| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| POVIJEST UMJETNOSTI - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 1.g. |
zimski |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Jozić, Ivana | 15 |
0 |
15 |
Ovim se predmetom stječu opće kulturne kompetencije, koje pretpostavljaju usvajanje znanja, vještina i stavova iz teorije i povijesti govorništva, kao i specifične komunikacijske jezične kompetencije s naglaskom na govorničkim vještinama u javnome govoru i na retoričkim strategijama akademskoga pisma.
Nakon uspješno završenoga predmeta, studenti će moći:
Retorika kao znanost. Retorska praksa i retorska pedagogija. Kanon klasične retorike (inventio, dispositio, elocutio, memoria, actio). Logos, etos i patos. Klasični retorički stilovi i vrste. Kairós, stásis, tópoi. Povijest antičke retorike (Aristotel, Demetrije, Ciceron, Kvintilijan). Retorika u srednjovjekovnome obrazovnom sustavu (trivium). Kršćanska retorika. Isusov Govor na gori. Govor sv. Pavla u Ateni (Dj 17, 22-31). Ars praedicandi i sv. Augustin (De doctrina christiana IV.) Novovjekovno govorništvo (E. Roterdamski, F. Petrić). Giovanni Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjeka. Humanistički žanr protuturskih govora - antiturcica (B. Zane, Š. Kožičić Benja, S. Posedarski, B. Frankopan, K. Frankopan). Nova retorika i teorija argumentacije (C. Perelman i S. Toulmin). Suvremena retorika kao interdisciplinarna znanost (M. Meyer i B. Timmermans). Javni govor. Suvremene retoričke vrste (razgovori, kratki monolozi, govori, posebne govorne vrste). Predavanja, referati, prigodni govori, debata. Govorni i pisani izraz. Vještina pisanja bilježaka. Vještina slušanja. Priprema govora. Kompozicija govora. Dizajniranje govora (određivanje središnje misli i cilja govora, profil publike). Modalni izrazi. Pregled mreže retoričkih i logičkih figura (Škarić, Škiljan, Lausberg). Eristička dijalektika i paralogizmi. Govorna izvedba. Multimedijalnost govora. Neverbalni znakovi u komunikaciji (proksemički znakovi). Retorika znanosti i akademsko pismo.
predavanja, seminari i radionice, terenska nastava, laboratorij, ostalo
| 2.1. Nastavna aktivnost | 2.2. Aktivnost studenta | 2.3. Ishod učenja | 2.4 Metoda procjene | |
| predavanja | sustavno opažanje, sudjelovanje u raspravama |
|
pismeni ispit usmeni ispit |
|
| predavanja | sustavno opažanje, sudjelovanje u raspravama | opisati razvoj retorike u povijesnome slijedu |
pismeni ispit pismeni ispit |
|
| seminari i radionice mentorski rad |
učenje po modelu, analiza izvora i literature izvršavanje dogovorenih obveza |
primijeniti znanstvenu terminologiju u interpretaciji primjera iz različitih retoričkih žanrova |
referat esej |
|
| terenska nastava multimedija i mreža |
rad na prikupljenju i obradi retorske građe korištenje vizualnih, zapisanih i slušnih sadržaja |
ocijeniti kvalitetu diskursa u suvremenim oblicima javnoga govora |
praktični rad | |
| mentorski rad samostalni rad |
izvršavanje dogovorenih obveza | primijeniti retoričke vještine u javnome govoru i u pisanju akademskih radova | referat esej |
Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad, Referat, Usmeni ispit
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Esej | 0,2 | 0% |
| Pismeni ispit | 0,5 | 0% |
| Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
| Praktični rad | 0,1 | 0% |
| Referat | 0,2 | 0% |
| Usmeni ispit | 0,25 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz eseja, referata, praktičnoga rada, pisanoga ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz pismenoga ispita, 15% iz eseja, 15% iz referata, 10% iz praktičnoga rada, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.
Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).
Aristotel, Retorika, Naprijed, Zagreb,1989.
Krešimir Bagić, Rječnik stilskih figura, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
Roland Barthes, Retorika starih. Elementi semiologije, ŠKUC Filozofska fakulteta, Ljubljana, 1987.
James Borg, Govor tijela, Veble commerce, Zagreb, 2009.
James Borg, Moć uvjeravanja, Veble commerce, Zagreb, 2010.
Pierre Bourdieu, Što znači govoriti: ekonomija jezičnih razmjena, Naprijed, Zagreb, 1992.
Marko Tulije Ciceron, O govorniku, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.
Ernst R. Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Naprijed, Zagreb, 1988. (Retorika, str. 71.-89.; Topika, str. 90.-118.)
Demetrije, O stilu, ArTresor, Zagreb, 1999.
Đuro Gračanin, Temelji govorništva, Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, 1954.
Jasminka Hasanbegović, Perelmanova pravna logika kao nova retorika, Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije, Beograd, 1988.
Mark L. Knapp, Judith A. Hall, Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji, Slap, Zagreb, 2010.
Marko Fabije Kvintilijan, Obrazovanje govornika, Veselin Masleša, Sarajevo, 1985.
Renate Lachmann, Phantasia, Memoria, Rhetorica, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.
Heinrich Lausberg, Handbuch der literarischen Rhetorik. Eine Grundlegung der Literaturwissenschaft, sv. I.-II:, Max Hueber, München, 1973.
Michel Meyer, Manuel Maria Carrilho, Benoît Timmermans, Povijest retorike od Grkā do naših dana, Disput, Zagreb, 2008.
Desmon Morris, Govor tijela: priručnik o ljudskoj vrsti, August Cesarec, Zagreb, 1985.
James J. Murphy, Rhetoric in the Middle Ages. A History of Rhetorical Theory from St. Augustine to the Renaissance, California Press,Berkeley, Los Angeles- London, 1973.
Sean Neil, Neverbalna komunikacija u razredu, Educa, Zagreb, 1994.
Michael Osborn, Suzanne Osborn, Public Speaking, Houghton Mifflin Company, Boston-New York, 1997.
Allan Pease, Govor tijela: Kako misli drugih ljudi pročitati iz njihovih kretnji, AGM, Zagreb, 2001.
Frane Petrić, Deset dijaloga o retorici, Čakavski sabor, Pula-Rijeka, 1983.
Gajo Petrović, Logika, Školska knjiga, Zagreb, 1988.
Sreten Petrović, Retorika, Gradina, Niš,1975.
Heinrich F. Plett, Einführung in die rhetorische Textanalyse, Buske, Hamburg, 1973.
Arthur Schopenhauer, Eristička dijalektika, Bratstvo-Jedinstvo, Novi Sad, 1985.
Ivo Škarić, U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga, Zagreb, 1988.
Dubravko Škiljan, Dijalog s antikom, Latina et Graeca, Zagreb, 1992.
Dubravko Škiljan, Varon i Kvintilijan, Latina et Graeca,Zagreb, 1995.
Dubravko Škiljan, Javni jezik, Antibarbarus, Zagreb, 2000.
Stephen E. Toulmin,The Uses of Argument, Cambridge University Press, Cambridge, 2003.
Nikola Visković, Argumentacija i pravo, Pravni fakultet u Splitu, Split, 1997.
Theodor Viehweg, Topika i jurisprudencija, Nolit, Beograd, 1987.
Harald Weinrich, Lingvistika laži, Algoritam, Zagreb, 2005.
Anthony Weston, A Rulebook for Arguments, Hackett Publishing Company, Indianapolis, 1992.
Luka Zima, Figure u našem narodnom pjesništvu, Globus, Zagreb, 1988.
Maja Žitinski-Šoljić, Teorija komuniciranja i govorništvo, Veleučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2001.
Predlošci
Govori protiv Turaka (prir. Vedran Gligo), Književni krug - Logos, Split, 1983.
Glasoviti govori (prir. Ivan Zadro), Zagreb, 1999.
Glasoviti hrvatski govori (prir. Šimun Jurišić), Logos, Split, 2008.
Nauka o govorništvu i antologija svjetskih govornika od Demostena i Cicerona do Hitlera i Mussolinija (prir. Joe Matošić). Tiskara Danica, Zagreb, 1939.
Zbornici
Tropi i figure (ur. Živa Benčić i Dunja Fališevac), Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1995.
Razgovori o retorici (ur. Ivan Ivas i Ivo Škarić), Hrvatsko filološko društvo – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007.
Analizom uspješnosti izvršavanja studentskih obveza, ispitivanjem mišljenja studenata, njihovih sugestija i reakcija tijekom nastave pratit će se kvaliteta stjecanja izlaznih kompetencija. Kvaliteta izlaznih kompetencija pratit će se također putem završnoga evaluacijskog upitnika i drugih postupaka koje provodi Povjerenstvo za kvalitetu Filozofskog fakulteta.