Uvod u ikonografiju

 

Naziv kolegija:
Uvod u ikonografiju
Šifra ISVU:
216139
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST UMJETNOSTI - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Ćurić, Tomislav
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim pojmovima ikonografije i ikonologije. Prenijeti i steći osnovna znanja s područja ikonografskog istraživanja. Prepoznati i razumjeti elemente ikonografije sveprisutne u likovnim djelima. Znati isčitati slojevitost umjetničkog djela, analizirati ga te koristiti se literarnim vrelima, svijetom oko nas kao predlošcima umjetničkih djela.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • prepoznati, opisati i usvojiti osnovne ikonografske elementa na umjetničkom djelu
  • razlikovati slojevitost umjetničkog djela u segmentu ikonografije i ikonologije
  • integrirati stečena znanja, korištenjem literature u pripremi seminarskih tema
  • primjeniti stečeno znanje na analizu i definiranje pojmova ikonografije i ikonologija samostalni rad u formi oblikovanja p. p.prezentacije te usmenog izlaganja i vrednovanja

Sadržaj predmeta:

Objasniti  slojevitost umjetničkog djela: a) predikonografski opis, b) ikonografska analiza, c) ikonografska interpretacija ili ikonološka analiza (analiza na likovnim primjerima iz raznih razdoblja ). Sadržajno će se predstaviti izvori likovnih djela koji mogu biti tekstualni izvori; umjetnička djela ili svijet oko nas. Ikonički prikazi: kultne figure u antici i kršćanstvu s narativnim prikazima i ciklusi u formi antičke i kršćanske narativnost. Odnos teksta i slike: mnogoznačnost riječi, jednoznačnost slike. Alegorijski prikazi, personifikacije, amblemi, simboli i atributi. U elementima ikonografske analize: obrađivat će se ikonografski tipovi – Krist, Bogorodica. Elementi ikonografske analize: pet ikonografskih metoda. Ikonografska topografija te perspektive.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanje aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje litarature, samostalna analiza literature, Prepoznati, opisati i usvojiti osnovne ikonografske elementa na umjetničkom djelu Priprema pp. prezentacije, izlaganje, kolokviji, pismeni ispit
 
Predavanje, priprema seminarskih tema aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje litarature, samostalna analiza literature, priprema pp. prezentacija, usmena prezentacija, diskusija Razlikovati slojevitost umjetničkog djela u segmentu ikonografije i ikonologije Priprema pp. prezentacije, izlaganje, kolokviji, pismeni ispit
 
Predavanje, priprema pp prezentacija, aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje litarature, samostalna analiza literature, priprema pp. prezentacija, usmena prezentacija, diskusija Integrirati stečena znanja, korištenjem literature, u pripremi seminarskih tema
 
Priprema pp. prezentacije, izlaganje, kolokviji, pismeni ispit
 
Pp prezentacija, izlaganje, rasprava, vrednovanje aktivnost na nastavi, slušanje, proučavanje litarature, samostalna analiza literature, priprema pp. prezentacija, usmena prezentacija, diskusija Primjeniti stečeno znanje na analizu i definiranje pojmova ikonografije i ikonologija samostalni rad u formi oblikovanja p. p.  prezentacije te usmenog izlaganja i vrednovanja Priprema pp. prezentacije, izlaganje, kolokviji, pismeni ispit
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 1,2 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,7 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Završna ocjena donosi se na temelju dva kolokvija (ili rezultata završnog pismenog ispita, ako student nije izlazio na kolekvije) te rezultata izlaganja seminarske teme te priprema pp. prezentacije te sudjelovanja u radu seminara.

Koloviji iznose 80 % ocjene svaki od kolokvija donosi 40 % ocjene, dok 20 % ocjena odnosi se na usmeno izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara. Prvi kolokvij je planiran sredinom semestra, drugi krajem semestra i obuhvaćaju do tada obrađene tematske jedinice. Seminarske teme se obrađuju u formi power point prezentacije, gdje će se ocjenjivati usmeno izlaganje teme i osmišljena prezentacija. Ako student/ica ne položi oba kolkvija koji obuhvaćaju sadržaje predavanja iz navedene ispitne literature morat će pristupiti završnom pismenom ispitu. Isto vrijedi i ukoliko student/ica nije zadovoljana postignutim uspjehom na kolokvijima. Uspješno polaganje ispita podrazumijeva pozitivne ocjena, pohađanje nastave i izlaganje seminarske teme te sudjelovanje u radu seminara.

Primjer izračunavanja ocjene:

Završna ocjena donosi se na temelju dva kolokvija (ili rezultata završnog pismenog ispita, ako student nije izlazio na kolekvije) te rezultata izlaganja seminarske teme te priprema pp. prezentacije te sudjelovanja u radu seminara.

Koloviji iznose 80 % ocjene svaki od kolokvija donosi 40 % ocjene, dok 20 % ocjena odnosi se na usmeno izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara. Prvi kolokvij je planiran sredinom semestra, drugi krajem semestra i obuhvaćaju do tada obrađene tematske jedinice. Seminarske teme se obrađuju u formi power point prezentacije, gdje će se ocjenjivati usmeno izlaganje teme i osmišljena prezentacija. Ako student/ica ne položi oba kolkvija koji obuhvaćaju sadržaje predavanja iz navedene ispitne literature morat će pristupiti završnom pismenom ispitu. Isto vrijedi i ukoliko student/ica nije zadovoljana postignutim uspjehom na kolokvijima. Uspješno polaganje ispita podrazumijeva pozitivne ocjena, pohađanje nastave i izlaganje seminarske teme te sudjelovanje u radu seminara.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. R. v. Straten, Uvod u ikonografiju, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2003.
  2. R. Ivančević, Uvod u ikonologiju, u: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 2000.
  3. M. Vicelja-Matijašić, Ikonologija – kritički prikaz povijesti metode, Centar za ikonografske studije, Rijeka,  2013.              

Dopunska literatura:

  1. J. Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  2. R. Ivančević, Perspektive, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
  3. S. Cvetnić, Ikonografija nakon Tridenskog sabora i hrvatska likovna baština, Zagreb, 2007.        
  4. D. Milinović, Nova Post Vetera Coepit - Ikonografija prve kršćanske umjetnosti, Zagreb, 2016.
  5. A. Warburg, Talijanska umjetnost i internacionalna astrologija u palači Schifanoja u Ferrari, u M. Pelc (ur.): Ideal, Forma, Simbol, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995.
  6. Jasminka Najcer Sabljak, Slika Rebeka i Eleazar na vrelu Carla Rahla u Galeriji likovnih umjetnosti, Osijek, u: Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti 50 (2007.), str. 269 -274.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: