Uvod u znanstvenoistraživački rad

 

Naziv kolegija:
Uvod u znanstvenoistraživački rad
Šifra ISVU:
215385
Šifra MOZVAG:
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Hasenay, Damir
30
0
0
Horvat, Ines
0
15
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s osnovnim obilježjima znanosti, znanstvenim načinom razmišljanja, metodologijom znanstveno-istraživačkog rada, vrstama i strukturom znanstvenih i stručnih publikacija kao i s etičkim načelima znanstveno-istraživačkog rada.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • objasniti obilježja znanstvenog i stručnog rada
  • opisati uvjete u kojima nastaju osnovni obrasci znanstvenog komuniciranja kojima je cilj prijenos informacija i sustavno bogaćenje korpusa dostupnoga znanja
  • razumjeti obilježja strukture, formata i stila znanstvenih i stručnih članaka
  • pripremiti sažetak znanstvene i stručne publikacije
  • primijeniti razne načine i stilove citiranja literature
  • klasificirati znanstvene metode na temelju njihovih osnovnih obilježja
  • primijeniti znanstveni način mišljenja i znanstveni stil u pripremi i provedbi znanstvenih i stručnih istraživanja
  • razumjeti važnost etičnog postupanja i primjene etičkih principa u svim fazama znanstvenog i stručnog rada

Sadržaj predmeta:

Znanost i znanstveno-istraživački rad. Osnovna obilježja znanosti. Klasifikacija znanosti. Znanstvena komunikacija. Znanstveni časopisi. Elektronički časopisi. Vrste znanstvenih istraživanja. Odabir teme istraživanja. Odabir i pregled izvora. Pisanje bilježaka. Utvrđivanje cilja i odabir metoda. Kategorizacija znanstvenih radova. Pisanje izvornog znanstvenog rada, pisanje ostalih znanstvenih radova. Citiranje. Pisanje sažetka. Predstavljanje i prezentacija rada. Osobna, institucionalna i šira društvena razina primjene etičkih principa u znanstvenom i stručnom radu.

Na vježbama se studenti upoznaju sa strukturom, formatom i stilom znanstvenih i stručnih članaka, vježbaju pisanje sažetaka i osposobljavaju se za upotrebu različitih načina i stilova citiranja literature.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, vježbe, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanja slušanje predavanja i sudjelovanje u raspravama • objasniti obilježja znanstvenog i stručnog rada
• klasificirati znanstvene metode na temelju njihovih osnovnih obilježja
• primijeniti znanstveni način mišljenja i znanstveni stil u pripremi i provedbi znanstvenih i stručnih istraživanja
• razumjeti važnost etičnog postupanja i primjene etičkih principa u svim fazama znanstvenog i stručnog rada
pismeni ispit (50 %): 100; usmeni ispit (15%): 30.
vježbe izrada zadataka na vježbama • razumjeti obilježja strukture, formata i stila znanstvenih i stručnih članaka
• pripremiti sažetak znanstvene i stručne publikacije
• primijeniti razne načine i stilove citiranja literature
kontinuirana provjera i ocjenjivanje izvršavanja zadataka i aktivnosti (20 %): 40.
seminarsko izlaganje i raspravište usmeno izlaganje i sudjelovanje u raspravi • opisati uvjete u kojima nastaju osnovni obrasci znanstvenog komuniciranja kojima je cilj prijenos informacija i sustavno bogaćenje korpusa dostupnoga znanja
• primijeniti znanstveni način mišljenja i znanstveni stil u pripremi i provedbi znanstvenih i stručnih istraživanja
ocjena kvalitete seminarskog izlaganja i razine na kojoj je provedena rasprava (15 %) 30.

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1,75 0%
Pismeni ispit 1,25 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: praktičan rad na vježbama: 40 (20 %); seminarsko izlaganje: 30 (15 %); pismena provjera znanja: 100 (50 %); usmeni ispit 30 (15 %).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Tkalac Verčić, A.; Sinčić Ćorić, D.; Pološki Vokić, N. Priručnik za metodologiju istraživačkog rada. Zagreb: M.E.P. Consult, 2010.
  2. Marušić, M. et al. Uvod u znanstveni rad u medicini. 3. obnovljeno i dopunjeno izdanje. Zagreb : Medicinska naklada; 2004.
  3. Silobrčić, V. Kako sastaviti i objaviti znanstveno djelo. 4. dopunjeno izdanje. Zagreb : Medicinska naklada, 1998.
  4. Zelenika, R. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka, Ekonomski fakultet, 1998.

Dopunska literatura:

  1. Kniewald, J. Metodika znanstvenog rada. Zagreb : Multigraf, 1993.(odabrana poglavlja)
  2. Lelas, S, Vukelja, T. Filozofija i znanost. Zagreb: Školska knjiga, 1996. (odabrana poglavlja)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; seminarske rasprave kojima se studentima omogućuje da iznesu primjedbe i prijedloge. Završna se kvaliteta provjerava studentskom anketom.

Ostale informacije: