Osnove jezične kulture

 

Naziv kolegija:
Osnove jezične kulture
Šifra ISVU:
218410
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA POVIJEST UMJETNOSTI
Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST UMJETNOSTI - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Faletar, Goran
0
0
0
Kostanjevac, Domagoj
0
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija Osnove jezične kulture kroz prožimanje teorije i prakse upoznati studente nekroatističkih studija s osnovama hrvatskoga pravopisa i gramatike, kao i s brojnim zanimljivim pitanjima koja se tiču problematike funkcionalnih stilova i odgovarajućega leksičkoga izbora, te ih osposobiti za praktičnu primjenu tih usvojenih znanja, odnosno za njihovu primjenu na tekstu, što je cilj vježbi na predmetu.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • analizirati pravopisne i gramatičke pogreške u pisanim tekstovima
  • napraviti potrebne korekcije tih pogrešaka
  • objasniti svoje intervencije u tekstu
  • obraniti svoje stavove na temelju znanja i argumenata koji ih podupiru pred stručnjacima i zainteresiranim laicima.

Sadržaj predmeta:

Temeljni su programski sadržaji u okviru kolegija Osnove jezične kulture teorijski pojmovi jezika kao standarda, njegovih funkcionalnih stilova, normiranja i leksičkoga izbora, ali i praktična primjena temeljnih jezičnih znanja. Vježbe u okviru kolegija Osnove jezične kulture stoga su zamišljene kao praktična primjena znanja iz hrvatskoga pravopisa i gramatike na tekstovima zasićenim pogreškama, tj. studenti na njima vježbaju lekturu teksta.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanje
grupna rasprava
zadatak analize primjera		 slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje, postavljanje i rješavanje problema, rasprava analizirati pravopisne i gramatičke pogreške u pisanim tekstovima aktivnost studenata u nastavi
pismeni ispit
predavanje
grupna rasprava
zadatak analize primjera		 slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje, postavljanje i rješavanje problema, rasprava napraviti potrebne korekcije tih pogrešaka aktivnost studenata u nastavi
pismeni ispit
predavanje
grupna rasprava
zadatak analize primjera		 slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje, postavljanje i rješavanje problema, rasprava objasniti svoje intervencije u tekstu aktivnost studenata u nastavi
pismeni ispit
predavanje
grupna rasprava
zadatak analize primjera		 slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje, postavljanje i rješavanje problema, rasprava obraniti svoje stavove na temelju znanja i argumenata koji ih podupiru pred stručnjacima i zainteresiranim laicima aktivnost studenata u nastavi
pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 0%
Pismeni ispit 0,5 0%
Pohađanje nastave 0,75 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 20% konačne ocjene čini aktivnost na nastavi, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

 Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
  2. Josip Silić, Ivo Pranjković, Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura:

  1. Vladimir Anić, Josip Silić, Pravopis hrvatskoga jezika, Školska knjiga i Novi liber, Zagreb, 2001.
  2. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, sva izdanja
  3. Skupina autora, Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: