Uvod u retoriku

 

Naziv kolegija:
Uvod u retoriku
Šifra ISVU:
157573
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST UMJETNOSTI - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jozić, Ivana
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Ovim se predmetom stječu opće kulturne kompetencije, koje pretpostavljaju usvajanje znanja, vještina i stavova iz teorije i povijesti govorništva, kao i specifične komunikacijske jezične kompetencije s naglaskom na govorničkim vještinama u javnome govoru i na retoričkim strategijama akademskoga pisma.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta, studenti će moći:

  • objasniti temeljne pojmove iz teorije govorništva
  • opisati razvoj retorike u povijesnome slijedu
  • primijeniti znanstvenu terminologiju u interpretaciji primjera iz različitih retoričkih žanrova
  • ocijeniti kvalitetu diskursa u suvremenim oblicima javnoga govora
  • primijeniti retoričke vještine u javnome govoru i u pisanju akademskih radova.

Sadržaj predmeta:

Retorika kao znanost. Retorska praksa i retorska pedagogija. Kanon klasične retorike (inventio, dispositio, elocutio, memoria, actio). Logos, etos i patos. Klasični retorički stilovi i vrste. Kairós, stásis, tópoi. Povijest antičke retorike (Aristotel, Demetrije, Ciceron, Kvintilijan). Retorika u srednjovjekovnome obrazovnom sustavu (trivium). Kršćanska retorika. Isusov Govor na gori.  Govor sv. Pavla u Ateni (Dj 17, 22-31). Ars praedicandi i sv. Augustin (De doctrina christiana IV.) Novovjekovno govorništvo (E. Roterdamski, F. Petrić). Giovanni Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjeka. Humanistički žanr protuturskih govora - antiturcica (B. Zane, Š. Kožičić Benja, S. Posedarski, B. Frankopan, K. Frankopan). Nova retorika i teorija argumentacije  (C. Perelman i S. Toulmin).  Suvremena retorika kao interdisciplinarna znanost (M. Meyer i B. Timmermans). Javni govor. Suvremene retoričke vrste (razgovori, kratki monolozi, govori, posebne govorne vrste). Predavanja, referati, prigodni govori, debata. Govorni i pisani izraz. Vještina pisanja bilježaka. Vještina slušanja. Priprema govora. Kompozicija govora. Dizajniranje govora (određivanje središnje misli i cilja govora, profil publike). Modalni izrazi. Pregled mreže retoričkih i logičkih figura (Škarić, Škiljan, Lausberg). Eristička dijalektika i paralogizmi. Govorna izvedba. Multimedijalnost govora. Neverbalni znakovi u komunikaciji (proksemički znakovi). Retorika znanosti i akademsko pismo.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, terenska nastava, laboratorij, ostalo

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanja sustavno opažanje, sudjelovanje u raspravama
objasniti temeljne pojmove iz teorije govorništva
 
 
pismeni ispit
usmeni ispit
predavanja sustavno opažanje,  sudjelovanje u raspravama  
opisati razvoj retorike u povijesnome slijedu
 
pismeni ispit
pismeni ispit
seminari i radionice
mentorski rad
učenje po modelu, analiza izvora i literature
izvršavanje dogovorenih obveza
 
primijeniti znanstvenu terminologiju u interpretaciji primjera iz različitih retoričkih žanrova
 
referat 
esej
terenska nastava
multimedija i mreža
rad na prikupljenju i obradi retorske građe
korištenje vizualnih, zapisanih i slušnih sadržaja
 
 
ocijeniti kvalitetu diskursa u suvremenim oblicima javnoga govora
 
 
praktični rad
mentorski rad
samostalni rad
izvršavanje dogovorenih obveza primijeniti retoričke vještine u javnome govoru i u pisanju akademskih radova referat
esej
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad, Referat, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Esej 0,2 0%
Pismeni ispit 0,5 0%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Praktični rad 0,1 0%
Referat 0,2 0%
Usmeni ispit 0,25 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz eseja, referata, praktičnoga rada, pisanoga ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz pismenoga ispita, 15% iz eseja, 15% iz referata, 10% iz praktičnoga rada, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9%  = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Miroslav Beker, Kratka povijest antičke retorike, ArTresor, Zagreb, 1997.
  2. Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo: strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011. (poglavlja: »Znanost nakon znanosti: povratak retorike«, str. 78–82; »Osnovni pojmovi klasične retorike«, str. 121138; »Retorika znanosti i akademsko pismo«, str. 138–149)
  3. Ivo Škarić, Temeljci suvremenoga govorništva, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

Dopunska literatura:

Aristotel, Retorika, Naprijed, Zagreb,1989.

Krešimir Bagić, Rječnik stilskih figura, Školska knjiga, Zagreb, 2012.

Roland Barthes, Retorika starih. Elementi semiologije, ŠKUC Filozofska fakulteta, Ljubljana, 1987.

James Borg, Govor tijela, Veble commerce, Zagreb, 2009.

James Borg, Moć uvjeravanja, Veble commerce, Zagreb, 2010.

Pierre Bourdieu, Što znači govoriti: ekonomija jezičnih razmjena, Naprijed, Zagreb, 1992.

Marko Tulije Ciceron, O govorniku, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.

Ernst R. Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Naprijed, Zagreb, 1988. (Retorika, str. 71.-89.; Topika, str. 90.-118.)

Demetrije, O stilu, ArTresor, Zagreb, 1999.

Đuro Gračanin, Temelji govorništva, Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, 1954.

Jasminka Hasanbegović, Perelmanova pravna logika kao nova retorika, Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije, Beograd, 1988.

Mark L. Knapp, Judith A. Hall, Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji, Slap, Zagreb, 2010.

Marko Fabije Kvintilijan, Obrazovanje govornika, Veselin Masleša, Sarajevo, 1985.

Renate Lachmann, Phantasia, Memoria, Rhetorica, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.

Heinrich Lausberg, Handbuch der literarischen Rhetorik. Eine Grundlegung der Literaturwissenschaft, sv. I.-II:, Max Hueber, München, 1973.

Michel Meyer, Manuel Maria Carrilho, Benoît Timmermans, Povijest retorike od Grkā do naših dana, Disput, Zagreb, 2008.

Desmon Morris, Govor tijela: priručnik o ljudskoj vrsti, August Cesarec, Zagreb, 1985.

James J. Murphy, Rhetoric in the Middle Ages. A History of Rhetorical Theory from St. Augustine to the Renaissance, California Press,Berkeley, Los Angeles- London, 1973.

Sean Neil, Neverbalna komunikacija u razredu, Educa, Zagreb, 1994.

Michael Osborn, Suzanne Osborn, Public Speaking, Houghton Mifflin Company, Boston-New York, 1997.

Allan Pease, Govor tijela: Kako misli drugih ljudi pročitati iz njihovih kretnji, AGM, Zagreb, 2001.

Frane Petrić, Deset dijaloga o retorici, Čakavski sabor, Pula-Rijeka, 1983.

Gajo Petrović, Logika, Školska knjiga, Zagreb, 1988.

Sreten Petrović, Retorika, Gradina, Niš,1975.

Heinrich F. Plett, Einführung in die rhetorische Textanalyse, Buske, Hamburg, 1973.

Arthur Schopenhauer, Eristička dijalektika, Bratstvo-Jedinstvo, Novi Sad, 1985.

Ivo Škarić, U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga, Zagreb, 1988.

Dubravko Škiljan, Dijalog s antikom, Latina et Graeca, Zagreb, 1992.

Dubravko Škiljan, Varon i Kvintilijan, Latina et Graeca,Zagreb, 1995.

Dubravko Škiljan, Javni jezik, Antibarbarus, Zagreb, 2000.

Stephen E. Toulmin,The Uses of Argument, Cambridge University Press, Cambridge, 2003.

Nikola Visković, Argumentacija i pravo, Pravni fakultet u Splitu, Split, 1997.

Theodor Viehweg, Topika i jurisprudencija, Nolit, Beograd, 1987.

Harald Weinrich, Lingvistika laži, Algoritam, Zagreb, 2005.

Anthony Weston, A Rulebook for Arguments, Hackett Publishing Company, Indianapolis, 1992.

Luka Zima, Figure u našem narodnom pjesništvu, Globus, Zagreb, 1988.

Maja Žitinski-Šoljić, Teorija komuniciranja i govorništvo, Veleučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2001.

Predlošci

Govori protiv Turaka (prir. Vedran Gligo), Književni krug - Logos, Split, 1983.

Glasoviti govori (prir. Ivan Zadro), Zagreb, 1999.

Glasoviti hrvatski govori (prir. Šimun Jurišić), Logos, Split, 2008.

Nauka o govorništvu i antologija svjetskih govornika od Demostena i Cicerona do Hitlera i Mussolinija (prir. Joe Matošić). Tiskara Danica, Zagreb, 1939.

Zbornici

Tropi i figure (ur. Živa Benčić i Dunja Fališevac), Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1995.

Razgovori o retorici (ur. Ivan Ivas i Ivo Škarić),  Hrvatsko filološko društvo – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Analizom uspješnosti izvršavanja studentskih obveza, ispitivanjem mišljenja studenata, njihovih sugestija i reakcija tijekom nastave pratit će se kvaliteta stjecanja izlaznih kompetencija. Kvaliteta izlaznih kompetencija pratit će se također putem završnoga evaluacijskog upitnika i drugih postupaka koje provodi Povjerenstvo za kvalitetu Filozofskog fakulteta.

Ostale informacije: