Povijesna poetika novele

Kolegij Povijesna poetika novele temelji se na književnopovijesnom i književnoteorijskom proučavanju razvoja i određenja novele kao književne vrste, kao i analiziranju i interpretiranju reprezentativnih književnih djela. Razvoj novele unutar povijesti svjetske književnosti obuhvaća tri velika razdoblja: jednostavna novelistička građa (primitivna novelistika), Boccacciov viši princip organizacije te kasnija poligeneza koja obuhvaća i kratku priču. Diferencijacija novele u nizove pojedinačnih žanrova obuhvaća kratku priču kao njezinu varijantu u razvoju. Kritičko razmatranje znanstvene literature u analizi i interpretaciji književnih djela služi kao paradigma u izradi samostalnog proučavanja i istraživanja određene književnoznanstvene teme.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• terminološki opisati pojam novele,
• književnoteorijski odrediti novelu kao književnu vrstu,
• razlikovati novelu od ostalih književnih vrsta (roman, esej, poezija, jednostavni oblici, drama),
• književnopovijesno opisati dijakronijski razvoj novele,
• književnopovijesno opisati sinkronijski razvoj novele,
• definirati korpus autora i književnih djela iz novelistike,
• interpretirati i analizirati književna djela unutar razdoblja svjetske književnosti,
• primijeniti znanstvenu literaturu u analizi i interpretaciji književnih djela.

1. Teorija novele i teorija književnih vrsta
2. Novela kao književna vrsta
3. Diferencijacija vrste i terminološka pitanja
4. Rani oblici novele (novelistička narodna priča, istočnjačka novela, srednjovjekovna novelistička tradicija na Zapadu)
5. Nastanak i razvoj tradicionalnog oblika novele u razdoblju renesanse
6. Romaneskna novela
7. Romantičarska novela
8. Realistička novela
9. Modernistička novela
10. Kratka priča
11. Kriza romana
12. O terminološkoj upitnosti kratke priče
13. Generička obilježja kratke priče
14. Odnos kratke priče i novele

predavanja, seminari i radionice, multimedija i mreža, mentorski rad

Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz referata: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz referata.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: seminarski rad 50, referat 50. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60-69 ocjenskih bodova (60%–69%) = dovoljan (2), 70–79 ocjenskih bodova (70%–79%) = dobar (3), 80–89 ocjenskih bodova (80%–89%) = vrlo dobar (4), 90–100 ocjenskih bodova (90%–100%) = izvrstan (5).

Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Usmeno izlaganje referata. Izrada seminarskog rada. Sustavno čitanje književnih djela i aktivno sudjelovanje u raspravama o njima.

1. Milivoj Solar, Ideja i priča, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.
2. Krešimir Nemec, Problemi teorije novele, u: Teorija priče, priredio Tomislav Sabljak, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2007, str. 298–314.
3. Helena Sablić-Tomić, Što kratku priču čini kratkom? Problemi teorije kratke priče, , priredio Tomislav Sabljak, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2007, str. 414–424.

1. Milivoj Solar, Ideja i priča, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.
2. Krešimir Nemec, Problemi teorije novele, u: Teorija priče, priredio Tomislav Sabljak, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2007, str. 298–314.
3. Helena Sablić-Tomić, Što kratku priču čini kratkom? Problemi teorije kratke priče, , priredio Tomislav Sabljak, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2007, str. 414–424.

Lektira (izbor)

1. 100 odabranih novela svjetske književnosti, uredili Nada i Antun Šoljan, Stvarnost, Zagreb, 1968.
2. Narodne pripovijetke, priredio Josip Kekez, Mladost, Zagreb, 1990.
3. Herodot, Novele, anegdote i druga zanimljiva pričanja, Školska knjiga, Zagreb, 1953.
4. Tisuću i jedna noć, priredio Almuta Gaugler, Mozaik knjiga, 2010.
5. Pančatantra, priredila Zdravka Matišić, Naprijed, Zagreb, 1999.
6. Geoffrey Chaucer, Canterburyjske priče, Globus medija, Zagreb, 2004.
7. Giovanni Boccaccio, Dekameron (dio prvi), Globus media, Zagreb, 2004.
8. Giovanni Boccaccio, Dekameron (dio drugi), Globus media, Zagreb, 2004.
9. Renesansne novele: izbor, priredila Jerka Belan, Znanje, Zagreb, 1961.
10. Mateo Bandelo, Novele, Rad, Beograd, 1969.
11. Miguel de Cervantes, Uzorite novele, Meandar, Zagreb, 2004.
12. Johann Wolfgang Goethe, Novela, Stvarnost, Zagreb, 1969.
13. Hajnrih von Klajst, Izabrana dela: pripovetke, drame, pisma, Prosveta, Beograd, 1964.
14. E. T. A. Hofman, Zlatni ćup: bajka iz novog doba, Rad, Beograd, 1989.
15. E. A. Poe, Maska crvene smrti i druge strašne priče, Europapress holding, Zagreb, 2008.
16. Guy de Maupassant, Izabrane novele, Europapress holding, Zagreb, 2008.
17. Odabrana francuska proza, Dinko Štambak, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
18. Nikolaj Vasiljević Gogolj, Kabanica i druge pripovijetke, Lektira, Kostrena, 2011.
19. Aleksandar Sergejevič Puškin, Izabrane pripovijetke, Naprijed, Zagreb, 1959.
20. Ivan Sergejevič Turgenjev, Lovčevi zapisi, Europapress holding, Zagreb, 2008.
21. Ruska fantastična pripovijetka, priredila Irena Lukšić, Meandar, Zagreb, 2005.
22. Anton Čehov, Dama s kučencetom i druge priče, Rad, Beograd, 1969.
23. Franz Kafka, Proces ; Preobrazba i druge priče, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
24. Joseph Conrad, Srce tame, Globus media, Zagreb, 2004.
25. Ernest Hemingway, Starac i more, Svjetlost, Sarajevo, 1979.
26. William Faulkner, Pripovijetke, Globus, Zagreb, 1977.
27. Luigi Pirandello, Pokojni Matija Pascal: deset novela, Naprijed, Zagreb, 1962.
28. Reymond Carver, Kratki rezovi, V.B.Z., Zagreb, 2005.
29. Italo Calvino, Nevidljivi gradovi, Ceres, Zagreb, 1998.
30. J. L. Borges, Aleph, Globus media, Zagreb, 2004.
31. Samulel Beckett, Dante i jastog, Quorum, 7, 1, Zagreb, 1991, str. 234–241.
32. Julio Cortázar, Progonitelj i druge priče, SysPrint, Zagreb, 2009.

1. Milivoj Solar, Ideja i priča, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.
2. Milivoj Solar, Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Nolit, Beograd, 1985.
3. Milivoj Solar, Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
4. Milivoj Solar, Retorika postmoderne, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
5. Milivoj Solar, Nakon smrti Sancha Panze, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.
6. Mira Janković, Novela u američkoj književnosti, Filozofski fakultet, Zadar, 1977.
7. Andre Jolles, Jednostavni oblici, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
8. Tzvetan Todorov, Uvod u fantastičnu književnost, Rad, Beograd, 1987.
9. Tatjana Peruško, Roman u zrcalu, Naklada MD, Zagreb, 2000.
10. Jeleazar Meletinski, Istorijska poetika novele, Matica srpska, 1990.
11. Tamara Kanjera, Teorija novele u labirintu Borgesove kratke priče: postmodernistička novela i Borges, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 1997.
12. Beata Thomka, Poetika kratke priče, Polja, 361, Novi Sad, 1989.
13. Marin Suško, Američka kratka proza: od modernizma do postmodernizma, u: Antologija američke novele XX stoljeća, Veselin Masleša, Sarajevo, 1986.