djeluju u odnosu pojedinca i njegove socijalne okoline;
• Kritički analizirati i adekvatno primijeniti postupke i intervencije na pojedinim razvojnim stadijima zajednice, uzimajući u obzir obilježja suvremenog globalnog društva;

Organizirati i provesti grupne postupke i intervencije u svrhu rasta i razvoja zajednice, u skladu s obilježjima suvremenog globalnog društva.

Obilježja suvremenog globalnog društva: međuovisnost i kompleksnost. Uloga odgoja i obrazovanja u društvu. Karakteristike nove generacije. Važnost utjecaja socijalne okoline na razvoj pojedinca. Praktični aspekti procesa izgradnje zajednice: radionica, okrugli stol, igre, refleksija, vođenje dnevnika. Faze izgradnje zajednice. Oblikovanje emocionalnog procesa izgradnje zajednice. Pristup i uloga psihologa u radu sa zajednicama. Priprema za rad sa zajednicom. Sličnosti i razlike u radu s homogenim i heterogenim grupama. Simulacije procesa rada sa specifičnim grupama: grupa u domu umirovljenika, grupa voditelja nevladinih organizacija, grupa zatvorenika, grupa pacijenata s terminalnim dijagnozama, grupa nezaposlenih, grupa problematičnih tinejdžera.

Predmet je oblikovan kao niz iskustvenih radionica i predavanja koji se temelje na suvremenim spoznajama iz područja odgoja i obrazovanja, karakteristikama današnjeg globalnog društva, te znanosti o mrežama, kao i praktičnim aspektima radu sa grupama i zajednicama. Studenti uče o gore navedenim temama kroz refleksiju o iskustvima koja su stekli na radionicama. Kao rezultat tog procesa, studenti trebaju u malim grupama osmisliti proces izgradnje grupe za određenu heterogenu malu grupu, i taj proces prikazati, s kratkim osvrtom u svom seminarskom radu.

predavanja, seminari i radionice, vježbe, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir pohađanje i aktivnost u nastavi (20%), usmeno izlaganje seminarskog rada (40%), i ocjena seminarskog rada (40%).

Seminarski rad

Student priprema samostalno istraživanje u okviru seminarske nastave. Istraživanje se putem usmenog izlaganja ocjenjuje na sljedeći način:

Seminarski rad

Izlaganje je teorijsko-metodološki točno oblikovano, logički dobro strukturiran, činjenično točan, izražava izvoran pristup obradi teme, uz uporabu opsežne relevantne literature.

5

Izlaganje je točno u najvažnijim sadržajno-strukturnim elementima, zadovoljava formalne kriterije, ne izražava izvornost pristupa uz manje pogreške logičko-metodološkog strukture i obrade sadržaja, većinom primjerene literature uz manje pojmovno-kategorijalne pogreške.

4

Izlaganje izostavlja važne činjenice vezane uz temu, obrada je manjkava ili netočna, logički postoje propusti, zadovoljeni su formalni kriteriji bez originalnosti, s neprimjerenim brojem bibliografskih jedinica od preporučenoga, koje nisu relevantne i recentne.

3

Izlaganje izostavlja temeljne elemente, strukturno-sadržajno je nedorečeno i nepotpuno, obrada teme je većim dijelom promašena uz značajnije pogreške na sadržajno-logičkom planu, formalne kriterije zadovoljava samo djelomice, bez originalnog pristupa obradi teme, s minimalnim i zastarjelim brojem nerelevantnih bibliografskih jedinica.

2

Student nije usmeno izlagao i pismeno dostavio seminarski rad.

1

Završni ispit

Završni ispit sastoji se pismenog ispita koji sadržajno pokriva cjelokupni nastavni sadržaj. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se na temelju broja postignutih bodova, i to na temelju sljedeće ljestvice:

Broj bodova

Ocjena

90-100

5

80-89

4

70-79

3

60-69

2

Obaveze studenata na predmetu su sljedeće:

- redovito pohađanje nastave;

- aktivno sudjelovanje u nastavi;

- izrada i prezentiranje seminarskoga rada;

- predaja pismenog seminarskog rada nakon završetka nastave.

• Moritsugu, J., Vera, E., Wong, F.Y. i Grover Duffy, K. (2013). Community psychology. London: Routledge.
• Kloos, B., Hill, J., Thomas, E., Wandersman, A., Elias, M.J. i Dalton, J.H. (2012). Community psychology: Linking individuals and communities. Belmont: Wadsworth Cengage learning.
• Rappaport, J. i Seidman, E. (2000). Handbook of community psychology. New York: Springer.

Christakis, N.A. i Fowler, J.H. (2010). Povezani: Iznenađujuća moć društvenih mreža i kako one utječu na naše živote. Zagreb: Algoritam.

• Miljević-Riđički, R., Maleš, D. i Rijavec, M. (1999). Odgoj za razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap.
• Moon, J.A. (2004). A handbook of reflective and experiential learning: Theory and practice. London: Routledge.
• Kagan, S. i Kagan, M. (1994). Kagan cooperative learning. San Clemente: Kagan publishing.
• McGonigal, J. (2011). Reality is broken: Why games make us better and how they can change the world. New York: Penguin Press.
• Csikszentmihalyi, M. (2008). Flow: The psychology of optimal experience. Harper Collins e-books.
• Bohm, D. (1996). On dialogue. London: Routledge.
• Buber, M. (1977). I and Thou. Edinburgh: T. & T. Clark.
• Bunčić, K., Ivković, Đ., Janković, J. i Penava, A. (1998). Igrom do sebe: 102 igre za rad u grupi. Zagreb: Alinea.
• Beard, C. (2010). Experiential learning toolkit: Blending practice with concepts. London: Kogan Page Ltd.

Belmont, J.A. (2006). 103 group activities and TIPS. Eau Claire: Pesi.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija psihologije.