Uvod u povijest knjige

Osnovni je cilj predmeta upoznati studente s povijesnim razvitkom pisma, knjige i knjižnica te razumijevanje njihova povijesnog razvoja. Očekuje se da studenti razumiju razloge pojave i razvoja pisma i pisaćih materijala od glinenih pločica do proizvodnje knjige u današnjem informacijskome dobu, da prepoznaju, izdvoje i tumače značajke povijesnih razdoblja sa stajališta razvoja pisane komunikacije i pojave informacijskih ustanova od vremena civilizacija Staroga svijeta do suvremenog informacijskog doba. Stečena znanja predstavljaju opći uvid u povijest knjige te predstavljaju osnovu za razumijevanje i tumačenje socio-kulturoloških obilježja komuniciranja pomoću pisma te proučavanje čitanja kao socijalnog fenomena, kako u povijesnom, tako i u suvremenom kontekstu, obuhvaćenim predmetima na višim godinama preddiplomskoga studija.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• analizirati povijesni razvitak kulture koja se zasniva na usmenom i pisanom  komuniciranju
• opisati razloge pojave i razvoja pisma i pisaćih materijala od glinenih pločica do proizvodnje knjige u današnjem informacijskome dobu

• razlikovati značajke povijesnih razdoblja sa stajališta razvoja pisane komunikacije i pojave informacijskih ustanova od vremena civilizacija Staroga svijeta do suvremenog informacijskog doba
• analizirati i vrednovati infrastrukturu knjižne kulture u 19. i 20. stoljeću

U sklopu predmeta obrađuju se pitanja vezana uz pojavu i razvoj pisma i knjige te ustanova za prikupljanje, čuvanje, prijenos i uporabu zabilježena znanja, izdvajaju se i tumače najznačajnije faze u razvoju načina prenošenja znanja, poglavito razvoja pisma i širenja rukopisne knjige u obliku kodeksa u Zapadnoj Europi u ranom, razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Studenti se upoznaju s vrednotama humanizma i renesanse sa stajališta promjena u oralnoj i pisanoj komunikaciji, kao i s procvatom i zrelosti tipografskog medija. Poseban se naglasak stavlja na interakciju društvenih promjena i izuma tiska. Objašnjava se pojava tiskarskoga stroja kao jednog od važnih pokretača razvoja tadašnjeg društva. Proučavaju se obrasci pisane i usmene komunikacije od 16. st. nadalje, utjecaj reformacije i sekularizacije na razvoj pisma, knjige i znanstvenog komuniciranja. Tumače se i pregledno izlažu najznačajnije pojave u razvoju pismenosti, znanosti i kulture u Hrvata, a poglavito infrastruktura pisanog komuniciranja. Tumači se pitanje autorstva kroz povijest, kao i važnost tiskara, knjižara i nakladnika kao neizostavnih dionika u procesu transmisije informacija i znanja. Predavanjem su obuhvaćene sljedeće nastavne jedinice: Što je povijest knjige?. Od usmene k pisanoj kulturi. Podloge za pisanje, pisaći pribor i oblici knjige kroz povijest. Svijet antike i razvoj pisma: sustav pisanja i pisma starog vijeka. Pisana kultura starog vijeka: knjižnice Starog istoka i grčko-rimskog svijeta. Srednjovjekovni svijet: samostani, skriptoriji, sveučilišta, srednjovjekovne knjižnice Hrvatska srednjovjekovna pisana baština. Gutenbergova revolucija, „crna“ umjetnost i temeljna obilježja razvoja tiska do 1500. godine. Početci hrvatskog tiskarstva: hrvatske latinske i glagoljske inkunabule, razvoj hrvatskog tiskarstva do kraja 18. stoljeća. Početci hrvatskog novinstva: hrvatsko novinstvo do 1900. godine. Autori i autorstvo. Infrastruktura knjižne kulture: tiskari, knjižari i nakladnici kao važni dionici u procesu transmisije informacija i znanja. Ilirske čitaonice. Čitaonice i čitaonički pokret u Hrvatskoj s kraja 19. i početka 20. st. Budućnost knjige: stari tekstovi-novi mediji, knjižnice bez polica za knjige.

predavanja, seminari i radionice

Pisani ispit, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir ocjena pismenog ispita (dvaju kolokvija), seminarski rad i usmeni ispit. Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Obveze studenata

Pohađanje nastave, pisani/usmeni ispit, seminarski rad i sudjelovanje u seminarskim raspravama.

1. Darnton, Robert. What is the History of Books?. // The Kiss of Lamourette. Reflections in Cultural History / ur. Robert Darnton. New York, 1990. Str. 107-135.
2. Darnton, Robert. First Steps Toward History of Reading. // The Kiss of Lamourette. Reflections in Cultural History / ur. Robert Darnton. New York, 1990. Str. 154-187.
3. Eliot, Simon; Jonathan Rose (ur.). A Companion to the History of Book. (ur.). Malden: Blackwell Pub., 2007. (odabrana poglavlja
4. Jacob, Gordon. In the Flesh? Anthropodermic Bibliopegy Verification and Its Implications. // A Journal of Rare Books Manuscripts and Cultural Heritage 17, 2 (2016), str. 118-133.
5. Jurić, Šime. Hrvatske inkunabule. // Slovo 34 (1984), str. 81-90.
6. Pelc, Milan. Pismo–knjiga–slika. Zagreb: Golden marketing, 2002. (odabrana poglavlja)
7. Stipčević, Aleksandar. Povijest knjige. Drugo, prošireno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Matica hrvatska, 2006. (odabrana poglavlja)Zvonar, Ivica. Otvaranje knjižnica prema javnosti u novovjekovnom razdoblju. URL: http://www.matica.hr/kolo/kolo2006_4.nsf/AllWebDocs/Otvaranje_knjiznica_prema_javnosti_u_novovjekovnom_razdoblju (22-02-2021)
8. Šporer, David. Uvod u povijest knjige. Temelji pristupa. Zagreb: Leykem International, 2015. (odabrana poglavlja)

1. Dahl, Svend. Povijest knjige.  Zagreb: HBD, 1979.
2. Diringer, David.  Povijest pisma.  Zagreb : NSB, 1991.
3. Sečić, Dora. Ivan Kostrenčić: prvi hrvatski sveučilišni bibliotekar. Lokve : Naklada Benja, 2000.
4. Sečić, Dora. Velimir Deželić: vizionar i predvodnik hrvatskoga knjižničarstva prvih desetljeća 20. st. Zadar : Sveučilište u Osijeku, Osijek: Filozofski fakultet, 2015.
5. Sečić,, Dora.  Josip Badalić: pokretač razvoja hrvatskog knjižničarstva sredinom 20. stoljeća. Zadar : Sveučilište u Osijeku, Osijek: Filozofski fakultet, 2016.
6. Stipčević, Aleksandar. Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja, 2000.
7. Živković, Daniela. Matija Smodek: profesor i bibliotekar akademički. Lokve : Naklada Benja, 2001.

Bilježe se podaci o prisustvovanju studenata nastavi. Prati se aktivnost studenata u seminarskoj nastavi. Kritička prosudba predanih seminarskih radova. Pismenim i usmenim ispitom provjerava se usvojenost sadržaja. Završna se kvaliteta provjerava studentskom anketom.